Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž Zk-858/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sucu Damiru Roniću kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljica RĐ iz [adresa], 302 [adresa] i R iz [adresa], obje zastupane po punomoćnici Ivi Žuvatić Štambuk, odvjetnici iz Zagreba, protiv protustranke Cilika d.o.o. Zagreb, Dolac 8, OIB 10678105439, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Krsnik & partneri iz Zagreba, radi zabilježbe pokrenutog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljica protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici od 30. kolovoza 2021. broj Z-10798/2021, 26. studenog 2021.,

r i j e š i o  j e

Žalba predlagateljice odbija se kao neosnovana, a prvostupanjsko rješenje Općinskog suda u Crikvenici od 30. kolovoza 2021. broj Z-10798/2021 se potvrđuje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem prihvaćen je prigovor protustranke te je preinačeno rješenje istog suda od 17. rujna 2020. broj Z-8263/2019 te je odbijen prijedlog za upis zabilježbe pokretanja postupka u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - ABC.

2. Protiv tog rješenja u zakonskom roku žale se predlagateljice ne navodeći u žalbi zakonske žalbene razloge ali je iz žalbe moguće iščitati da je podnesena zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlažu da drugostupanjski sud njihovu žalbu uvaži, pobijano rješenje ukine ili da isto preinači i dozvoli upis zabilježbe postupka.

3. Odgovor na žalbu podnijela je protustranka u kojem odgovoru poriče navode žalbe i predlaže da drugostupanjski sud žalbu predlagateljica odbije kao neosnovanu.

4. Žalba predlagateljice nije osnovana.

5. Prvostupanjski sud prihvatio je prigovor protustranke jer je utvrdio da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 84. a) Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/08, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17– dalje: ZZK) da se udovolji prijedlogu predlagateljica za zabilježbom pokretanja upravnog postupka radi povrata imovine. Uvidom u zahtjev za naknadu odnosno povrat imovine od 16. lipnja 1997. prvostupanjski sud je utvrdio da su predlagateljice pokrenule postupak pred upravnim organom u odnosu na predmetne nekretnine. Međutim, prvostupanjski sud je utvrdio da je kao vlasnik predmetnih nekretnina upisana protustranka koji je vlasništvo stekao temeljem ugovora o prijenosu prava vlasništva sa do tada upisanim vlasnikom UĐ iz [adresa]. Na temelju takvog utvrđenja prvostupanjski sud smatra da je zemljišnoknjižni sud u smislu odredbe čl. 84. a) st. 1. ZZK-a dužan ocijeniti da li stanje upisa u zemljišnoj knjizi na predmetnim nekretninama dopušta da se odredi zabilježba pokretanja postupka odnosno da li takva zabilježba može proizvesti pravni učinak radi koje se osniva, a to je da odluka donesena pred tijelom povodom pokrenutog postupka djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu pokretanja postupka stigao zemljišnoknjižnom sudu. Također, prvostupanjski sud je utvrdio da prema odredbi čl. 52. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine broj 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02 i 98/19-dalje: Zakon) prijašnjem vlasniku se ne vraća imovina u vlasništvo i posjed ukoliko je ta imovina na temelju valjanog pravnog osnova stečena od strane treće osobe odnosno ako im je imovina na temelju valjanog pravnog osnova za stjecanje prava vlasništva predana u posjed. Kako je upravo protustranka predmetnu nekretninu stekla u vlasništvo na temelju valjanje pravne osnove odluka donesena u upravnom postupku bez obzira na uspjeh predlagateljica svakako neće djelovati protiv protustranke kao uknjiženog vlasnika jer predlagateljicama predmetna nekretnina ne može biti vraćena u vlasništvo i posjed. Ovakvu primjenu materijalnog prava prihvaća i ovaj sud.

6. Prema odredbi čl. 84. a) ZZK-a kad stranka koja je pred sudom ili upravnim tijelom pokrenula postupak u kojem bi se mogao odrediti upis za koji se ne može upisati zabilježba spora, na temelju tog podneska s potvrdom da je predan sudu ili upravnom tijelu na rješavanje, zemljišnoknjižni sud dopustit će zabilježbu pokretanja tog postupka. Dakle, osnovni uvjet za zabilježbu pokretanja postupka je da je pokrenut postupak u kojem bi se mogao odrediti upis na nekretnini na kojoj se traži pokretanje zabilježbe postupka. Po ocjeni ovoga suda pravilno je prvostupanjski sud zaključio da s obzirom na stanje u zemljišnim knjigama i činjenicu da je protustranka stekla vlasništvo predmetne nekretnine na temelju valjanog pravnog posla, vođenje upravnog postupka po prijedlogu predlagateljica neće moći dovesti do upisa u zemljišnu knjigu bez obzira da li će predlagateljice uspjeti sa zahtjevom za naknadu za oduzete nekretnine. Naime, prema odredbi čl. 52. Zakona prijašnjem vlasniku ne vraća se u vlasništvo i posjed imovine ukoliko je na temelju valjanog pravnog osnova treća osoba stekla pravo vlasništva na toj imovini i ukoliko je toj osobi na temelju tog pravnog posla ta nekretnina predana u posjed. U odnosu na to pravno pitanje donesen je veći broj odluka od strane Visokog upravnog suda Republike Hrvatske koji je u takvim situacijama odlučio da se prijašnjim vlasnicima ne vraća u vlasništvo imovina koja je trećoj osobi na temelju valjanog pravnog osnova predana u posjed i da oduzete nekretnine koji su sada u vlasništvu fizičkih osoba nisu predmet povrata. Kako je predmetna nekretnina bila u vlasništvu fizičke osobe prije nego što je valjanim pravnim poslom prenesena u vlasništvo protustranke kao pravne osobe ta nekretnina ne može biti predmet povrata i suprotno navodima žalbe predlagateljica zemljišnoknjižni sud je to dužan utvrditi jer zemljišnoknjižni sud poznaje pravo i mora ga primijeniti u konkretnom slučaju. Osim toga, iz samih podnesaka predlagateljica koje su one dostavljale u upravni postupak je vidljivo da je u toku izračun naknade za predmetne nekretnine i da predlagateljice požuruju izradu izračuna naknade iz čega je vidljivo da predlagateljice i ne potražuju povrat predmetnih nekretnina u vlasništvu već naknadu u novcu. Osim toga, ovaj sud je u ranijim identičnim predmetima već izrazio isti pravni stav kao na primjer u svojoj odluci od 19. srpnja 2018. broj Gž Zk-188/2018-2.

7. Prema tome, s obzirom na navedeno proizlazi da žalba predlagateljica nije osnovana zbog je čega istu u cijelosti valjalo odbiti kao neosnovanu, a prvostupanjsko rješenje potvrditi.

Koprivnica, 26. studenoga 2021.

Sudac

Damir Ronić