Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

ex Vojarna Sv. Križ

Dračevac

Poslovni broj: Pr-223/2020-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, a na prijedlog više sudske savjetnice Mirande Marušić, u pravnoj stvari tužitelja I.

V. iz S. O.: …, kojeg zastupa punomoćnik M.

G., odvjetnik u Z., protiv tuženice E. i UŠ, S.,

O.: …., koju zastupa ravnateljica N. B.,a

ona po punomoćnici S. S. M., dipl.iur., radi isplate, nakon održane

glavne i javne rasprave zaključene dana 27.rujna 2021. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnice zakonskog zastupnika tuženice, dne 29.studenog 2021.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženici da tužitelju u roku od 15 dana isplati iznos od 7.781,05 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 557,49 kuna od dana 16. siječnja 2016. godine do isplate;

- na iznos od 553,44 kuna od dana 16. veljače 2016. godine do isplate;

- na iznos od 558,39 kuna od dana 16. ožujka 2016. godine do isplate;

- na iznos od 550,45 kuna od dana 16. travnja 2016. godine do isplate;

- na iznos od 557,31 kuna od dana 16. svibnja 2016. godine do isplate;

- na iznos od 562,02 kuna od dana 16. lipnja 2016. godine do isplate;

- na iznos od 546,90 kuna od dana 16. srpnja 2016. godine do isplate;

- na iznos od 551,97 kuna od dana 16. kolovoza 2016. godine do isplate;

- na iznos od 546,29 kuna od dana 16. rujna 2016. godine do isplate;

- na iznos od 557,70 kuna od dana 16. listopada 2016. godine do isplate;

- na iznos od 558,52 kuna od dana 16. studenog 2016. godine do isplate;

- na iznos od 557,70 kuna od dana 16. prosinca 2016. godine do isplate;

- na iznos od 559,30 kuna od dana 16. siječnja 2017. godine do isplate;

- na iznos od 563,57 kuna od dana 16. veljače 2017. godine do isplate;

u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, dok se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosu od 7.781,05 kuna.

II. Nalaže se tuženici tužitelju naknaditi troškove ovog postupka u iznosu od 2.812,50 kuna sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 29.studenog 2021. pa do isplate, u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužbom tužitelj potražuje od tuženice isplatu razlike plaće temeljem odredbe iz čl. III.Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26.listopada 2011. i temeljem Arbitražne odluke od 7.prosinca 2011. .Naime, tužitelj tvrdi da je zaposlenik tužene, koji kao poslodavac predstavlja javnu službu , te da mu je u utuženom vremenskom razdoblju od prosinca 2015. do siječnja 2017., zbog pogrešnog načina obračuna plaće, pripada pravo na razliku bruto plaća u ukupnom iznosu od 7.781,05 kuna, koji iznos tužitelj i potražuje ovom tužbom uvećano za zakonsku zateznu kamatu za svaki mjesečni iznos neisplaćene razlike plaće do isplate, sve uz potraživanje troškova postupka sa zakonskom zateznom kamatom počevši od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tužena je osporila tužbu i tužbeni zahtjev te istakla i prigovor zastare potraživanja za sva novčana potraživanja po ovoj tužbi za koja je , računajući od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog novčanog iznosa do datuma podnošenja tužbe sudu , protekao zastarni rok od 5 godina. Predlaže tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja odbiti kao neosnovan, sve uz naknadu troškova tuženoj. Na ročištu održanom dana 27.rujna 2021. tuženica je učinila nespornim visinu tužbenog zahtjeva pod pretpostavkom da je osnovica plaće tužitelju za utuženi period trebala biti uvećana za 6%.

3. Sud je u postupku izveo dokaz pregledom ugovora o radu za tužitelja , povijesnog izvatka iz sudskog registra za tuženicu, tablice izračuna razlike potraživanja koju je dostavio tužitelj, obračunskih isprava za isplatu plaće-naknade u utuženom razdoblju koje se odnose na tužitelja , Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23.11.2006., Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13.5.2009., Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.10.2011, Arbitražne odluke od 7.12.2011.,Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama usvojenog dana 28.12.2012., priopćenja za javnost DZS o procjenama tromjesečnog BDP-a za 2015.godinu, kao i dokumentaciju

dostavljenu uz odgovor na tužbu i podnesak tužitelja i to zaključke sa sastanka održanog 08. prosinca 2016. i prepisku putem e-pošte, priložene sudske odluke, dok je sud odbio prijedlog tužitelja za izvođenjem dokaza saslušanjem svjedoka, odnosno čitanjem zapisnika Općinskog suda u Zlataru o saslušanju svjedoka P.

Č., B. M. i M. M., a sve kao suvišne i

nepotrebne dokaze koji bi doveli samo do odugovlačenja postupka i stvaranja bespotrebnih troškova.

4. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće za razdoblje od prosinca 2015. do siječnja 2017. u iznosu od 7.781,05 kuna bruto sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Između stranaka nije sporna visina tužbenog zahtjeva.

6. Među strankama je sporna valjanost i pravna snaga, a potom i način tumačenja pojedinih odredbi Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011., odnosno je li tuženik trebao obračunati i isplatiti tužiteljici plaću za utuženo razdoblje po osnovici od 5.108,84 kn ili po osnovici od 5.415,37 kn sukladno odredbi članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011. Sporno je i je li potraživanje tužitelja u zastari.

7. Tužbeni zahtjev utemeljen je na članku III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama ( dalje u tekstu IDDS) sklopljenog 26.listopada 2011. kojim je propisano da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim službeni pokazatelji DSZ ( dalje u tekstu

DSZ) ukažu na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto.

8. Istaknuti prigovor zastare od strane tužene nije osnovan. Naime, tužba je podnesena putem e-komunikacije ovom sudu 12.veljače 2020., time da je najstariji utuženi pojedinačni iznos dospio na naplatu 16. siječnja 2016., pa je očito da nije prošao petogodišnji zastarni rok iz čl. 139. Zakona o radu („NN broj:

93/14, 127/17 i 98/19, dalje: ZR) u odnosu na nijedan pojedinačno navedeni bruto iznos razlike plaće koji tužiteljica potražuje.

9. Iz dokumentacije pregledane u dokaznom postupku proizlazi :

- da su Vlada RH i S. javnih službi i to S. hrvatskih učitelja, N.

sindikat zaposlenih u srednjim školama H., N. sindikat znanosti i visokog obrazovanja, S. zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi H.,

S. sindikat zdravstva i socijalne skrbi H., H. liječnički sindikat,

H. strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te H.

sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23. studenog 2006. S. o osnovici za plaće u javnim službama, a kojim S. su ugovorili da se u 2007., 2008. i 2009., s primjenom od 1. siječnja svake godine, povećava osnovica za izračun plaća u javnim službama za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaće koja se primjenjivala u prethodnoj godini,

- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama u kojemu su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, s tim da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn bruto nakon što službeni pokazatelji DSZ ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast

međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto i to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te su u čl. IV. odredili način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto minimalnu plaću u R. H.,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26. listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, s tim da te izmjene nisu potpisane po jednom sindikatu, iako su po predstavnicima tog sindikata parafirane, a kojim Izmjenama je promijenjen čl. III. te čl. IV.Dodatka koji su se odnosili na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i čl.

VII. kojim su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka te Izmjena i dopuna i to na način da se uskladba, dakle ne i osnovica, odgađa ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom od razdoblja opisanih u čl. III. do V. Izmjena i dopuna za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao, a izmijenjenim čl. XI. je utvrđena primjena u trajanju od 5 godina,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. donijeli 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe i to u odnosu na čl. IV. u vezi s čl. VII. Dodatka Sporazumu, time da je iz čl. 1.Vjerodostojnog tumačenja razvidno da je 7. prosinca 2011. Arbitraža usvojila sadržaj Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

- da je negativni rast BDP-a prema službenim podacima DSZ ( dalje u tekstu DZS) trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011.do

zaključno trećeg tromjesečja 2014.

- da je dana 28.kolovoza 2015. DZS objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP za drugo tromjesečju 2015. koja pokazuje da je tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2015. realno veći za 1 ,2 % u odnosu na isto tromjesečje 2014, a 4.prosinca 2015.

DZS objavio kako je bruto domaci proizvod realno veći za 2,8 % u trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. , što daje aritmetičku sredinu od 2,0 %.

10. Tužena osporava pravnu valjanost Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. smatrajući da su ništetne ne samo Izmjena Dodatka Sporazumu iz 2011. već i Dodatak Sporazumu iz 2009. te Sporazum o osnovici iz 2006., kao i Arbitražna odluka od 7. studenog 2011., a sve iz razloga što je na strani jednog pregovarača, odnosno na strani Sindikata bilo nedostataka jer nisu potpisani od svih sindikata koji su pregovarali s Vladom RH. Tužena tvrdi da se nisu ispunili uvjeti za primjenu odredbe članka 3. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., jer se nisu ispunili uvjeti za primjenu, odnosno "uskladbu" propisani člankom 7. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., te da gore navedeni Sporazum ima vremensko važenje od pet godina, čije je trajanje isteklo 25. listopada 2016., tako da je otpala pravna osnova za uskladbu plaća.

11. U utuženom razdoblju bio je na snazi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama ("NN" broj 141/12 - dalje:

TKU), koji u članku 51. regulira da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža, te dodaci na osnovu plaću kao što su stimulacija, dodaci na posebne uvjete rada, položeni dodaci i uvećanja plaća. U istom članku TKU, u stavu 4. navodi se da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću o obrazovanju i znanosti od 25.

studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.

12. Sporazumom o dodacima na plaću u obrazovanju od 25. studenoga 2006.

regulirano je kako će se u svrhu reguliranja zaostajanja plaća u sustavu obrazovanja i znanosti, prilikom obračunavanja plaće, uz povećanje osnovice utvrđene u članku 2. tog Sporazuma, osnovna plaća uvećati dodacima za povećanje obujma i složenosti posla kako slijedi: od dana 1. kolovoza 2007. 2 %; od dana 1. srpnja 2008. 2,1 %; od dana 1. srpnja 2009. 2,2 %; od dana 1. srpnja 2010. 2,2 %; od dana 1.

srpnja 2011. 2,2 % i od dana 1. srpnja 2012. 2,3%. Uvećanja se obračunavaju na način da se ugovoreni dodaci za svaku godinu obračunavaju na već uvećani dodatak iz prethodne godine.

13. U članku 1. Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006. ugovoreno je da se osnovica za izračun plaća u javnim službama povećava za 2007., 2008. i 2009. godinu za 6% i da će se te obračunske osnovice primjenjivati od 1. siječnja svake godine.

14. Dana 26. listopada 2011. Vlada RH i Sindikat sklopili su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama. U članku III izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaću u javnim službama sklopljenog dana 26. listopada 2011. ugovoreno je da će osnovica za obračun plaća iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelj DSZ RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog

tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više % (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja)

i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema izmjenama i dopunama. Člankom XI. navedenih Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. je propisano da se dodatak

Sporazumu i navedene izmjene i dopune smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od 5 godina, s time da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3 %. Zbog pravila o produženoj primjeni Kolektivnih ugovora iz članka 199. stavak 1. Zakona o radu primjena izmjena Dodatka Sporazumu istekla je dana 26. siječnja 2017.

15. Naprijed navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. prihvaćene su i u formi Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. u kojoj je navedeno da se član III mijenja i glasi: « osnovica za obračun plaće u javnim službama iznosit će 5.415, 37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji DSZ RH ukažu na

poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine prosječno 2 ili više posto, mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja, te će se primjenjivati iza toga do prve slijedeće promjene prema tim Izmjenama i dopuna.»

16. Nadalje Vlada RH i Sindikati dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje izmjena Dodatka Sporazuma radi pojašnjenja primjene članka IV stavak 5., a u svezi sa člankom VII stavak 1. Izmjena Dodatka Sporazumu. U tom smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III spomenutih izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

17. Također iz Odluke VS RH poslovni broj Revr-408/12 i Odluke Ustavnog suda RH poslovni broj U-III/3535/12 proizlazi da izmjene KU ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika KU, kao i da pojedini sindikati ne smiju biti protivno zakonu isključeni iz kolektivnog pregovaranja i sklapanja Kolektivnog ugovora. Tuženica prigovora da su Sporazum o osnovici plaće u javnim službama i Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama potpisani od osam potpisnika pa da u tom smislu navedene izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. nije potpisao jedan potpisnik (iako ga je parafirao) i to Sindikat 1, pa da u tom smislu nisu svi potpisnici prihvatili i sudjelovali u izmjenama i dopunama te sklopili izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. Tuženica nije tijekom postupka dokazala da bi Sindikat 1 bio protuzakonito isključen iz pregovaranja. Dapače, utvrđeno je da je taj sindikat parafirao izmjene Dodatka Sporazumu, što znači da je ravnopravno s ostalim sindikatima sudjelovao u pregovorima. Tako je Vrhovni sud RH, u svojoj presudi poslovni broj Gž-13/02, zauzeo stajalište prema kojem se smatra da je Sindikat pravilno zastupljen u pregovorima i kada zastupnici nekih od zastupljenih sindikata ne sudjeluju u pregovorima jer su to odbili, te da je sindikat u pregovorima pravilno zastupljen i onda kad drugi zastupljeni sindikat kod poslodavca iz bilo kojeg razloga odbije sudjelovati u pregovorima. Niti jedan od potpisnika, a osobito Vlada RH, u zakonom predviđenom postupku nije osporavala valjanost Izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama.

18. Neosnovani su i navodi tuženice da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni niti uvjeti za primjenu odredbe članka VII stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., koja propisuje da se uskladba odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pada realnog tromjesečnog BDP-a trajao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja navedenih u članku III-IV Izmjena i dopuna Sporazuma. Naime, članak VII stavak 1. Izmjena dodatka Sporazumu propisuje da odgoda nastupa ako bi u nekom od razdoblja opisanih u članku III-V bio zabilježen negativan rast BDP-a. Iz odredbe članka III proizlazi da se ista odnosi na razdoblje od trenutka ispunjenja uvjete za povećanje osnovice pa nadalje, odnosno ubuduće. Iz podataka o realnom tromjesečnom stanju BDP-a koje je objavio DSZ RH vidljivo je

da od IV kvartala 2014. pa nadalje nije bilo negativnog rasta BDP-a, već je stalno rastao. Odredba članka VII stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. ne odnosi se na povrat osnovice iz članka III, već isključivo na usklađenje osnovice iz članka IV. i V. Izmjena Dodatka Sporazumu.

19. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku („NN“, broj: 53/91, 91/92,58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07,

84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19: dalje ZPP), sud je utvrdio da tužitelj osnovano potražuje isplatu razlike bruto plaće u utuženom iznosu budući je tužena tužitelju od 1.siječnja 2016. bila u obvezi obračunati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kuna . S obzirom da je tužena u utuženom razdoblju, a što je razvidno pregledom obračunskih isprava za isplatu plaće- naknade za utuženo razdoblje plaću tužitelju obračunavala po osnovici od 5.108, 84 kn, te za mjesec siječanj 2017. po osnovici od 5.211,02 kn, to je u obvezi naknaditi tužitelju potraživanje s osnove razlike bruto plaće od 7.781,05 kuna.

Na sve dosuđene iznose tužitelju je dosuđena i zatezna kamata sukladno odredbi članka 29. Zakona o obveznim odnosima („NN“, broj: 35/05,

41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO) osim u dijelu koji se odnosi na zatezne kamate na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, sadržanim u bruto iznosu plaće, koje dospijevaju tek s isplatom sukladno odredbi članka 45. stavak. 4. I 5. Zakona o porezu na dohodak (NN 187/04) i članka 61. stavka 1. i 9. Pravilnika porezu na dohodak. Naime, zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate plaća isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju (čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) i čl. 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom, pa se na te iznose ne obračunavaju zatezne kamate, radi čega je u tom dijelu zahtjev tužitelja za isplatu zatezne kamate kao neosnovan odbijen, a kako je odlučeno u izreci presude pod točkom I.

20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 5., te čl. 155. Zakona o parničnom postupku ("NN" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19. – dalje: ZPP). Budući da tužitelj nije samo u neznatnom dijelu uspio sa tužbenim zahtjevom za koji dio nije ni nastao poseban trošak , tužitelju je dosuđen trošak u cijelosti, a sve u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("NN“ br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., dalje Tarifa) te popisu troška, i to: za sastav tužbe 75 bodova, za sastav obrazloženog podneska od 7.rujna 2021. koji se očituje na odgovor na tužbu 75 bodova te zastupanje na ročištu od 27.rujna 2021. 75 bodova, ukupno 225 bodova , što pomnoženo s vrijednošću boda od 10,00 kuna i uvećano na ime PDV-a od 25 % iznosi 2.812,50 kuna, Na dosuđeni iznos tužitelju su dosuđene i zatezne kamate počevši od dana 29.studenog

2021. kao dana presuđenja, do isplate, a kako je to odlučeno u točki II izreke presude.

U Splitu, 29.studenog 2021.

SUTKINJA:

Katica Bojčić Vidović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka iste.

Dna: - pun.tužiteljice, tuženoj