Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž R-313/2019-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Butković Brljačić, u pravnoj stvari tužitelja K. K. iz G. R., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku M. K., odvjetniku iz Z., protiv tuženika KBC Z., Z., OIB: ..., radi isplate, rješavajući žalbu tuženika podnesenu protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj 20 Pr-926/17-82 od 9. travnja 2019., 6. prosinca 2021.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj 20 Pr-926/17-82 od 9. travnja 2019. djelomično potvrđuje u točki I. izreke za iznos od 2.852,88 kn bruto s kamatama tekućima na iznos od:

- 82,63 kn od 16.07.2012., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

- 181,02 kn od 16.09.2012., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

- 199,26 kn od 16.01.2013., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

- 184,38 kn od 16.05.2013., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

- 249,90 kn od 16.06.2013., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

- 202,86 kn od 16.07.2013., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

- 107,56 kn od 16.09.2013., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

- 177,24 kn od 16.02.2014., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

- 221,94 kn od 16.07.2014., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

- 351,41 kn od 16.09.2014., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

- 118,76 kn od 16.10.2014., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

- 203,58 kn od 16.01.2014., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

- 88,70 kn od 16.02.2015., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

- 212,88 kn od 16.05.2015., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

- 92,93 kn od 16.06.2015., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

- 88,70 kn od 16.07.2015., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

- 89,13 kn od 16.01.2015., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

kao i odluci o parničnom trošku sadržanoj u toj točki izreke za iznos od 8.707,50 kn s kamatama i točki II. izreke u odnosu na tuženika.

II Djelomičnim uvaženjem žalbe tuženika preinačuje se citirana presuda u točki I. izreke za iznos od 800,54 kn s kamatama (preko iznosa od 2.852,88 kn do iznosa od 3.653,42 kn) i odluci o parničnom trošku sadržanoj u toj točki izreke za iznos od 1.237,50 kn s kamatama (preko iznosa od 8.707,50 kn do iznosa od 9.945,00 kn) i sudi:

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 800,54 kn bruto sa zakonskim zateznim kamatama na pojedine iznose:

- 224,04 kn od 16.02.2016., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

- 213,90 kn od 16.07.2016., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

- 85,25 kn od 16.09.2016., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

- 89,55 kn od 16.01.2017., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

- 100,45 kn od 16.05.2017., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

- 87,35 kn od 16.06.2017., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa do isplate,

te zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 1.237,50 kn s kamatama.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja tuženik je obvezan isplatiti tužitelju iznos od 3.653,42 kn bruto sa zakonskim zateznim kamatama na pojedine iznose izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u navedenom bruto iznosu, kao i naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 9.945,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 9. travnja 2019. do isplate, pobliže navedeno točkom I. izreke citirane presude.

2. Točkom II. izreke odbijen je zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška i zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa.

3. Protiv citirane presude u točki I. izreke i odbijajućeg dijela točke II. izreke žali se tuženik iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14 i 70/19 - dalje ZPP) predlažući da se presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev tužitelja odbije, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz obvezu naknade parničnog troška.

4. Tužitelj je podnio odgovor na žalbu u kojem negira sve žalbene navode tuženika kao neosnovane, predlažući da se žalba odbije i presuda suda prvog stupnja potvrdi.

5. Žalba je djelomično osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 3.653,42 kn bruto na ime prekovremenog rada u dane kada držani praznici ili blagdani padaju u radne dane od ponedjeljka do petka, u vremenskom razdoblju od 16. svibnja 2012. do 16. svibnja 2017.

7. Radi se o postupku u sporovima male vrijednosti iz odredbe čl. 458. st. 1. ZPP-a.

8. Sukladno odredbi iz čl. 467. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14), koji Zakon se primjenjuje pozivom na odredbu iz čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 70/19) presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ovog Zakona i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

9. Stoga žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije dopušten.

10. Ispitujući pobijanu presudu u okviru istaknutih žalbenih razloga, a pazeći po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. u svezi čl. 467. st. 1. ZPP-a na postojanje apsolutno bitnih povreda postupka, ovaj sud nije utvrdio da bi donošenjem pobijane presude bila počinjena neka od navedenih povreda postupka, pa tako niti ona iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju se ukazuje žalbenim navodima, budući da presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te je istu moguće ispitati.

11. Međutim, donošenjem pobijane presude sud prvog stupnja djelomično je pogrešno primijenio materijalno pravo.

12. Naime, a kako to utvrđuje i sud prvog stupnja, među strankama nije prijeporno da je tužitelj u utuženom razdoblju bio zaposlenik tuženika, na radnom mjestu medicinskog tehničara, te da je radio prekovremeno.

13. I u ovoj žalbenoj fazi postupka prijeporno je je li tuženik pravilno obračunao i isplatio tužitelju plaću na ime cjelokupnog prekovremenog rada, način obračuna prekovremenog rada, odnosno rada u dane kada državni praznici ili blagdani padaju u radne dane od ponedjeljka do petka, te visina tražbine.

14. Ocjenom provedenih dokaza, prihvaćajući dopunski nalaz i mišljenje vještaka T. d.o.o. u varijanti da se rad proveden u dane blagdana koji padaju u radne dane od ponedjeljka do petka, ima povrh redovnog rada smatrati i prekovremenim radom, a prema kojoj varijanti tužitelju pripada razlika naknade plaće u iznosu od 3.653,42 kn bruto, pozivajući se pri tome na odredbe čl. 7. st. 1. i čl. 8. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14 – ZR), čl. 54. i čl. 58. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 126/11 – dalje KU/11), te čl. 47. i čl. 51. st. 8. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 143/13, 96/15 – dalje KU/13), sud odlučuje kao u točki I. citirane presude.

15. Odluku o parničnom trošku temelji na odredbi iz čl. 154. st. 1. ZPP-a.

16. Prema ocjeni ovoga suda relevantne su slijedeće odredbe:

- čl. 59. st. 8. KU/11 koji propisuje da se prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s osam sati. Umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka poslodavac može predložiti radniku korištenje slobodnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (jedan sat prekovremenog rada = jedan sat i 30 minuta za utvrđivanje ukupnog broja sati i slobodnih dana);

- čl. 60. KU/11 koji propisuje: za rad u dane blagdana i neradne dane utvrđene Zakonom o blagdanima i neradnim danima te za rad na Uskrs, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150% (st. 1.); ako radnik na dan blagdana ili neradnog dana utvrđenog Zakonom te na Uskrs radi u smjenskom radu u drugoj smjeni ili noću, plaća mu se dodatno uvećava za 10%, odnosno 40% za sate koje je na dan blagdana, neradnih dana, odnosno na Uskrs odradio u drugoj smjeni, odnosno noću (st. 2.); primjena dodataka iz stavka 1. i 2. ovoga članka isključuje primjenu dodataka iz čl. 59. ovoga Ugovora (st. 3.); sati odrađeni na blagdan, neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa ubrajaju se u redovitu mjesečnu satnicu (st. 4.);

- čl. 51. KU/13 koji propisuje da će se osnovna plaća radniku uvećati za rad noću 40 %, za rad subotom 25 %, za rad nedjeljom 35 %, za prekovremeni rad 50 %, za rad u drugoj smjeni 10 % ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima (st. 1.). Za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150 % (st. 8.). Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (st. 9.) Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati (st.10). Dodaci iz stavka 1. i 8. ovog članka međusobno se ne isključuju (st. 12).

17. Prema Zaključku broj 21 Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU/13 u evidenciju rada radniku se evidentiraju sati koje je odradio za vrijeme blagdana.

18. Prema Zaključku broj 48 radniku se za sve odrađene sate tijekom mjeseca obračunavaju uvećanja plaće iz čl. 51. st. 1. postavka 1., 2., 3. i 5. i st. 8. Kolektivnog ugovora. Za prekovremeni rad iznad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati plaća se obračunava sukladno čl. 51. st. 1. podstavku 4. Kolektivnog ugovora, odnosno uvećava se za 50% na osnovnu plaću radnika bez primjene položajnog dodatka.

19. Prema Zaključku broj 148 koji je donesen na 23. sjednici održanoj 1. srpnja 2015. zaključeno je:

"Sukladno Kolektivnom ugovoru, mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Svi sati odrađeni iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad.

20. U skladu ustavnog izjednačavanja prava radnika prema Zakonu o blagdanima i neradnim danima, kada blagdan pada u radni dan svaki radnik odrađuje manji broj sati. Poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili u turnusu zaduživati s većim brojem sati od radnika s 40-satnim radnim tjednom.

21. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira radi li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćen. 22. Primjerice, s obzirom da u listopadu 2015. godine jedan blagdan pada u radni dan mjesečni fond radnih sati za taj mjesec iznosi 168 sati za sve je radnike isti neovisno u kojim oblicima rada oni rade (od ponedjeljka do petka, u smjeni, turnusu i dr.). Svaki sat rada koji radnik odradi iznad 168 sati predstavlja prekovremeni rad i treba biti plaćen."

23. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na sjednici od 21. prosinca 2015. donijelo je Zaključak 153. koji glasi:

"Sukladno Kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koji radnik odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati.

Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira radi li se samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno. Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenim zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima.

Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa, a koji pada u radni dan, imaju pravo na naknadu plaće. Ovim zaključkom stavljaju se izvan snage Zaključci broj 21, 48 i 148."

24. Zaključak broj 153 u bitnom se razlikuje od Zaključka broj 148 (koji je Zaključkom broj 153 stavljen izvan snage) u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati, dok je prema ranijem Zaključku broj 148 redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i 8 sati.

25. Zaključak broj 153 o tumačenju odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 nije stavljen izvan snage.

26. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na 30. sjednici donijelo je Zaključak broj 169 koji glasi:

"Zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora, a izmijenjeni Zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana donošenja te izmjene".

27. KU/13 stupio je na snagu 1. prosinca 2013. te se tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 donesene po Povjerenstvu pod brojem 148, a prema kojem mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i 8 sati, primjenjuje od njegova stupanja na snagu.

28. Budući da su Zaključci broj 21, 48 i 148 izmijenjeni i stavljeni izvan snage tumačenjem broj 153 dana 21. prosinca 2015., a prema kojem tumačenju redovni mjesečni fond radnih sati bi činio umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) i 8 sati, od dana izmjene tumačenja, dakle od 21. prosinca 2015. primjenjuje se to novo tumačenje.

29. Stoga je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da je tuženik u cijelom utuženom razdoblju pogrešno računao mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dane blagdana u tom mjesecu.

30. U navedenom pravcu iz nalaza i mišljenja angažiranog financijskog vještaka proizlazi da kada bi se na izračun tog vještaka primijenio Zaključak povjerenstva broj 153, prema kojem mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana bez subota i nedjelja, tada iz osnovnog nalaza treba izostaviti potraživanje tužitelja za 2016. i 2017., a to je ukupan iznos od 800,54 kn bruto, kako je pobliže navedeno u izreci ove presude.

31. U odnosu na žalbene navode da se Zaključak broj 148 ne može primijeniti na KU/11, za odgovoriti je da su za navedeno razdoblje relevantne odredba čl. 87. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 149/09, 61/11, 82/12, 73/13 – dalje ZR/09), prema kojoj odredbi za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, radnik ima pravo na naknadu plaće, odredba čl. 1. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima ("Narodne novine" broj 33/96, 96/01, 13/02, 136/02 – službeni pročišćeni tekst, 112/04, 59/06, 55/08, 74/11, 130/11 – dalje ZBSND), kojom su izrijekom pobrojani svi dani blagdana i drugi neradni dani (st. 1.), da se u dane blagdana u Republici Hrvatskoj ne radi (st. 2.), te odredba čl. 5. citiranog Zakona kojom je određeno da zaposleni u Republici Hrvatskoj u dane blagdana imaju pravo na naknadu plaće, pa kako citirane zakonske odredbe na jasan i nedvosmislen način propisuju da se u dane blagdana ne radi, sud prvog stupnja zakonito je protumačio odredbu KU/11 da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana bez blagdana, subota i nedjelja, u tekućem mjesecu s 8 sati. K tome, radi se o za radnika povoljnijem pravu iz odredbe čl. 7. st. 3. ZR/09, koje k tome sve do Zaključka broj 153 nije ni bilo tumačeno od strane za to nadležnog povjerenstva na drugačiji način. Stoga žalbeni navodi o suprotnom nisu prihvatljivi.

32. S obzirom na djelomičan uspjeh tužitelja u sporu, istom je parnični trošak trebalo odmjeriti primjenom odredbe iz čl. 154. st. 2. ZPP-a.

33. Naime, tužitelj je u sporu uspio u omjeru od 78% (od zatraženog iznosa od 3.653,42 kn uspio iznosom od 2.852,88 kn), pa mu od pravilno obračunatog potpunog parničnog troška na ime zastupanja po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 5.625,00 kn s PDV-om pripada 78% od tog iznosa ili 4.387,50 kn i u cijelosti kao neophodan trošak vještačenja u iznosu od 4.320,00 kn, ukupno 8.707,50 kn. U preostalom je dijelu do dosuđenog iznosa od 9.945,00 kn, odnosno za iznos od 1.237,50 kn s kamatama zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška odbijen kao neosnovan.

34. Iz ovih je razloga na temelju odredbi iz čl. 368. st. 1., čl. 373. toč. 3. i čl. 166. st. 2. ZPP-a odlučeno kao u izreci ove presude.

35. U preostalom dijelu (točka II. izreke u odnosu na tužitelja) presuda suda prvog stupnja kao nepobijana ostaje neizmijenjena.

U Rijeci 6. prosinca 2021.

Sutkinja

Dubravka Butković Brljačić