- 1 -              Revd-954/2024-2

Broj: Revd-954/2024-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, OIB … koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u V. G., protiv tuženika S. G., OIB … iz C. V., …, kojeg zastupa punomoćnica V. Š. O., odvjetnica u Z., radi ispravka upisa u zemljišnu knjigu, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi poslovni broj Gž-797/2021-3 od 6. studenoga 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P-110/2020-14 od 30. travnja 2021., na sjednici održanoj 5. ožujka 2024.,

r i j e š i o   j e:

I. Odbija se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pitanja.

II. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na razlog iz čl. 385. a st. 2. Zakona o parničnom postupku.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi poslovni broj Gž-797/2021-3 od 6. studenoga 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P-110/2020-14 od 30. travnja 2021.

1.1. U prijedlogu postavlja pitanja koja glase:

1. Ukoliko je temeljem člana 25. Zakona o uređenju imovinskih odnosa nastalih samovlasnim zauzećem (uzurpacijom) zemljišta u općenarodnoj imovini ("Narodne novine", br. 31/58) izvršena dioba nekretnina prethodno upisanih kao zajedničko zemljište P. …T., na način da su nekretnine parcelirane u katastru i u zemljišnim knjigama jednake u oznakama i površinama, a u katastru je proveden pored parcelacije i upis fizičkih osoba kao posjednika, dok je u zemljišnim knjigama provedena samo parcelacija, može li se temeljem takvog stanja upisanom posjedniku priznati upis prava vlasništva u zemljišnoj knjizi i na taj način uskladiti katastarsko i zemljišnoknjižno stanje?

2. Ukoliko je temeljem člana 25. Zakona o uređenju imovinskih odnosa nastalih samovlasnim zauzećem (uzurpacijom) zemljišta u općenarodnoj imovini ("Narodne novine", br. 31/58) izvršena dioba nekretnina prethodno upisanih kao zajedničko zemljište P. …T., na način da su nekretnine parcelirane u katastru i u zemljišnim knjigama jednake u oznakama i površinama, te je u katastru proveden pored parcelacije i upis fizičkih osoba kao posjednika, dok je u zemljišnim knjigama provedena samo parcelacija, dok su pravni sljednici uzurpanata i danas u neometanom posjedu nekretnina, može li se utvrditi da je proveden diobni postupak te da su uzurpanti, odnosno njihovi sljednici, stekli pravo vlasništva nekretnina?

3. Može li eventualni propust nadležnog ureda za katastar da, u diobnom postupku, predmetno rješenje dostavi sudu radi provedbe u zemljišnim knjigama ići na štetu tuženika, a imajući u vidu da od stjecanja posjeda predmetnih nekretnina predlagatelja (niti njegovog prednika) nitko nije smetao u posjedu istih, dok tužiteljica niti ne tvrdi i dokazuje da je ikada bila u posjedu predmetnih čestica?

4. Može li se smatrati da je usvojen zahtjev iz postupka uzurpacije radi upisa prava vlasništva, ako je od strane Komisije za uzurpaciju izvršena zakonska obveza iz članka 25 Zakona i dostavljena na provedbu parcelacija zemljišta u katastru i gruntovnici te su u katastru provedeni upisi svih ovlaštenika koji su sudjelovali u postupku uzurpacije?

5. Radi li Republika Hrvatska, zastupano po ODO V. G., nejednakost građana pred zakonom ako jednom sljedniku posjednika- ovlaštenika iz postupka uzurpacije presudom zbog ogluhe dopušta upis prava vlasništva, a sljedniku drugog posjednika - ovlaštenika, koji je sudjelovao u istom postupku utvrđenja prava vlasništva zauzećem, izričito osporava upis prava vlasništva?

6. Je li predlagatelju povrijeđeno ustavno pravo jednakosti svih pred zakonom, obzirom da je sljedniku drugog posjednika- ovlaštenika u postupku uzurpacije RH priznala pravo vlasništva, dok predlagatelju, kao sljedniku drugog posjednika- ovlaštenika koji je sudjelovao u istom postupku utvrđenja prava vlasništva zauzećem, na temelju istog činjeničnog stanja, osporava pravo vlasništva, a da pritom nije nikada bila u posjedu nijedne od predmetnih nekretnina?

7. Je li povrijeđeno ustavno pravo nepovredivosti vlasništva obzirom da je sljedniku drugog posjednika- ovlaštenika u postupku uzurpacije RH priznala pravo vlasništva, dok predlagatelju, kao sljedniku drugog posjednika- ovlaštenika koji je sudjelovao u istom postupku utvrđenja prava vlasništva zauzećem, na temelju istog činjeničnog stanja, osporava pravo vlasništva, a da pritom nije nikada bila u posjedu nijedne od predmetnih nekretnina?

Kao razlog važnosti postavljenih pitanja tuženik navodi odluku Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž Zk-640/2021. u kojoj da je izraženo drugačije pravno shvaćanje od onoga iz pobijane odluke.

Tuženik ističe i povredu Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava na jednakost svih pred zakonom i nepovredivost vlasništva u smislu čl. 385. a st. 2. ZPP-a.

2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

3. Postupajući prema odredbama čl. 385.a, čl. 387. i čl. 389.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19 , 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je u odnosu na postavljena pravna pitanja ocijenio slijedeće. Pitanja koja postavlja tuženik zapravo se svode na osporavanje pravnog zaključka suda drugoga stupnja o tome da nije protekao rok potreban za dosjelost. Ocjena proteka roka za dosjelost pitanje je činjenične naravi i stoga nema onaj stupanj univerzalnosti koji je nužan u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a koji bi doveo do dopuštanja podnošenja revizije i odluke ovog suda u kojoj bi se povodom dopuštenih pitanja iznjedrilo pravno shvaćanje kojim bi se ujednačila sudska praksa, osigurala jedinstvena primjena zakona ili razvilo pravo kroz sudsku praksu i koje bi u budućnosti riješilo svaki takav isti procesnopravni ili materijalnopravni prijepor. Slijedom navedenoga niti sudska praksa nije od utjecaja jer se ne odnosi na istovjetne činjenične i pravne situacije, pa nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, pa je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP riješio kao u točki I. izreke ovog rješenja.

4. Tuženik se poziva na povredu ustavnog prava na jednakost svih pred zakonom i nepovredivost vlasništva jer da jer da je drugom posjedniku tužiteljica priznala pravo vlasništva. Međutim, samim takvim navodom, a s obzirom na činjenične okolnosti svakog pojedinog slučaja, tuženik razlog iz čl. 385.a st. 2. ZPP-a nije učinio vjerojatnim. Slijedom navedenog, prijedlog za dopuštenje revizije valjalo je u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP-a odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP-a te je odlučeno kao u točki II. izreke ovoga rješenja.

Zagreb, 5. ožujka 2024.

                            Predsjednik vijeća:

              Đuro Sessa, v.r.