Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

ex Vojarna Sv. Križ

Dračevac, Split

Poslovni broj: Pr-4136/2021-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, a na prijedlog više sudske savjetnice Mirande Marušić, u pravnoj stvari tužiteljice J. M. iz S., O.:, koju zastupa

punomoćnik J. T., odvjetnik u S., protiv tuženika Zavod, O.:, Z., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 12.studenog 2021.. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnice tuženika D. C., dipl.pravnice kod tuženika, dne 3.prosinca 2021.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici iznos od 4.912,37 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na pojedine iznose teku kako slijedi:

- na iznos od 330,78 kn od 16.02.2016. godine, - na

iznos od 330,78 kn od 16.03.2016. godine, - na

iznos od 330,78 kn od 16.04.2016. godine, - na

iznos od 330,78 kn od 16.05.2016. godine, - na

iznos od 330,78 kn od 16.06.2016. godine, - na

iznos od 330,78 kn od 16.07.2016. godine, - na

iznos od 397,40 kn od 16.08.2016. godine, - na

iznos od 397,40 kn od 19.09.2016. godine, - na

iznos od 397,40 kn od 16.10.2016. godine, - na

iznos od 397,40 kn od 16.11.2016. godine, - na

iznos od 397,40 kn od 16.12.2016. godine, - na

iznos od 465,37 kn od 16.01.2017. godine, - na

iznos od 475,32 kn od 16.02.2017. godine,

pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena , dok se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosu od 4.912,37 kuna. II Nalaže se tuženiku tužitelju naknaditi parnični trošak u iznosu od 2.250,00 kuna uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja na taj iznos teče od dana donošenja presude 3.prosinca 2021. do isplate, u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je dana 14.veljače 2021. kod ovog suda predala tužbu protiv tuženika radi isplate. U tužbi se navodi kako je tužitelica od 1.srpnja 2004. zaposlena na radnom mjestu administrativni referent,a od 1.srpnja 2015. na radnom mjestu stručni referent kod tuženika u područnoj jedinici S.. Tužbom tužiteljica potražuje od tuženika isplatu razlike plaće temeljem odredbe čl. III. i čl. IV. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., u ukupnom iznosu od 4.912,37 kuna s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, te troškovima postupka sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Navodi kako je temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 84/2007) kao i Dodatke TKU i Sporazume o osnovici za

plaće u javnim službama potpisala je Vlada R. H. kao poslodavac i

S. javnih službi. Navodi kako je HZZ javna

ustanova u vlasništvu R. H. temeljem tada važećeg članka 56. Zakona

o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti ('' NN'' 80/2008), te se financira sredstvima iz proračuna temeljem članka 44. i 45.

Statuta HZZ ( NN 86/03). Da bi HZZ mogao sredstva isplatiti ona moraju biti osigurana u Državnom proračunu za tu namjenu. Tuženik ne spori da je tužiteljica u utuženom periodu bila radnica tuženika i još su uvijek jeste, te da tuženik predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama („NN“ broj, 27/01. i 39/09.). Tuženik nadalje osporava pravnu osnovu tužbe i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva. Opreza radi tuženik ističe da je u cijelosti ispravno obračunao i isplatio plaću tužiteljici, za razdoblje navedeno u tužbenom zahtjevu, poštujući sve važeće zakonske propise kojima se uređuje visina osnovice plaće u javnim službama.

Tuženik osporava pravnu valjanost Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23.11.2006. godine, Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 13.05.2019. godine, Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 26.11.2011. godine kao i pravnu valjanost A.

odluke od 07.12.2011.godine. Naime na strani S. je bilo nedostataka budući

da navedene akte nije potpisao S. državnih i lokalnih službenika i namještenika R. H. koji na strani sindikata zastupa radnike HZZ te su stoga navedeni akti ništetni. Nadalje tuženik ističe prigovor zastare prema članku 139. Zakona o radu, potraživanje iz radnog odnosa (pa time i plaća) zastarijeva za pet godina, ako tim ili drugim zakonom nije drukčije određeno. Taj zastarni rok počinje teći, u smislu potraživanja plaće, prvog sljedećeg dana nakon što je plaća trebala biti isplaćena,

odnosno, ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, nakon petnaestog u mjesecu, dakle, šesnaestog. S obzirom na navedeno tužitelj je u u zastari za period od 01.12.2015. godine do 31.12.2015. godine jer je tužbu podnio 15.02.2021. godine, a rok za podnošenje tužbe je bio do 15.01.2021. godine.

Tuženik predlaže donijeti presudu kojom se odbija tužba i tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovani, uz naknadu parničnog troška na teret tužiteljice.

3. Tijekom postupka tužiteljica je u cijelosti ostala kao u tužbi, dok je tuženik na pripremnom ročištu održanom 12.studenog 2021., na kojemu je ujedno i zaključen prethodni postupak, te održana i zaključena glavna rasprava istakao kako visina izračuna tužiteljice za razliku u plaći nije sporna, no, osporavao je pravni osnov.

4. U postupku je izveden dokaz pregledom tablice izračuna visine duga koju je priložila tužiteljica, ugovora o radu za tužiteljicu, obračunskih isprava za isplatu plaće

- naknade za tužiteljicu, Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. i te ostale dokumentacije dostavljene uz odgovor na tužbu i podnesak tužitelja .

5. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

6.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće za razdoblje od siječnja 2016. do siječnja 2017.

Među strankama je sporna je osnova tužbenog zahtjeva. Sporno je i je li potraživanje tužiteljice zastarjelo.

U odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije, za navesti je kako je isti neosnovan budući da je tuženik poslodavac tužiteljice s kojom je zaključio ugovor o radu pa je isti u obvezi obračunavati i isplaćivati plaće zaposlenika sukladno ugovoru o radu, Kolektivnim ugovorima, zakonu o radu te ostalim mjerodavnim zakonskim propisima. Stoga činjenica da se sredstva za plaću osiguravaju iz državnog proračuna ne utječu na pasivnu legitimaciju tuženika kao poslodavca. S obzirom da je tuženik javna služba to je temeljem odredbe čl. 3 Zakona o plaćama u javnim službama jedino Vlada R. ovlaštena za sklapanje kolektivnih ugovora sa sindikatima javnih službi, a obveza je tuženika poštivati odredbe Kolektivnog ugovora o visini plaće.

7. Istaknuti prigovor zastare od strane tuženika nije osnovan. Tužiteljica tužbom potražuje razliku neisplaćene plaće za period od 1. siječnja 2016. do 31.siječnja 2017. Plaća se sukladno članku 92. stavak 1. Zakona o radu ( NN, broj 93/14, 127/17 i 98/19, dalje u tekstu ZR) isplaćuje nakon obavljenog

rada, a prema stavku 3. istog članka plaća i naknada plaća za prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije do 15-tog dana u idućem mjesecu, pa je najstariji utuženi pojedinačni mjesečni iznos i to plaća tužiteljice za mjesec siječanj 2016. dospio na naplatu u mjesecu veljači 2016., a zastara počinje teći prvog dana nakon dospijeća , dakle od 16.veljače 2016. S obzirom da je tužba tužitelja predana sudu 11.veljače 2021. to potraživanje tužiteljice nije zastarjelo jer nije prošao petogodišnji zastarni rok iz čl. 139. ZR-a u odnosu na nijedan pojedinačno navedeni bruto iznos razlike plaće koji tužiteljica potražuje.

8.Tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim službeni pokazatelji DZS ukažu na rast

međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka, koje odredbe utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama prema paritetu plaće u privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011.

9. U postupku je utvrđeno da je tužiteljica zaposlenik tuženika u utuženom razdoblju koji sukladno odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN 27/01 i 39/09, dalje: ZPSJ) predstavlja javnu službu. U utuženom razdoblju plaća tužitelja je definirana čl. 4. ZPJS kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada R. posebnom odlukom.

10. U utuženom razdoblju na snazi je bio Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje: TKU), koji je bio na snazi u utuženom razdoblju, u čl. 51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.

11. U postupku je utvrđeno da da su Vlada RH i S. javnih službi i to

S. hrvatskih učitelja, N. sindikat zaposlenih u srednjim školama

H., N. sindikat znanosti i visokog obrazovanja, S. zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi H., S. sindikat zdravstva i socijalne skrbi

H., H. liječnički sindikat, H. strukovni sindikat medicinskih sestara-

medicinskih tehničara, te H. sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23. studenog 2006. Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se u 2007., 2008. i 2009., s primjenom od 1. siječnja svake godine, povećava osnovica za izračun plaća u javnim službama za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaće koja se primjenjivala u prethodnoj godini,

12. Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama u kojemu su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, s tim da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn bruto nakon što službeni pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast

međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto i to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te su u čl. IV. odredili način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto minimalnu plaću u R. H.,

13. Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26. listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, s tim da te izmjene nisu potpisane po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi H. iako su po predstavnicima tog sindikata parafirane, a kojim izmjenama je promijenjen čl. III. Dodatka, te čl. IV. koji su se odnosili na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i čl. VII. u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka te Izmjena i dopuna i to na način da se ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom u razdobljima opisanih u čl. III. do V. ovih Izmjena i dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao te da je 7.prosinca 2011. Arbitraža, koja je sastavljena temeljem Sporazuma o arbitraži donijela Arbitražnu Odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće, a kako je i to prethodno opisano,

14. Dana 27.studenog 2015. DZS je objavio Priopćenje

za javnost s realnim tromjesečnim međugodišnjim promjenama BDP-a iz kojeg proizlazi da je u drugom tromjesečju 2015.realan rast BDP-a iznosio 1,2%,a u trećem tromjesečju 2015. 2,8%. Iz navedenog slijedi da je dva tromjesečja uzastopno prosječni međugodišnji realni rast BDP-a iznosio točno 2%.

15. Imajući u vidu naprijed navedeno, ovaj sud smatra da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4. TKU kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011., a na koje se tužiteljica poziva u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011 radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl.

VII. st. 1. Izmjena i dopuna Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III. Izmjene i dopune Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011 .

16. Nije osnovan prigovor tuženika o pravnoj nevaljanosti (ništavosti) Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 23.11.2006., Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 13.svibnja 2019., Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. te, sukladno tome i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., koja potvrđuje sadržaj odredbe članka III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. jer da na strani sindikata nije navedene akte potpisao S. državnih službenika i namještenika koji na strani sindikata zastupa radnike HZZ. Naime navedeni Sporazumi kao i dodaci

i izmjene sklopljeni su od strane Vlade RH i reprezentativnih sindikata javnih službi. Iz Odluke VS RH poslovni broj Revr-408/12 i Odluke Ustavnog suda RH poslovni broj U-III/3535/12 proizlazi da izmjene KU ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika KU, kao i da pojedini sindikati ne smiju biti protivno zakonu isključeni iz kolektivnog pregovaranja i sklapanja Kolektivnog ugovora. Tuženik nije tijekom postupka dokazao da bi Sindikat bio protuzakonito isključen iz pregovaranja. Niti jedan od potpisnika, a osobito Vlada RH, u zakonom predviđenom postupku nije osporavala valjanost Izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama.

17. Dakle, tuženik je tužiteljici počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući da je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-

a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili više posto).

18. Pregledom obračunskih platnih lista za tužiteljicu u periodu od siječnja 2016. do siječnja 2017. utvrđeno je da je tuženik tužiteljici plaću obračunavao i isplaćivao primjenom osnovice iz 2008.godine od 5.108,84 kn,a za mjesec siječanj primjenom osnovice od 5.211,02 kuna jer je Odlukom Vlade RH od 29. prosinca 2016. osnovica povećana na iznos od 5.211,02 kn počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. Daljnje povećanje osnovice plaće u javnim službama uz ispunjenje određenih uvjeta predviđeno je odredbama čl. IV. Izmjena Dodatka. Odredbom čl. IV st.1. Izmjena Dodatka utvrđeno je da će točno šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III. ovih Izmjena ugovorne strane utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u RH u prethodnoj godini i istog pariteta u 2008. godini, a sve prema podacima DZS.

19. Prema statističkim podacima DZS-a, proizlazi kako mjesečna osnovna bruto plaća početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u 2015. iznosi 6.225,44 kn, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi u RH za isto razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno kako paritet za 2015. godinu iznosi 85,9:100 (dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa iznosom od 7.247,50 kn). Kako je člankom VII b st. 3. i st. 8. Izmjena Dodatka utvrđeno kako paritet za 2008. godinu iznosi 87,9:100, to se primjenom odredbe čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka dolazi do odnosa pariteta: 85,9/100 / 87,9/100 = 97,72%, a iz čega proizlazi da je paritet iz 2015. za 2,28% manji od pariteta iz 2008. Člankom IV. st. 2. Izmjena Dodatka određeno je da će se u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008.

godinu osnovica za obračun plaća korigirati od prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine.

20. Sindikati javnih službi, dana 2. lipnja 2016., pozvali su Vladu RH da sukladno čl. IV. Izmjena dodatka utvrde tzv. kvocijent iz čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka, međutim Vlada RH se oglušila na poziv i time povrijedila svoju preuzetu ugovornu obvezu iz navedenog članka. Primjenom odredbe čl. 297. st. 4. Zakona o obveznim odnosima, (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO) prema kojoj se uzima da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji je teret određen, kvocijent pariteta iz čl. IV st. 1., zbog naprijed navedenog razloga, ima se smatrati utvrđenim i to 4. lipnja 2016. (jer je DZS objavio podatke 4. studenog 2015. pa je rok određen člankom IV. st.1. Izmjena Dodatka 4. lipnja 2016.), te je time ispunjen uvjet primjene citiranog čl. IV. st. 2. Izmjena Dodatka. Dakle, počevši od plaće za srpanj 2016. osnovica se trebala uvećati za daljnjih 1,14% (2,28% : 2 = 1,14%).

21. Člankom IV. st. 3. Izmjena Dodatka određeno je da će se nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku, osnovica uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Stoga se osnovica plaće za prosinac 2016. i siječanj 2017. trebala uvećati za još daljnjih 1,14%. Iz navedenog proizlazi kako je osnovica plaće tužitelja kroz utuženi period trebala iznositi za period od prosinca 2015. do lipnja 2016. 5.415,37 kn, za period od srpnja 2016. do studenog 2016. 5.477,11 kn, za period od prosinca 2016. do siječnja 2017. 5.539,55 kn.

22. Slijedom naprijed navedenog ukazuje se osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće u utuženom razdoblju. Kako između parničnih stranaka nije sporna visina tužbenog zahtjeva, prihvaćen je kao osnovan obračun razlike plaće tužiteljice koja joj je trebala biti isplaćena za utuženi period, te je valjalo tužbeni zahtjev za isplatom iznosa od 4.912,37 kuna prihvatiti u cijelosti. Na dosuđeni iznos, tužiteljici su dosuđene i zakonske zatezne kamate počevši od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa razlike plaće do isplate, po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („NN“ broj 35/05.,

41/08., 125/11., 78/15., 140/15. i 60/16. – dalje: ZOO), izuzev kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u bruto plaći u iznosu od 4.912,37 kuna. To zato jer se bruto plaća sastoji od neto plaće te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a sukladno odredbi članka 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak ("NN" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11.,

22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14. i 143/14.) i članka 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak ("NN" broj 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 70/13., 160/1. i 157/14), zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju, slijedom čega proizlazi da bruto plaća koja se isplaćuje po sudskoj presudi do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nije u potpunosti dospjela pa porez na dohodak i prirez poreza na dohodak dospijevaju na naplatu isplatom plaće. Dakle, porez na dohodak i prirez poreza na dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće dospijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, a kako je odlučeno u točki I izreke presude.

23. Prema odredbi članka 433.a stavak 1. ZPP-a kada utužuje novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koje se utvrđuju u bruto iznosu, radnik ih je dužan utužiti u tom iznosu. Ako je utužio novčane tražbine po osnovi radnog odnosa, ne navodeći da zahtijeva bruto iznos smatra se da je utužio bruto iznos, slijedom čega je odlučeno kao u izreci presude.

24. Odluka o parničnom trošku temelji se odredbi čl. 154. st. 5., te čl. 155. Zakona o parničnom postupku (NN broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19). Budući da tužitelj nije samo u neznatnom dijelu uspio sa svojim zahtjevom, a za koji dio nije ni nastao poseban trošak, tužitelju je dosuđen trošak u cijelosti, a sve u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("NN“ br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., dalje Tarifa) te popisu troška, i to: za sastav tužbe 75 bodova, za sastav podneska od 7.studenog 2021. 75 bodova te za zastupanje na ročištu od 12.studenog 2021. 75 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 10,00 kn iznosi 2.250,00 kuna. Na dosuđeni iznos tužiteljici su dosuđene i zatezne kamate počevši od dana 3.prosinca 2021. kao dana donošenja ove presude do isplate, a kako je to odlučeno u točki II izreke presude.

U S., 3.prosinca 2021.

Sutkinja

Katica Bojčić Vidović v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu putem ovog suda nadležnom županijskom sudu i to u roku od 15 dana od dana održanog ročišta za objavu presude za stranku koja je uredno

obaviještena o istome, a od primitka iste za neuredno obaviještenu stranku o ročištu

za objavu.Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu putem ovog suda, pismeno u tri primjerka.

Ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, a istom ročištu nije pristupila tada će se dan objave presude na e-oglasnoj ploči smatrati kao dan primitka pismenog otpravka presude.

U slučaju da stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu tada ć e joj se pismeni otpravak presude dostaviti putem pošte te će se kao dan primitka uzeti dan kada joj je ista uručena od strane službenika pošte.

DNA:

- pun. tužitelja , tuženiku, u spis

.