REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj Gž Ob-302/2021-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Nataši Babić, u pravnoj stvari tužiteljice L. Š., OIB, iz V., zastupane po punomoćniku B. R.-S., odvjetniku iz V., protiv tuženika I. M., iz N. S., B., R. K., OIB..., iz Š. P., A. B., iz Đ., M. M. iz N., SR N., zastupan po privremenom zastupniku K. P., odvjetniku iz S. B., M. M. iz S., I. K. iz G., , Š., M. M. i S. M., oba iz L., D. P. iz P., Š., A. B. iz L., Š., K. P. i T. M., oboje iz L., Š. i I. M., iz R., Š., radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj 8 P Ob-3/2016- 47 od 29. rujna 2020., 22.studenog 2021.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj 8 P Ob-3/2016-47 od 29. rujna 2020.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem nije dopuštena preinaka tužbe proširenjem tužbe na A. Č. iz N. S., B. i H., kao tuženicu u ovoj pravnoj stvari.

2. Protiv navedenog prvostupanjskog rješenja tužiteljica je podnijela pravovremenu žalbu zbog bitnih povreda parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešne odluke o troškovima postupka. Ističe da je počinjena bitna povreda postupka iz članka 354. st. 2. toč. 11 Zakona o parničnom postupku jer rješenje ima nedostataka, te se ne može ispitati, a izreka je nerazumljiva i proturječi sama sebi i razlozima rješenja. Ističe se da je tužiteljica podneskom od 23.04.2018. uredila tužbeni zahtjev tako da je dostavila točne podatke o zakonskim nasljednicima pokojnog A. M. koji je bio naznačen kao tuženik u ovom postupku, a iza kojeg je proveden ostavinski postupak te je njegovim nasljednikom proglašena kći A. Č.. Prvostupanjski sud je istoj dostavio tužbu i poziv da se očituje da li pristaje na proširenje tužbe i na nju, koje rješenje nije dostavljeno žalitelju, ali koje je nezakonito te je prvostupanjski sud protivno zakonskim odredbama njezinu šutnju uzeo kao nepristanak na stupanje u parnicu. U konkretnom slučaju tužba se nije proširila, nego se zbog nepotpune pasivne legitimacije dopunila i uredila u smislu članka 109. Zakona o parničnom postupku, a time što se A. Č. nije očitovala na dostavljeno rješenje isto se ne može tumačiti da se ona protivila stupanju u parnicu, unatoč nezakonitoj presumpciji iz rješenja koje joj je upućeno. Također temeljem čl. 196. Zakona o parničnom postupku tužena može dati i prešutni pristanak upustivši se u raspravljanje po preinačenoj tužbi. Stoga je žalbeni prijedlog da se pobijano rješenje ukine, odnosno preinači sukladno žalbenim razlozima, uz nalaganje tuženicima da naknade tužiteljici trošak žalbe.

3. Žalba tužiteljice nije osnovana.

4. Prvostupanjski sud nije dopustio preinaku tužbe proširenjem iste na A. Č. iz N. S. B. i H. kao tuženu u ovoj pravnoj stvari sa obrazloženjem u bitnome da je nakon smrti pravnog prednika A. Č., A. M., utvrđeno da je A. Č. njegova nasljednica te je sukladno tome tužiteljica proširila tužbu i kao tuženicu naznačila A. Č.. Prvostupanjski sud je istu o tome obavijestio te je pozvao da dostavi pristanak na preinačenje tužbe i u odnosu na nju. Kako ista nije dala suglasnost za stupanje u ovu parnicu to je prvostupanjski sud temeljem članka 196. Zakona o parničnom postupku riješio da se ne dopušta preinaka tužbe proširenjem iste na A. Č.

5. Takvo rješenje prvostupanjskog suda je pravilno i zakonito i nije obuhvaćeno niti jednim žalbenim razlogom i to niti onim na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365.st.2. Zakona o parničnom postupku, a niti je ostvaren žalbeni razlog na koji ukazuje žalitelj, iz članka 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku, jer rješenje ima sve razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati. Neosnovano žalitelj ističe da se nije radilo o preinaci tužbe, nego o uređenju tužbenog zahtjeva, s obzirom da Zakon o parničnom postupku ne poznaje termin uređenja tužbenog zahtjeva, već se radi o preinaci tako da je uz postojeće tuženike tužiteljica naznačila i novu tuženicu, a time je pravilno prvostupanjski sud primijenio čl. 196. st. 2. Zakona o parničnom postupku kojim je propisano da do zaključenja prethodnog postupka može uz tužitelja pristupiti novi tužitelj ili tužba može biti proširena na novog tuženika, sa njegovim pristankom. Dakle, neosnovano žalitelj navodi da je prvostupanjski sud nezakonito uzeo da šutnja osobe koju je naznačio kao novu tuženicu se može smatrati njezinim pristankom jer u slučaju ukoliko zakon traži pristanak neke osobe za stupanje u parnicu taj pristanak mora biti izričiti, a šutnja osobe se ne može smatrati pristankom. Time nije prvostupanjski sud po vlastitom nahođenju iznosio zakonske presumpcije, već se radi o zakonskim odredbama koje je prvostupanjski sud pravilno primijenio. Također se u konkretnom slučaju ne može raditi o situaciji koju žalitelj ističe da se može dati prešutan pristanak upustivši se u raspravljanje po preinačenoj tužbi, s obzirom da se A. Č. nije upustila u raspravljanje, nego se nije očitovala nakon što joj je dostavljena tužba i rješenje kojim je obaviještena da je označena kao tuženica u ovoj pravnoj stvari.

6. Nadalje, A. Č. nije bila dužna prihvatit stupanje u ovu parnicu ni kao univerzalni sukcesor pok. A. M. iz razloga što A. M. i nije bio stranka ovog postupka s obzirom da je preminuo 30.svibnja 2013., a tužba je podnesena 11.1. 2016. Dakle, u vrijeme pokretanja ovog postupka A. M. je već bio pokojni, zbog čega su rješenjem prvostupanjskog suda od 22.3.2017. ukinute sve provedene radnje u odnosu na A. M., te je tužba u odnosu na njega odbačena.

7. Iz navedenog razloga, kako je prvostupanjski sud na nesporno činjenično stanje pravilno primijenio odredbe Zakona o parničnom postupku, to je žalba tužiteljice odbijena kao neosnovana i potvrđeno prvostupanjsko rješenje temeljem članka 380. toč. 2. Zakona o parničnom postupku.

U Puli-Pola, 22. studenog 2021.

Sutkinja

Nataša Babić, v.r.