Republika Hrvatska

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: I Kž-rz-20/2021-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Turudića univ.spec.crim., predsjednika vijeća te Tomislava Juriše i dr.sc.Tanje Pavelin, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bujas zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenih J. G. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 130. stavak 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 53/91., 32/92., 31/93. - pročišćeni tekst 35/93. – ispravak, 108/95., 16/95. i 128/96. – dalje u tekstu: OKZ RH), odlučujući o žalbama okrivljenih J. G. i D. J., podnesenim protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku od 9. lipnja 2021., broj Kov-Rz-2/2019, u sjednici vijeća održanoj 1. prosinca 2021.,

r i j e š i o  j e

Odbijaju se žalbe okrivljenih J. G. i D. J. kao neosnovane.

Obrazloženje

1. Županijski sud u Osijeku, rješenjem od 9. lipnja 2021., broj Kov-Rz-2/2019 odbio je prijedloge okrivljenih J. G. i D. J. za izdvajanje kao nezakonitih dokaza i to zapisnika o ispitivanju okrivljenog J. G. pred Višim sudom u Beogradu - Odjelom za ratne zločine, broj Pom Uk 2-PO-2 211/2018 od 7. veljače 2019. (strana 280-292 spisa), ovjereni prijevod sa srpskog na hrvatski jezik po stalnom sudskom tumaču za srpski jezik, N. B., prof. iz O., zapisnika o ispitivanju okrivljenog J. G. pred Višim sudom u Beogradu - Odjelom za ratne zločine, broj Pom Uk 2-PO-2 211/2018 od 7. veljače 2019., (strana 438-481 spisa), zapisnika o ispitivanju okrivljenog D. J. pred Višim sudom u Beogradu - Odjelom za ratne zločine, broj Pom Uk 2-PO-2 211/2018 od 7. veljače 2019. (strana 266-279 spisa) te ovjereni prijevod sa srpskog na hrvatski jezik po stalnom sudskom tumaču za srpski jezik, N. B., prof. iz O., zapisnika o ispitivanju okrivljenog D. J. pred Višim sudom u Beogradu - Odjelom za ratne zločine, broj Pom Uk 2-PO-2 211/2018 od 7. veljače 2019., (strana 392-437 spisa).

2. Protiv navedenog rješenja žali se okrivljeni J. G., po branitelju, D. A., odvjetniku u O., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 1. i stavak 2. i 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje u tekstu: ZKP/08.), pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede kaznenog zakona s prijedlogom Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske da ukine pobijano rješenje i vrati na ponovno odlučivanje.

2.1. Žalbom rješenje pobija i okrivljeni D. J., po branitelju R. I., odvjetniku u O., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 1. i stavak 2. i 3. ZKP/08. i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske da ukine pobijano rješenje i vrati na ponovno odlučivanje.

3. Na temelju članka 474. stavak 1. u vezi članka 495. ZKP/08. spis je prije dostave sucu izvjestitelju dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

4. Žalbe nisu osnovane.

5. Nisu u pravu okrivljeni J. G. i D. J. kada u žalbi navode da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08., jer prvostupanjski sud nije obrazložio odlučnu činjenicu pa je ostalo nejasno koje je odredbe i kojeg zakona Republike Srbije doveo u vezu sa zakonskim uvjetima po domaćem pravu. Međutim prvostupanjski sud u pobijanom rješenju (točka 10. pobijanog rješenja) ukazuje da su radnje prvog ispitivanja optuženika obavljene po zakonu države koje je provela tu radnju (prvostupanjski sud prethodno obrazloženje da su radnje prvog ispitivanja provedene zamolbenim putem u Republici Srbiji pred Višim sudom u Beogradu – odjelom za ratne zločine) te da su optuženici bili propisno upozoreni i da je ispitivanju bila prisutna braniteljica po službenoj dužnosti, a sami okrivljenici nisu se protivili da ih ista zastupa. Dakle, prvostupanjski sud na dostatan način, koji nedvojbeno upućuju na konkretne kaznenopostupovne odredbe zamoljene države, obrazlaže odlučnu činjenicu na koju ukazuje žalitelj u žalbi, pa nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08.

5.1. Naime, nesporno je, da je u Republici Srbiji kao zamoljenoj državi, prvo ispitivanje okrivljenika, u spornoj postupovnoj situaciji propisano člankom 78. Zakonika o krivičnom postupku ("Službeni glasnik RS", broj 72/2011., 101/2011., 121/2012., 32/2013., 45/2013., 55/2014., 35/2019., 27/2021. - odluka Ustavnog suda i 62/2021. - odluka Ustavnog Suda - dalje u tekstu: Zakonik). Sadržaj navedenog članka Zakonika bit će nadalje u obrazloženju razmatran u okviru žalbene osnove bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 2. i 3. ZKP/08.

6. Optuženici u žalbama ukazuju na nesporno tumačenje odredbe članka 69. stavak 1. ZKP/08. po kojoj više okrivljenika mogu imati zajedničkog branitelja ako se protiv njih ne vodi postupak s isto kazneno djelo ili ako to nije u suprotnosti sa probicima njihove obrane. Smatraju da je smisao i svrha navedene odredbe rješavanje pitanja tzv. kolizije obrana pa je činjenicom da prilikom ispitivanja okrivljenika pred Višim sudom u Beogradu bila prisutna ista braniteljica po službenoj dužnosti povrijeđeno pravo na branitelja, odnosno temeljno pravo obrane te pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

6.1. Međutim, na temelju članka 6. stavak 1. i stavak 2. Ugovora između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije (pravna slijednica je Republika Srbija) o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima („Narodne novine“ broj 6/1998 – dalje u tekstu: Ugovor), postupanje po zamolnicama za pružanje pravne pomoći vrši se po propisima zamoljene države stranke, a izuzetno će zamoljeno tijelo, na zahtjev suda ili drugog tijela od kojega potiče zamolnica, moći postupiti na način koji je posebno označen u zamolnici, ako to on nije u suprotnosti s javnim poretkom zamoljene države stranke. Europska konvencije o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima od 20. travnja 1959. i Dodatni protokola Europske konvencije o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima od 17. ožujka 1978. („Narodne novine – međunarodni ugovori“ broj: 4/1999.-dalje u tekstu: Konvencija) u članku 3. propisuje da će zamoljena stranka udovoljiti na način predviđen je njezinim pravom, svakoj sudskoj zamolnici koja se odnosi na neku kaznenu stvar, a koju joj je sudsko tijelo stranke koja upućuje zamolbu, uputila sa svrhom pribavljanja dokaza ili prosljeđivanja predmeta koji će biti predočeni kao dokazi, spisa ili isprava. Drugi dodatni protokol uz Europsku konvenciju o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima („Narodne novine – međunarodni ugovori“ broj: 1/2007.) u članku 8. propisuje da unatoč odredbama članka 3. Konvencije, u slučajevima u kojima se u zamolbama navode formalnosti ili postupci koji su nužni u skladu se pravom stranke moliteljice, čak i ako zamoljena stranka s njima nije upoznata, zamoljena stranka udovoljava takvoj zamolnici u onoj mjeri u kojoj zatraženo djelovanje nije suprotno temeljnim načelima njezina, osim ako nije drugačije predviđeno Protokolom.

6.2. Zamoljeno tijelo, Viši sud u Beogradu – odjel za ratne zločine, je postupio sukladno Zamolnici za pružanje međunarodne pravne pomoći (list 183–186 spisa) pa i posebnoj uputi da postavi okrivljeniku branitelja po službenoj dužnosti, ukoliko ga sam prethodno ne izabere, u smislu odredbe članka 66. stavak 2. ZKP/08. a sve sukladno pravu zamoljene države i to članku 78. Zakonika koji propisuje da više okrivljenika mogu u istom predmetu imati zajedničkog branitelja ako to ne ometa stručno, savjesno i blagovremeno pružanje pravne pomoći u obrani.

6.3. Nadalje, valja ukazati na odredbu članka 10. stavak 2. točka 3. ZKP/08. koja propisuje da su nezakoniti dokazi oni koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka i koji su izričito predviđeni zakonom. Postupovna situacija u kojoj su okrivljenici u nazočnosti zajedničkog branitelja prvi puta ispitani nije izričito predviđena zakonom kao nezakoniti dokaz, već eventualno može predstavljati povredu prava na obranu u smislu članka 468. stavak 2. ZKP/08. ili relativno bitnu povredu odredaba kaznenog postupka u smislu članka 468. stavak 3. ZKP/08. što je u konkretnom slučaju isključeno jer se ta povreda može ostvariti pri pripremanju rasprave ili u tijeku rasprave ili pri donošenju presude.

6.4. I konačno u odnosu na žalbeni navode okrivljenog J. G. da mu je takvim postupanjem suda povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske (Narodne novine“ broj 56/90., 135/97., 8/98. – pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. – pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. – ispravak, 76/10., 85/10. – pročišćeni tekst, 5/14. i 13/17. – dalje: Ustav RH) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (,,Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak, 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17.) valja ukazati da takva povreda prava na pravično suđenje procjenjuje sagledavanjem kaznenog postupka u cjelini, a što je u konkretnom slučaju isključeno s obzirom na činjenicu da je postupak u stadiju odlučivanja o potvrđivanju optužnice.

7. Stoga je po stavu ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud zakonito i osnovano odbio izdvojiti Zapisnike o ispitivanju okrivljenog J. G. i D. J. pred Višim sudom u Beogradu i ovjerene prijevode, kao nezakonite dokaze, jer se u konkretnom slučaju ne radi o nezakonitom dokazu u smislu članka 10. stavka 2. točke 2. ZKP/08. koji bi bio pribavljen povredom prava obrane, a niti je riječ o dokazu koji je pribavljen povredom odredaba kaznenog postupka u smislu članka 10. stavak 2. točka 3. ZKP/08. Dakle, sporni zapisnici su u cijelosti pribavljeni sukladno odredbama međunarodnog Ugovora pa su i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, s obzirom na subordinaciju međunarodnog prava u odnosu na domicilno zakonodavstvo, zakoniti dokazi.

7.1. Ovdje valja ukazati da žalbeni navodi, u pogledu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, na koje ukazuje okrivljeni J. G. suštinski se odnose na žalbenu osnovu bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. i stavak 2. i 3. ZKP/08. koje je ovaj drugostupanjski sud prethodno analizirao i obrazložio, dok okrivljeni D. J. ne obrazlaže tu žalbenu osnovu. Okrivljeni J. G. u žalbi upućuje na tzv. posrednu povredu kaznenog zakona koja proizlazi iz prethodno navedenih bitnih povreda odredaba kaznenog postupka koje međutim nisu počinjene.

8. Budući da žalbama okrivljenika nije s uspjehom osporeno pobijano rješenje, niti su ispitivanjem pobijanog rješenja na temelju članka 494. stavak 4. ZKP/08. utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 1. prosinca 2021.

Predsjednik vijeća

Ivan Turudić,univ.spec.crim., v.r.