Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: 11 Kž-1031/2021-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vidjak kao predsjednice vijeća, te Siniše Plešea i Renate Miličević kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv optuženog A. P., zbog kaznenih djela protiv osobne slobode – prijetnja – iz članka 139. stavak 2. i 3. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 - u daljnjem tekstu: KZ/11) i drugih, odlučujući o žalbama koje su protiv presude Općinskog suda u Karlovcu broj: 26 K- 271/2021-24 od 9. rujna 2021. podnijeli Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu i optuženi A. P., u sjednici vijeća održanoj 23. studenog 2021.,

    p r e s u d i o  j e  i  r i j e š i o  je:

    I. Povodom žalbe državnog odvjetnika i optuženog A. P., a po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda u odnosu na oslobađajući dio presude i u tom dijelu predmet se upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    II. Prihvaća se žalba optuženog A. P., preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da se optuženom A. P. za kazneno djelo protiv javnog reda – nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari - iz članka 331. stavak 1. KZ/11 za koje je pod točkom 2. izreke presude proglašen krivim, na temelju istog zakonskog propisa, prihvaća po prvostupanjskom sudu utvrđena kazna zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci te mu se, na temelju članaka 56. KZ/11, izriče uvjetna osuda i određuje da kazna zatvora na koju je osuđen neće biti izvršena ako u roku 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

    III. Na temelju članka 54. KZ/11 u slučaju opoziva uvjetne osude optuženom A. P. u kaznu zatvora na koju je osuđen uračunati će se vrijeme lišenja slobode i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 21. svibnja 2021. pa nadalje.

    IV. Žalba državnog odvjetnika je bespredmetna.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinski sud u Karlovcu, pod točkom 1. izreke presude, na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 – u daljnjem tekstu: ZKP/08), oslobodio je od optužbe optuženog A. P. zbog počinjenja dva kaznena djela protiv osobne slobode – prijetnja – iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11, a pod točkom 2. izreke presude proglašen je krivim zbog kaznenog djela protiv javnog reda – nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari – iz članka 331. stavak 1. KZ/11 te ga je, na temelju istog zakonskog propisa, osudio na kaznu zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci u koju kaznu mu je, na temelju članka 54. KZ/11 uračunato vrijeme lišenja slobode i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 21. svibnja 2021. pa nadalje.

    2. Na temelju članka 79. KZ/11 od optuženog A. P. oduzeta je vojna strojnica nalik na strojnicu marke "Crvena Zastava", tip M-57, sporogoreći štapin-korda u dužini od 113 cm, 13 detonatorskih kapisli i 1 komad električne detonatorske kapisle te 1 spremnik za automatsku pušku tip M-70 marke Crvena Zastava, koji predmeti su privremeno oduzeti potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta PP O., 21. svibnja 2021. i koji će po pravomoćnosti presude biti uništeni.

    3. Na temelju članka 148. stavka 6. ZKP/08 optuženi A. P. oslobođen je u cijelosti obveze naknade troška kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08 kao i troška nagrade i nužnih izdataka branitelja određenog po službenoj dužnosti, a koji trošak pada na teret proračunskih sredstava.

    4. Protiv navedene presude, u odnosu na oslobađajući dio, žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu, a žali se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači i optuženika za inkriminirana kaznena djela proglasi krivim, podredno predlaže presudu ukinuti i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    5. Žalbu na osuđujući dio prvostupanjske presude je podnio optuženi A. P. po braniteljici S. P., odvjetnici iz K., a žali se zbog odluke o kazni te predlaže da drugostupanjski sud u tom dijelu preinači pobijanu presudu.

    6. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

    7. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

    8. Žalba optuženog A. P. je osnovana, dok je žalba državnog odvjetnika bespredmetna.

    U odnosu na oslobađajući dio

    9. Prije svega treba istaknuti da nije u pravu državni odvjetnik kada ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 tvrdeći da je izreka presude nerazumljiva i proturječna razlozima presude. Navedeno, u bitnome, državni odvjetnik obrazlaže činjenicom da se prvostupanjski sud upušta u analizu da određene izrečene riječi od strane optuženika nisu podobne da kod osoba kojima su upućene izazovu osjećaj straha i da se ne radi o ozbiljnim prijetnjama pa smatra da time sud u stvari optuženika oslobađa od optužbe jer nisu ostvarena obilježja kaznenih djela (453. točka 1. ZKP/08), iako u izreci navodi da optuženika oslobađa iz osnove predviđene u članku 453. točka 3. ZKP/08, odnosno da nije dokazano da bi počinio kaznena djela. Državni odvjetnik treba imati na umu da je prvostupanjski sud analizom i ocjenom izvedenih dokaza izveo zaključak da izgovorene riječi, pod okolnostima kojima su izgovorene (radnja u prošlom vremenu), ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju iz čega proizlazi da sud u konkretnom slučaju primjenjuje pravilnu zakonsku odredbu na temelju koje optuženika oslobađa od optužbe, međutim, druga je stvar što je izreka presude proturječna sama sebi, u dijelu prijetnje upućene većem broju osoba i što u odnosu na prijetnju upućenu službenoj osobi presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama pa se u tom dijelu presuda ne može ispitati.

    9.1. Naime, ispitujući pobijanu presudu povodom podnesenih žalbi, a po službenoj dužnosti, na temelju članka 476. stavak 1. ZKP/08, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio, a kako to proizlazi iz činjeničnog opisa, da je optuženik proglašen krivim da je postupao „u cilju da uznemiri i ustraši zaštitara V. L.“, dakle jednu osobu, bez obzira na sadržaj upućenih riječi, a iz zakonskog opisa proizlazi da je to kazneno djelo počinjeno prema većem broju osoba pa je prema tome, u tom dijelu, izreka presude proturječna sama sebi. Nadalje, u odnosu na kazneno djelo koje je počinjeno na štetu P. R. H. Z. M. treba istaknuti da obilježje kaznenog djela prijetnje predstavlja izazivanje osjećaja straha i uznemirenosti, dakle osjećaja osobne ugroženosti, nespokojnosti osobe kojoj je upućena prijetnja, što upućuje na zaključak da osoba kojoj je prijetnja upućena o istoj treba imati saznanja. U odnosu na tu odlučnu činjenicu prvostupanjski sud u presudi uopće nije iznio razloge pa je s obzirom na sve navedeno, zbog navedenih bitnih povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08, povodom žalbe državnog odvjetnika i optuženika, a po službenoj dužnosti u odnosu na oslobađajući dio presude, presuda ukinuta i predmet je upućen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Slijedom ovakve odluke žalba državnog odvjetnika je bespredmetna.

    9.2. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ponovno izvesti sve dokaze koje će ocijeniti pojedinačno i međusobno povezano te će donijeti novu, pravilnu i zakonitu odluku koju će obrazložiti po članku 459. stavak 5. ZKP/08 vodeći pri tome računa o navodima iz ove odluke.

    9.3. S obzirom na navedeno, u odnosu na oslobađajući dio presude, trebalo je primjenom članka 483. stavak 1. ZKP/08 odlučiti kao u izreci pod točkom I. ove odluke.

    U odnosu na osuđujući dio presude

    10. U pravu je optuženik kada se žali zbog odluke o kazni tvrdeći da je prestrogo kažnjen.

    10.1. Određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti sud mora uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenog djela zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, okolnosti u kojima je počinitelj živio prije počinjenja kaznenog djela i usklađenost njegovog ponašanja sa zakonima, okolnosti u kojima živi i njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju konkretnog kaznenog djela.

    10.2. Prilikom odluke o okolnostima koje utječu na vrstu i mjeru kazne prvostupanjski sud je ispravno optuženiku cijenio kao olakotno njegovu neosuđivanost, činjenicu da je priznao počinjenje kaznenog djela čime je pridonio bržem i jednostavnijem okončanju kaznenog postupka te da je izrazio žaljenje zbog počinjenog kaznenog djela, dok je što se tiče otegotnih okolnosti sud samo naveo uobičajene zakonske izričaje (stupanj krivnje, jačina ugrožavanja i povrede zaštićenog dobra i slično), a bez da ih je potkrijepio odgovarajućim stavovima i zaključcima. Uz navedeno treba imati na umu da se navedeno kazneno djelo može počiniti samo s izravnom namjerom pa se optuženiku ta okolnost ne može cijeniti kao otegotna.

    10.3. Imajući na umu navedeno, ovaj drugostupanjski sud smatra da je prvostupanjski sud precijenio značaj otegotnih okolnosti odnosno činjenicu vrste i količine oružja i eksplozivnih tvari koje je optuženik neovlašteno posjedovao te je preinačio odluku o kazni na način da je prihvatio utvrđenu kaznu zatvora po prvostupanjskom sudu u trajanju 6 (šest) mjeseci te je optuženiku, kao vrsta kazne, izrečena uvjetna osuda na način da kazna zatvora na koju je osuđen neće biti izvršena ako optuženik u roku 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo. Ovaj drugostupanjski sud smatra da će se ovakvom vrstom i mjerom kazne ispuniti svi zahtjevi specijalne i generalne prevencije, odnosno da će ta kazna u dovoljnoj mjeri utjecati kako na optuženika tako i na sve druge da shvate štetnost i pogibeljnost činjenja kaznenih djela. Na temelju članka 54. KZ/11 u slučaju opoziva uvjetne osude optuženiku će se u kaznu zatvora na koju je osuđen uračunati vrijeme lišenja slobode i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 21. svibnja 2021. pa nadalje.

    11. Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnova iz kojih se pobija (članak 476. stavak 1. ZKP/08 u svezi članka 467. ZKP/08).

    12. Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u osuđujućem dijelu, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08, nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

    13. Prihvaćanjem žalbe optuženika u odnosu na osuđujući dio presude, na temelju članka 486. stavak 1. ZKP/08, preinačena je prvostupanjska presuda na način kako je to odlučeno pod točkom II. i III. izreke ove odluke.

    U Zagrebu 23. studeni 2021.

    PREDSJEDNICA VIJEĆA:

    Lidija Vidjak,v.r.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.