REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 4022/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja i dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. P., OIB … iz S., I. 1, zastupanog po punomoćniku M. B., odvjetniku u S., protiv tuženika H. u. z. o., OIB … iz Z., M. 73, zastupanog po punomoćnici Z. P. odvjetnici u S., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-778/2020-2 od 16. ožujka 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-42/2016 od 5. svibnja 2020., u sjednici održanoj 16. studenoga 2021.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-778/2020-2 od 16. ožujka 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-42/2016 od 5. svibnja 2020., naznačivši slijedeća pravna pitanja za koje smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:
1. Je li oštećeni kad potražuje izgubljenu zaradu iz svog zanimanja u dužem razdoblju u kojem je nesposoban za rad nakon ozljeđivanja, dužan dokazati sa potrebnim stupnjem parnične dokazljivosti odlučnih činjenica, da bi u takvom dužem razdoblju stalno svakomjesečno i ostvarivao zaradu?
2. Je li se u situaciji kad jedna šteta prema Zakonu o obveznim odnosima i Zakonu o obveznom osiguranju u prometu ima posve drugačiji trenutak dospijeća obveze naknade štete, a time i početak tijeka zakonskih zateznih kamata, primjenjuje Zakon o obveznom osiguranju u prometu kao lex specialis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima u svim pitanjima u kojima se uređuje odgovornost osiguratelja u sporovima u kojima ovaj odgovora temeljem police obveznog osiguranja za štete nastale uporabom motornog vozila?
3. Je li doprinos za nastanak prometne nezgode vozača na motociklu, koji se kreće pravilnom brzinom i u svom smjeru ali bez upaljenog svjetla u noćnim uvjetima, zbog čega istog ne može uočiti drugo vozilo iz suprotnog smjera koje je prešlo u njegovu traku radi pretjecanja ili obilaženja drugog vozila ispred sebe, neovisno o svim drugim čimbenicima uzroka nastanka prometne nezgode, a isključivo s osnova vožnje s neupaljenim svjetlom na motociklu u noćnim uvjetima ne može biti manji od 40%?
1.1. Tužitelj u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije osporava dopuštenost tog prijedloga.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio slijedeće.
2.1. U prijedlogu za dopuštenje revizije naznačeno pitanje pod rednim brojem 1. nije pravno pitanje u smislu odredbe čl. 385. st. 1. i 385.a ZPP koje bi moglo biti važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, riječ je prvenstveno o pitanju činjenične naravi, a ne o pitanju pravne naravi.
2.2. U prijedlogu za dopuštenje revizije naznačeno pravno pitanje pod rednim brojem 2. nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Kao razlog važnosti tog pravnog pitanja tuženik se poziva na pravno shvaćanje Županijskog suda u Splitu izraženo u presudi poslovni broj Gž-3392/2015 od 21. prosinca 2016. No, pravno shvaćanje izraženo u navedenoj odluci odnosi se isključivo na tijek zakonskih zateznih kamata na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete. U predmetnom pak slučaju navedenim pravnim pitanjem tuženik problematizira tijek zakonskih zateznih kamata na dosuđeni iznos naknade imovinske štete (izgubljene zarade). Dakle, riječ je o činjenično i pravno različitim situacijama.
2.3. U prijedlogu za dopuštenje revizije naznačeno pravno pitanje pod rednim brojem 3 također nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Ovo stoga što na to pravno pitanje nije moguće dati jednoznačan odgovor, obzirom da odgovor na to pravno pitanje ovisi o okolnostima svakog pojedinačnog konkretnog slučaja.
3. S obzirom na izneseno, kako u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije, nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP, odnosno kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6., u vezi čl. 387. st. 5. ZPP, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 16. studenoga 2021.
Predsjednica vijeća:
Katarina Buljan, v.r.
