Republika Hrvatska

Poslovni broj: Gž R-886/2021-2

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Borisa Mimice, kao predsjednika vijeća, te Andree Boras Ivanišević, kao suca izvjestitelja i Denis Pancirov Parcen, kao člana vijeća u pravnoj stvari tužiteljice K. Đ. iz Z., OIB: ..., zastupane po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva T. & p. d.o.o., Z., protiv tuženika T. W. d.o.o., O., OIB: ..., radi utvrđenja odlučujući o žalbi tuženika protiv presude zbog ogluhe i rješenja Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj: 13. Pr-8521/2021-3 od 10. svibnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 8. prosinca 2021.

r i j e š i o  je

Ukida se presuda zbog ogluhe i rješenje Općinskog radnog suda u Zagrebu Poslovni broj: 13. Pr-8521/2021-3 od 10. svibnja 2021. u dijelu točke I. i II. izreke presude, kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice te u točki II. izreke rješenja, i predmet vraća sudu prvog stupnja u tom dijelu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je odlučeno:

„I/ Utvrđuje se da je Odluka tuženika T. W. d.o.o. sa sjedištem u O., OIB: ... od dana 11. siječnja 2021., o otkazu ugovora o radu sklopljenog između društva T. W. d.o.o. sa sjedištem u O., OIB: ... i K. Đ. iz Z., OIB: ..., donesena zbog nezadovoljavanja na probnom radu, nedopuštena, nezakonita i ne proizvodi pravne učinke.

II/ Utvrđuje se da radni odnos tužiteljice kod tuženika nije prestao.

r i j e š i o  j e

I/ Odbija se prijedlog za donošenjem presude zbog ogluhe u dijelu tužbenog zahtjeva koji glasi:

"Nalaže se tuženiku da tužiteljicu vrati na radno mjesto "Operater u službi za korisnike na njemačkom jeziku" ili drugo odgovarajuće radno mjesto, sljedećeg dana nakon prestanka radnog odnosa te da joj osigura sva prava iz radnog odnosa, u roku od 15 dana.".

II/ Odluka o troškovima ostavlja se za konačnu odluku. „

2. Protiv navedene presude, u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice, te odluke o troškovima postupka (točka II. rješenja) žali se tuženik, zbog žalbenog razloga predviđenog odredbom članka 353. stavak 1. točke 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda i odluka o troškovima postupka ukine i predmet vrati na ponovni postupak i odlučivanje.

3. Tužiteljica je odgovorila na žalbu tuženika te osporila navode žalbe i predložila žalbu tuženika u cijelosti odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba je osnovana.

5. Prvostupanjski sud je donio pobijanu presudu kojom je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu točke I. i II. izreke, pozivom na odredbu članka čl. 331.b. st. 1. ZPP-a, obzirom da tuženik, u smislu odredbe čl. 143.c. st. 5. ZPP-a, iako je uredno dana 24. ožujka 2021. zaprimio tužbu i poziv suda kojim ga se poziva na davanje odgovora na tužbu u roku od petnaest dana, u danom roku, kao niti naknadno nije podnio odgovor na tužbu.

6. Pri tom je sud prvog stupnja smatrao kako se, međutim, nisu ostvarili uvjeti za donošenjem presude zbog ogluhe u odnosu na točku III. tužbenog zahtjeva, a koja se odnosi na vraćanje na rad tužiteljice, budući da je u konkretnom slučaju tužiteljici otkazan ugovor o radu zbog nezadovoljavanja na probnom radu, zbog čega proizlazi da nije moguće primijeniti odredbu čl. 124. st. 1. Zakona o radu (NN, 93/14, 127/17 i 98/19 – dalje ZR) vraćanje radnika na posao, u slučaju utvrđenja da otkaz nije dopušten te da radni odnos nije prestao.

7. Osnovano žalitelj žalbenim navodima osporava pravilnost i zakonitost pobijane presude u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice držeći kako nisu ostvarene pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe u smislu odredbe članka 331. b. st.1. ZPP-a.

8. Sukladno odredbi članka 331b. stavak 1. ZPP-a propisano je da ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe), ako bude udovoljeno slijedećim uvjetima:

- ako su tuženiku tužba i poziv na davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni;

- osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi;

- ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate;

- ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.

9. Iz obrazloženja pobijane presude zbog ogluhe, kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice, proizlazi da osnovanost tužbenog zahtjeva za utvrđenje nedopuštenosti otkaza, te utvrđenje da radni odnos nije prestao temeljem navedenog, proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, uključivo i navoda tužiteljice o šikaniranju, kršenju njezinih radničkih i ljudskih prava te diskriminiranju po osnovi zdravstvenog stanja, a te činjenice nisu u suprotnosti s predloženim dokazima niti s općepoznatim činjenicama, a ne postoje ni općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da je tuženik bio spriječen opravdanim razlozima podnijeti odgovor na tužbu u traženom roku.

10. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari predstavlja zahtjev tužiteljice za utvrđenje nedopuštenosti otkaza ugovora o radu zbog nezadovoljavanja na probnom radu,, kao i da njezin radni odnos kod tuženika nije prestao, uz zahtjev za vračanje na rad.

11. Tužiteljica tužbeni zahtjev temelji na tvrdnji da joj je tuženik kao poslodavac nezakonito otkazao ugovor o radu, osporavajući pravnu valjanost tuženikove odluke, uključivo i zbog šikaniranja, te kršenja njenih radničkih i ljudskih prava i diskriminiranju po osnovi zdravstvenog stanja, predlažući u tom pravcu izvođenje dokaza pregledom pisane dokumentacije i e-mail korespondencije s djelatnicima tuženika, kao i saslušanjem u svojstvu svjedoka djelatnika tuženika.

12. Zakonodavac propisuje posebni članak u Zakonu o radu, kojim se uređuje probni rad. Tako prema zakonskom uređenju, nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu (čl. 53. st. 3. ZR). Odredba čl. 53. st. 4. ZR-a izričito propisuje kako se na odluku o otkazu zbog nezadovoljavanja na probnom radu ne primjenjuju odredbe ZR-u o otkazu ugovora o radu, osim odredbi zakona koje propisuju: da je nužan pisan oblik otkaza (čl. 120. ZR), odredbi o otkaznom roku (čl. 121. st. 1. ZR) i sudskom raskidu ugovora o radu (čl. 125. ZR).

12.2. Namjera zakonodavca da radnici sklapaju ugovor o radu na neodređeno vrijeme zahtijeva određeni mehanizam zaštite poslodavca u slučaju kada radnik ne zadovoljava kriterije poslodavca. Polazeći od prirode instituta probnog rada u pravilu bi poslodavac odluku o otkazu mogao donijeti tek nakon isteka ugovorenog probnog rada. Utvrđenje, međutim da radnik koji ne zadovoljava kriterije rada ili ne ostvaruje očekivane rezultate rada, predstavlja razlog za otkaz ugovora o radu kod kojeg je takav probni rad ugovoren, s time da tako dani otkaz ne smije biti diskriminirajući i šikanozan ili rezultat ugovaranja probnog rada protivno svrsi zbog koje je propisan. 13. Naime,obveza poslodavca da obrazlaže razloge otkaza ugovora o radu (čl. 135. ZR-a) ne postoji u slučaju otkaza zbog nezadovoljavanja na probnom radu. Takvo tumačenje potvrđuje i Vrhovni sud RH u svojoj praksi (Revr-25/2012-2 od 17.12.2013.): „Ako radnik, unutar ugovorenog probnog rada ne udovolji očekivanjima poslodavca te njegov rad bude negativno ocijenjen, smatra se da postoji i da je dokazan opravdani razlog za otkaz ugovora o radu radniku, a koji otkazni razlog tuženik kao poslodavac nije morao posebno obrazlagati.“

14. S druge strane u konkretnom slučaju tužiteljica u tužbi navodi kako je predmetni otkaz rezultat diskriminirajućeg i šikanozanog postupanja poslodavca, što je dopušten razlog osporavanja pravilnosti i zakonitosti odluke o otkazu ugovora o probnom radu.

15. Naime, tužiteljica treba učiniti vjerojatnim da je postupanje prema njoj bilo nepovoljnije nego prema nekom drugom u usporedivoj (analognoj) situaciji, a da je ta razlika u postupanju utemeljena na jednom od zabranjenih osnova iz čl. 20. Zakona o suzbijanju diskriminacije Republike Hrvatske, Narodne Novine, br. 85/08, 112/12.).

16. Međutim, da bi u građanskim sudskim postupcima sud mogao odlučivati o osnovanosti zahtjeva za pružanje pravne zaštite, sud je dužan u pravilu sa sigurnošću utvrditi činjenice na kojima će temeljiti svoju odluku (arg. ex 221.a ZPP- a). Vjerojatnost pak u hrvatskoj doktrini pretpostavlja uvjerenje da ima više argumenata u prilog postojanju ili ne postojanju neke činjenice pa sud ne odlučuje u postupku na temelju vjerojatnosti, već na temelju pune izvjesnosti da određena tražbina postoji ili ne postoji.

17. U konkretnom slučaju teret dokaza za ne postojanje povrede načela jednakog postupanje prema tužiteljici leži na tuženiku, a iz kojih dokaza bi u tom slučaju proizlazila osnovanost odnosno neosnovanost navoda tužbe o zakonitosti pobijane odluke.

18. U navedenom, iz činjeničnih navoda tužbe te dostavljenih dokaza i predloženih dokaza ne može se prihvatiti ispravnim zaključak prvostupanjskog suda da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi i dokaza koje je tužiteljica dostavila uz tužbu (čl 331. b st. 1. toč. 1 ZPP).

19. Slijedom iznijetog, valjalo je uvažiti žalbu tuženika i ukinuti pobijanu presudu pod toč. I. izreke kao i pod II. izreke rješenja radi čega je odlučeno kao u izreci (članak 354. stavak 2. točka 5. ZPP-a u svezi s odredbom članka 381. ZPP-a) .

U Splitu 8. prosinca 2021.

Predsjednik vijeća:

Boris Mimica , v. r.