Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni broj: 18 Gž Ovr-743/2021-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Nadi Krnjak, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja F. V. d.o.o. V., OIB: …, protiv ovršenice V. S., iz R. K., OIB: …, radi ovrhe općenito na imovini ovršenika, povodom žalbe ovršenice izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Virovitici od 27. listopada 2021., poslovni broj:
Povrv-157/2021-2, dana 8. prosinca 2021.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba ovršenice, ukida se rješenje Općinskog suda u Virovitici poslovni broj: Povrv-157/2021-2 od 27. listopada 2021. i predmet vraća istom sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem odbačen je podnesak ovršenice naslovljen „prigovor“, kao nedopušten.
2. Navedeno rješenje, pravodobno izjavljenom žalbom, pobija ovršenica ne navodeći zakonske žalbene razloge i ne predlažući način postupanja ovoga suda.
3. Žalba ovršenice je osnovana.
4. Obrazlažući pobijano rješenje prvostupanjski sud u bitnom navodi da je ovaj postupak iniciran prijedlogom za ovrhu koji je ovrhovoditelj 24. lipnja 2021. dostavio javnoj bilježnici E. N. B. iz V., a povodom kojeg prijedloga je javna bilježnica temeljem odredbe čl. 281. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020; dalje: OZ) dostavila ovršenici Obavijest posl.br. Ovrv-1048/2021-3 od 30. lipnja 2021. uz koji je ovršenici dostavila prijedlog za ovrhu i obavijestila je da u roku od 15 dana može ispuniti svoju obvezu prema ovrhovoditelju, a u suprotnom da će donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Istom Obavijesti ovršenica je upućena da spor s ovrhovoditeljem pokuša riješiti izvansudskim putem i upozorena je da protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ima pravo izjaviti prigovor.
5. Kako je ovršenica 14. srpnja 2021. osobno dostavila navedenoj javnoj bilježnici podnesak nazvan „prigovor“, a ista javna bilježnica je donijela rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave posl.br. Ovrv-1048/2021 od 16. srpnja 2021., dakle dva dana nakon što je ovršenica podnijela prigovor protiv (tada još nepostojećeg) rješenja o ovrsi, to je javna bilježnica temeljem odredbe čl. 282. OZ dostavila navedeni predmet prvostupanjskom sudu, koji je navedeni podnesak ovršenice naslovljen kao „prigovor“ odbacio kao nedopušten temeljem odredbe čl. 358. st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019; dalje: ZPP) u vezi s čl. 21. st. 1. OZ.
6. Pravodobno izjavljenom žalbom ovršenica ističe da je „sve prigovore i žalbe“ predala na vrijeme“, te da zbog COVID19 nije iste mogla predati osobno već ih je slala poštom. U preostalom dijelu žalbe, ovršenica prigovora osnovi i visini tražbine ovrhovoditelja, ističući da se ovrhovoditelj želi naplatiti za uslugu odvoza otpada koju uslugu joj ne pruža.
7. Prema odredbi čl. 281. OZ ako javni bilježnik ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i uredan, poslat će prijedlog za ovrhu ovršeniku te ga obavijestiti da može u roku od 15 dana ispuniti svoju obvezu prema ovrhovoditelju (st. 1.).
7.1. Odredbom čl. 281. st. 2. OZ propisano je da će u obavijesti iz st. 1. tog članka javni bilježnik:
1. upozoriti ovršenika da će protiv njega izdati rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ako u zakonskom roku ne izvrši obvezu iz prijedloga za ovrhu, 2. uputiti ovršenika da protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ima pravo izjaviti prigovor u skladu s ovim Zakonom, u kojem će slučaju sud ukinuti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu u kojem je određena ovrha i postupak nastaviti u parnici,
3. uputiti ovršenika da spor s ovrhovoditeljem pokuša riješiti izvansudskim putem.
8. Iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona koji je uputila Vlada Republike Hrvatske predsjedniku Hrvatskog sabora od 19. studenog 2020. navedeno je da se radi jačanja zaštite ovršenika tim Zakonom predlaže rješenje u kojem će javni bilježnik kada zaprimi uredan prijedlog ovrhovoditelja poslati prijedlog za ovrhu i pozvati ovršenika da ispuni svoj dug. Ako u roku od 15 dana ovrhovoditelj ne povuče svoj prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi te isto dostaviti strankama. Dakle, intencija zakonodavca uvođenjem citirane zakonske odredbe u Ovršni zakon temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“, br. 131/20) bila je isključivo zaštita ovršenika.
9. Stoga, imajući u vidu da je u konkretnom slučaju ovrhovoditelj podnio 24. lipnja 2021. javnoj bilježnici E. N. B. iz V. prijedlog za ovrhu protiv ovršenice, da je navedena javna bilježnica dostavila ovršenici Obavijest od 30. lipnja 2021. uz koju je dostavila predmetni prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja i obavijestila je da može u roku od 15 dana ispuniti svoju obvezu prema ovrhovoditelju, upozoravajući je da će donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ako u roku od 15 dana od slanja te obavijesti ovršenica ne ispuni svoju obvezu na način i u iznosu kako je to naznačeno u prijedlogu za ovrhu, time da je ista upućena da pokuša spor s ovrhovoditeljem riješiti izvansudskim putem te je upozorena da protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ima pravo izjaviti prigovor, da je ovršenica neposredno 14. srpnja 2021. dostavila javnoj bilježnici podnesak naznačen kao „prigovor“, u kojem je osporila tražbinu ovrhovoditelja, dok je ista javna bilježnica povodom prijedloga za ovrhu ovrhovoditelja donijela rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave posl.br. Ovrv-1048/2021 od 16. srpnja 2021., koje je dostavila ovršenici putem oglasne ploče Općinskog suda u Virovitici i nakon čega je predmet dostavila tom sudu, koji je donio pobijano rješenje kojim je odbačen kao nedopušten podnesak ovršenice naslovljen kao „prigovor“, prema stajalištu ovoga suda, imajući u vidu stanje ovršnog predmeta u cjelini i posebnim, gore iznesenim okolnostima, te ranije navedenoj intenciji zakonodavca prilikom donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, u konkretnom slučaju predstavlja pretjerani formalizam od strane suda prvog stupnja i takvim postupanjem nedvojbeno se ne jača zaštita ovršenice.
10. S tim u vezi, valja navesti, da je i Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci posl.br. U-III/456/2018 od 23. veljače 2021. naveo da je u svojoj dosadašnjoj praksi iznio stajalište da pretjerani (ekscesivni) formalizam u odlučivanju/suđenju postoji onda kad su pravna stajališta proizvod "mehaničke" primjene pozitivnog prava, bez uzimanja u obzir konteksta i bez sagledavanja pravnog problema kao jedinstvene cjeline. S aspekta zaštite ustavnih prava podnositelja, ali i s aspekta temeljnih vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske, time da je ponovio i načelno pravno stajalište o ekscesivnom formalizmu: "Ustavni sud podsjeća: pravna sigurnost - zajedno s načelom supremacije prava - podrazumijeva da je pravo stvoreno kako bi se primjenjivalo u praksi na konkretne životne situacije. Iako je apstraktno vrednovanje samog zakonodavstva važno za ostvarenje načela vladavine prava (...), kategoričnost objektivnog prava nikako ne znači da se pravna pravila smiju primjenjivati na konkretne životne situacije toliko nefleksibilno, mehanički i slijepo da postaje nemoguće uvažavati imperative razumnosti i pravičnosti. U svakom takvom slučaju uvijek će biti riječ o pretjeranom formalizmu protivnom Ustavu."
11. Prema tome, kako je ovršenici uz Obavijest javne bilježnice dostavljen i prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja, a iz podneska naslovljenog kao „prigovor“ podnesenog neposredno istoj javnoj bilježnici je razvidno da ovršenica osporava tražbinu ovrhovoditelja iz prijedloga za ovrhu, odnosno da je ovršenica, u najvećoj mogućoj mjeri, svoje zahtjeve iznijela jasno, nedvosmisleno i u razumno strukturiranom obliku, to je navedeni podnesak naslovljen kao prigovor, iako je podnesen javnoj bilježnici prije nego je doneseno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave posl.br. Ovrv-1048/2021 od 16. srpnja 2021., valjalo tretirati kao prigovor iz čl. 282. st. 1. OZ i temeljem tog prigovora postupiti u smislu odredbe čl. 58. st. 3. OZ kojim je propisano da u slučaju kada se rješenje o ovrsi pobija u cijelosti ili samo u dijelu kojim je ovršeniku naloženo da namiri tražbinu, sud kojemu je prigovor podnesen stavit će izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu kojim je određena ovrha i ukinuti provedene radnje, a postupak će nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnoga naloga.
12. Stoga je valjalo prihvatiti žalbu ovršenice i temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi s čl. 21. st. 1. OZ odlučiti kako u izreci ovoga rješenja.
13. U nastavku postupka prvostupanjski će sud o prigovoru ovršenice odlučiti u smislu odredbe čl. 58. OZ.
Varaždin, 8. prosinca 2021.
Sutkinja
Nada Krnjak, v.r.
