REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Poslovni broj: Gž Ovr-623/2021-2

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Nataši Babić, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja H. – T. d.o.o., Z., OIB:..., zastupan po punomoćniku P. P., odvjetniku iz O. ureda P. P. & A.-M. K. u Z., protiv ovršenice T. J. iz A., S. N., OIB:..., radi naplate novčane tražbine, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 29 Ovrv-1532/2021-5 od 21. listopada 2021., 30.studenog 2021.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovrhovoditelja, te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 29 Ovrv-1532/2021-5 od 21. listopada 2021.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbačen je prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave od 14. rujna 2020. podnesen javnom bilježniku V. M. iz Z..

2. Protiv navedenog rješenja ovrhovoditelj je podnio pravovremenu žalbu iz svih žalbenih razloga. U žalbi navodi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo. Naime, ovrhovoditelj je prijedlog za ovrhu podnio javnom bilježniku koji je mjesno nadležan prema adresi prebivališta ovršenice kojom je ovrhovoditelj raspolagao, a to je Z. S., S., a činjenica da ovršenica nema trenutno prijavljeno prebivalište na adresi naznačenoj u prijedlogu za ovrhu ne može biti osnova za odbacivanje prijedloga za ovrhu zbog mjesne nenadležnosti javnog bilježnika. Prvostupanjski sud je trebao u konkretnom slučaju primijeniti supsidijarno odredbe Zakona o parničnom postupku i to članak 84. kojim se omogućava postavljanje privremenog zastupnika osobi kojoj nije poznato boravište ili kojoj se nije mogla izvršiti dostava pismena. Nadalje, ovrhovoditelj ističe da je sud trebao u tom slučaju donijeti platni nalog sukladno članku 281. stavak 6. Ovršnog zakona te postupiti sukladno čl. 287. istog zakona. Dakle, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo, pa je žalbeni prijedlog da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak, odnosno preinači pobijano rješenje i odredi privremenog zastupnika ovršenici sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku i donese platni nalog.

3. Žalba ovrhovoditelja nije osnovana.

4. U ovom ovršnom predmetu ovrhovoditelj je javnom bilježniku podnio 14. rujna 2020. prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave općenito na imovini ovršenice, čiju adresu je naznačio u Z., S.. Nakon što je javni bilježnik zaprimio prijedlog za ovrhu provjerio je podatke o prebivalištu ovršenice, te utvrdio da ista ima prebivalište u A., S. N., i to od 19.08.2016. Nakon toga javni bilježnik je dopisom proslijedio spis prvostupanjskom sudu pozivom na čl. 279. st. 1. i 281. st. 2. Ovršnog zakona. Nakon što je zaprimio spis, prvostupanjski sud je odbacio prijedlog ovrhovoditelja sa obrazloženjem da u vrijeme podnošenja prijedloga za ovrhu ovršenica nije imala prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, pa javni bilježnik nije bio nadležan za odlučivanje o prijedlogu, a po čl. 279. st. 3. Ovršnog zakona kojim je propisano da će sud, ukoliko je prijedlog podnesen mjesno nenadležnom javnom bilježniku, isti odbaciti.

5. Takva odluka prvostupanjskog suda je pravilna i zakonita i nije dovedena u pitanje žalbenim navodima žalitelja.

6. Žalitelj u žalbi ističe da je prvostupanjski sud trebao primijeniti, supsidijarno, odredbe Zakona o parničnom postupku, čl. 84., te postaviti privremenog zastupnika ovršenici, koji žalbeni razlog nije osnovan s obzirom da nisu ostvarene pretpostavke za postavljanje privremenog zastupnika propisanje čl. 84.st.2. Zakona o parničnom postupku, jer je boravište ovršenice poznato, a iz ničeg ne proizlazi da se dostava ovršenici na tu adresu nije mogla obaviti.

7. Žalitelj se poziva na odredbu čl. 281. st. 6. Ovršnog zakona, da ukoliko javni bilježnik zaprimi prijedlog za ovrhu protiv ovršenika, osobe s prebivalištem ili sjedištem izvan Republike Hrvatske, smatrat će se da je zaprimio zahtjev za izdavanje platnog naloga sukladno odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak, te neće donijeti rješenje o ovrsi, već će proslijediti predmet nadležnom sudu. Navedeni žalbeni navod nije osnovan iz razloga vremenske primjene Ovršnog zakona. Naime, u ovom slučaju prijedlog za ovrhu podnesen je 14. 09. 2020., a Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona NN 131/2020 donesen je 27. 11. 2020. i po čl. 22. stupa na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama. Nadalje, po članku 20. tog Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona postupci pokrenuti prije stupanja na snagu tog zakona dovršit će se primjenom odredbi Ovršnog zakona NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 uz neke izuzetke koji se ne odnose na ovaj slučaj. Kako je ovaj postupak pokrenut 14.09.2020., dakle prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona NN 131/2020 od 27. 11.2020. na isti se ne primjenjuje čl. 281.st.6. Ovršnog zakona, kako to neosnovano u žalbi ističe žalitelj.

8. Prema tome pravilno je prvostupanjski sud primijenio čl. 279 st.3. Ovršnog zakona koji je bilo na snazi prije donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona NN 131/2020 a kojim je propisano da ukoliko je prijedlog za ovrhu podnesen mjesno nenadležnom javnom bilježniku, takav prijedlog sud će odbaciti.

9. Iz navedenog razloga kako je neosnovan žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava, žalba ovrhovoditelja odbijena je kao neosnovana i prvostupanjsko rješenje potvrđeno temeljem članka 380. točka 2. Zakona o parničnom postupku, koji se primjenjuje temeljem članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona.

U Puli-Pola, 30. studenog 2021.

Sutkinja

Nataša Babić, v.r.