REPUBLIKA HRVATSKA
Broj: Jž-12484/2021
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca:
Siniše Senjanovića predsjednika vijeća, te Renate Popović i Kristine Gašparac Orlić članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog A.F. zbog prekršaja iz članka 22. stavka 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj:70/17., 126/19.), odlučujući o žalbi okrivljenog A.F. zastupanog po branitelju B.G. odvjetniku iz O. i o žalbi žrtve nasilja supruge okrivljenika T.P., podnijetima protiv presude Općinskog suda u Karlovcu od 11. studenoga 2021., broj: 28 Pp- 3628/2021-4, na sjednici vijeća održanoj dana 8. prosinca 2021.
p r e s u d i o j e
I Odbijaju se kao neosnovane žalbe okrivljenog A.F. i supruge okrivljenika T.P. i prvostupanjska presuda potvrđuje.
II Na temelju članka 139. stavka 3. i članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18), okrivljeni A.F. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu od 200,00 (dvjesto) kuna u roku 15 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1.Presudom Općinskog suda u Karlovcu od 11. studenoga 2021., broj: 28 Pp- 3628/2021-4, proglašen je krivim okrivljeni A.F. zbog prekršaja iz članka 22. stavka 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci, te mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 60 dana u koju kaznu mu se na temelju članka 40. Prekršajnog zakona uračunava vrijeme koje je proveo u uhićenju od 10.11.2021. do 11.11.2021. kao dva dana zatvora tako da mu ostaje za izdržati još 58 dana zatvora.
Na temelju članka 17. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera udaljenja iz zajedničkog kućanstva na adresi XX u trajanju od 6 mjeseci.
Na temelju članka 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja izvanbračne supruge T.P. na udaljenosti od 30 metara na otvorenom prostoru i 3 metra u zatvorenom prostoru u trajanju od 6 mjeseci.
Okrivljenik je obvezan i na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 kn.
4. Žalbe protiv presude podnijeli su i okrivljenik i žrtva nasilja supruga okrivljenika.
Protiv prvostupanjske presude okrivljeni A.F. je pravodobno po branitelju podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnim sankcijama.
Žalitelj predlaže da se pobijana presuda preinači i da mu se izrekne uvjetna osuda.
Žrtva nasilja izvanbračna supruga okrivljenika T.P. je podnijela žalbu u njegovu korist zbog odluke o kazni zatvora.
5. Žalbe nisu osnovane.
6. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i bitne povrede na koje se pazi po službenoj dužnosti, te je utvrđeno da ne postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Žalitelj ističe da je upravo žrtva ta koja je prema njemu počinila verbalni napad, a on nije nikako reagirao, a da je potom iznijela niz netočnih podataka preuveličavajući događaj do apsurda. Kako se radi o ozbiljnoj optužbi, žalitelj smatra da je proveden samo dio dokaza nužnih za utvrđenje materijalne istine i da je stoga svakako kao svjedoke trebalo ispitati roditelje okrivljenika.
Žalitelj smatra da je prije izricanja zatvorske kazne trebalo ispitati nadležne osobe iz Centra za socijalnu skrb u O.. Osim toga, napominje kako dodatni prihod ostvaruje uzgajanjem egzotičnih životinja i s bratom i roditeljima obrađuje poljoprivredno zemljište, da žrtva samo prigovara, a nikada nište nije učinila da bi mu oko svega pomogla. Zaposlen je u XX i zbog kazne će zasigurno izgubiti posao što će sve ostaviti dalekosežne posljedice na obitelj.
8. Žrtva nasilja je žalbu podnijela u korist okrivljenika zbog odluke o kazni zatvora napominjući da okrivljenik nikada nije toliko bio odsutan od kuće, da jako nedostaje sinu, da se nema tko brinuti o egzotičnim životinjama koje uzgaja i da će između ostalog ostati i bez posla u XX. Ističe da su se od izlaska iz zatvora stvari popravile, da misli da okrivljenik ne bi ponovio djelo, da će kazna zatvora na sve negativno utjecati i predlaže da se donese kazna koja neće u tolikoj mjeri utjecati na obitelj i djecu.
9. Prvostupanjski sud je u postupku ispitao okrivljenika i žrtvu nasilja, te izvršio uvid u dokumentaciju spisa, pa je potom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno donio zaključak o krivnji okrivljenika za prekršaj koji mu je stavljen na teret.
Prvostupanjski sud je vjeru poklonio iskazu žrtve nasilja, izvanbračne supruge okrivljenika jer je njezin iskaz ocijenio detaljnim, uvjerljivim i to stoga jer je dosljedno iskazivala kao i pred policijom. Naprotiv obranu okrivljenika prvostupanjski sud je ocijenio usmjerenom na izbjegavanje prekršajne odgovornosti. Osim toga, kada je žrtva nasilja pred sudom ustvrdila da ima snimljene riječi koje joj je izgovarao potvrdio je da joj je nešto od toga rekao ali nije precizirao što, ističući da se ne sjeća.
Prvostupanjski sud je u svojim razlozima zbog čega je vjeru poklonio iskazu žrtve istaknuo da i iz pravomoćnih presuda kojima je okrivljenik već kažnjavan zbog nasilja u obitelji proizlazi da je koristio iste uvredljive riječi.
10. Neosnovani su žalbeni navodi žalitelja kako prvostupanjski sud nije kao svjedoke ispitao njegove roditelje koji žive u istoj kući jer je jasno da sud smatra nedvojbenim da je do sukoba došlo, a žrtva je jasno opisala i zbog čega je u jednom trenutku htjela razbiti mobitel okrivljenika, od čega je onda odustala, da bi ju potom okrivljenik vrijeđao u izreci navedenim riječima.
Slijedom navedenog ovaj sud je neosnovanima ocijenio žalbene navode okrivljenika o pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju, dok žalbene navode koji se odnose na bitnu povredu postupka žalitelj nije precizirao. Žaleći se zbog povrede materijalnog prava stoga jer protiv žrtve nasilja nije pokrenut isti postupak iako je po njegovim navodima upravo ona započela verbalni napad, ističe se da sud ne može voditi postupak bez optužnog akta ovlaštenog tužitelja, a da je i žalitelj sam, ako je to smatrao opravdanim, mogao podnijeti optužni prijedlog protiv izvanbračne supruge, a što je propustio učiniti.
11. Ispitujući potom odluku o kazni po ocjeni ovog Suda prvostupanjski je sud cijenio sve okolnosti iz članka 36. Prekršajnog zakona uzeo koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, te je opravdano okrivljeniku utvrdio kaznu zatvora kao težu vrstu kazne i to prvenstveno stoga jer je okrivljenik, kako to proizlazi iz samog činjeničnog opisa inkriminiranog prekršaja već pravomoćno kažnjen za istovrsni prekršaj.
Na okrivljenika stoga nisu u dovoljnoj mjeri utjecale niti do sada izrečene sankcije, niti je psihosocijalni tretman polučio odgovarajući i namjeravani učinak. Pravilno je stoga prvostupanjski sud okrivljeniku izrekao kaznu zatvora u zakonom propisanom minimalnom trajanju za navedeni prekršaj dok nije utvrdio olakotne okolnosti koje bi išle u prilog zaključku kako bi se na okrivljenika moglo u dovoljnoj mjeri utjecati i blažom vrstom kazne.
12. Zbog toga niti žalba žrtve nasilja koju je podnijela u korist okrivljenika nije osnovana. Prvostupanjski sud cijeneći sve okolnosti odlučne za odluku o kazni nije utvrdio one osobito olakotne okolnosti koje bi opravdale ublažavanje kazne zatvora ispod zakonom propisanog minimalnog trajanja jer žrtva u žalbi nekritički tvrdi kako se nakon dva dana zatvora okrivljenik sada popravio, dok je pred sudom jasno iskazala da je bila u strahu za sigurnost svoje djece.
13. Ovaj sud smatra da je izrečena kazna zatvora primjerena težini počinjenog prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, trajanje kazne zatvora izrečeno je u zakonom propisanom minimalnom trajanju kazne zatvora za navedeni prekršaj i da će samo tako izrečenom kaznom biti ostvarena svrha kažnjavanja. U trajanje kazne zatvora je pravilno temeljem članka 40. Prekršajnog zakona uračunato vrijeme koje je okrivljenik proveo u zadržavanju.
Slijedom navedenog neosnovani su žalbeni navodi oboje žalitelja zbog odluke o kazni.
14. Zaštitne mjere udaljenja iz zajedničkog kućanstva i zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja izvanbračne supruge T.P. su opravdane kako bi se spriječilo okrivljenika da prekršaj ponovi.
15. Odluka o paušalnom iznosu troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona. Kako je Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj:18/13), propisan opći okvir paušalne svote u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, to je visina paušalnog iznosa troškova prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona određena u iznosu od 300,00 kuna, što je po mišljenju ovog suda primjereno s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika.
U Zagrebu, 8. prosinca 2021.
ZAPISNIČARKA :
PREDSJEDNIK VIJEĆA:
Koraljka Polak Medaković, v. r.
Siniša Senjanović,v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu u 7 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja, žrtvu nasilja, nadležni Centar za socijalnu skrb i tužitelja.