Baza je ažurirana 12.03.2026. zaključno sa NN 157/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

                            1              Poslovni broj: 9 -128/2024-6

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

 

Poslovni broj:9 Kž-128/2024-6

 

 

 

R E P U B L I K A H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Siniše Pleše kao predsjednika vijeća, te Lidije Vidjak i Jasne Smiljanić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljene J. R., zbog kaznenog djela protiv časti i ugleda – klevete iz članka 149. stavak 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21 – u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući povodom žalbe privatnog tužitelja D. P. podnesene protiv presude Općinskog suda u Splitu broj: K-673/2022-7 od 25. listopada 2023., u javnoj sjednici vijeća održanoj 5. ožujka 2024., u nazočnosti privatnog tužitelja D. P. i opunomoćenice Z. B.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

              Prihvaća se žalba privatnog tužitelja D. P., ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanom presudom na temelju odredbe članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. 80/22 -  dalje u tekstu: ZKP/08.) oslobođena je optužbe okrivljena J. R. zbog kaznenog djela klevete iz članka 149. stavak 1. i 2. KZ/11, činjenično opisano izrekom presude.

 

2. Na temelju odredbe članka 149. stavak 3. u svezi članka 145. stavak 1. i 3. ZKP/08, nužni izdaci okrivljenice i branitelja padaju na teret privatnog tužitelja.

 

 

 

 

3. Protiv te presude žalbu je pravodobno podnio privatni tužitelj putem punomoćnika D. M., odvjetnika iz S., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog odluke o kazni i zbog odluke o troškovima kaznenog postupka. U žalbi je predložio da se pobijana presuda ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Ujedno je punomoćnik privatnog tužitelja zatražio obavijest o sjednici vijeća, kojoj sjednici je pristupila punomoćnica privatnog tužitelja, Z. B., odvjetnica iz S. u zamjeni za D. M., odvjetnika iz S., koja je u cijelosti ostala kod žalbenih navoda, kao i privatni tužitelj osobno.

 

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

5. Žalba je osnovana.

 

6. U pravu je privatni tužitelj kada tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08, jer u pobijanoj presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama.

 

7. U žalbi se ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08, jer da u pobijanoj presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama.

 

7.1. U obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud navodi da tijekom postupka nije dokazano da bi okrivljenica počinila kazneno djelo klevete iz članka 149. stavak 2. KZ/11, na način kako joj se to stavlja na teret, iz razloga što smatra da su navodi okrivljenice u cijelosti istiniti kada ističe da je stanovništvu Splitsko-dalmatinske županije uskraćena zdravstvena skrb, a koju je sukladno položaju i ovlasti te zakonskoj obvezi imao pravo osigurati isključivo ravnatelj Doma zdravlja, odnosno privatni tužitelj. Pri tome prvostupanjski sud navodi da prihvaća istinitim iskaze ispitanih svjedoka, dok obranu okrivljene smatra osnovanom jer je istovjetna sa iskazivanjem ranije navedenih svjedoka, izuzev svjedoka M. R., odnosno privatnog tužitelja.

 

7.2. U odnosu na iskaz privatnog tužitelja navodi da iz iskaza privatnog tužitelja proizlazi da nije bilo nikakvih nepravilnosti prilikom njegovog obavljanja dužnosti ravnatelja, kao i da su svi izlazni izvještaji vezani za njegov rad bili dobri, odnosno, da nikada nije bilo navedeno da rezultati tijekom obnašanja njegove navedene funkcije nisu bili dobri. Iskaz privatnog tužitelja prvostupanjski sud smatra subjektivnim, obzirom da je u spomenutom slučaju iluzorno očekivati da će u to vrijeme ravnatelj Doma zdravlja, a ujedno i svjedok u ovom postupku, iznositi kritike na svoj rad, pa sud navedeni iskaz, kao i iskaz ranije ispitanog svjedoka M. R. nije uzeo u obzir prilikom utvrđivanja najvažnijih činjenica u ovom postupku, odnosno odgovora na pitanje da li je okrivljenica iznošenjem ranije navedenih činjenica iz privatne tužbe počinila kazneno djelo, odnosno da li je iznijela inkriminirane činjenice koje su neistinite.

 

 

 

 

7.3. Na taj način prvostupanjski sud u pobijanoj presudi nije naveo razloge o odlučnim činjenicama. Naime, prvenstveno prvostupanjski sud ističe "da nije uzeo u obzir iskaz privatnog tužitelja i svjedoka M. R. prilikom utvrđivanja najvažnijih činjenica u ovom postupku, odnosno da li je okrivljenica iznošenjem spornih činjenica za privatnog tužitelja iznijela neistinite činjenične tvrdnje".

 

7.4. Tijekom rasprave sud je između ostalog proveo dokaze ispitivanjem privatnog tužitelja D. P. i svjedoka M. R. i na tim iskazima je temeljio presudu, u kojem slučaju, prvostupanjski sud ne može neuzeti u obzir iskaz naprijed navedenih svjedoka, kako to prvostupanjski sud navodi u obrazloženju pobijane presude (točka 16. pobijane presude), već je dužan savjesno cijeniti svaki dokaz pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima, te na temelju takve ocjene izvesti zaključak da li je neka činjenica dokazana ili nije. Prvostupanjski sud iskaz svjedoka smatra subjektivnim navodeći da je iluzorno očekivati da će u to vrijeme privatni tužitelj kao ravnatelj Doma zdravlja iznositi kritike na svoj rad, međutim, ne analizira iskaz tog svjedoka koji je naveo da tijekom njegovog mandata nije bilo pritužbi na njegov rad, odnosno da su svi izlazni izvještaji vezani za njegov rad bili dobri. Taj dio iskaza privatnog tužitelja prvostupanjski sud uopće ne analizira, već u cijelosti prihvaća obranu okrivljenice jer je istovjetna iskazivanju ispitanih svjedoka, osim svjedoka M. R. i privatnog tužitelja D. P., te zaključuje da je upravo privatni tužitelj uskratio stanovništvu Splitsko-dalmatinske županije zdravstvenu skrb, a koju je sukladno položaju i ovlasti te zakonskoj obvezi imao dužnost osigurati, zbog čega da okrivljenica nije iznijela neistinite činjenične tvrdnje u odnosu na privatnog tužitelja. Naime, iz iskaza okrivljenice i ispitanih svjedoka tijekom postupka proizlazi da Splitsko-dalmatinska županija nije imala dostatan broj liječnika specijalista zbog čega su građani bili uskraćeni u pružanju zdravstvene zaštite, a sve iz razloga jer privatni tužitelj nije pronašao adekvatne zamjene u smislu novih liječnika specijalista, a nakon što su pojedini liječnici otišli u mirovinu. Naime, točno je da ravnatelj Doma zdravlja ima ovlast pokrenuti postupak raspisivanja specijalizacije za liječnike specijaliste, u konkretnom slučaju za Domove zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, međutim, odluku o tome da li će se raspisati specijalizacija za pojedinog liječnika specijalistu u nadležnosti je Ministarstva zdravstva, pa s obzirom da je privatni tužitelj naveo da nije bilo nikakvih primjedbi na njegov rad, odnosno da su rezultati tijekom obnašanja njegove funkcije bili dobri, preuranjeni su zaključci prvostupanjskog suda da je upravo privatni tužitelj kao ravnatelj Doma zdravlja uskratio zdravstvenu skrb stanovništvu.

 

8 Prema tome, u pobijanoj presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, pa se pobijana presuda ne može ispitati, čime je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08.

 

9. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ponovno izvesti sve već provedene dokaze, a po potrebi i druge, pri čemu će ponovno izložiti sporne i nesporne činjenice, na što mu je već ukazano i u ranijoj odluci ovoga suda, te će u odnosu na sporne činjenice izložiti zbog kojih razloga i na temelju kojih dokaza je sporne činjenice našao dokazanim ili nedokazanim. Osim toga, ponovno će ocijeniti vjerodostojnost izvedenih dokaza i valjano obrazložiti činjenična utvrđenja koja su u pobijanoj presudi izostala, vodeći računa o činjeničnom opisu optuženja.

 

10. Obzirom da je prvostupanjska presuda ukinuta zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, a žalba je podnesena i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, (članak 487. stavak 4. ZKP/08) prvostupanjski sud će u ponovljenom postupku sa više pažnje cijeniti iskaze ispitanih svjedoka, a sve u odnosu na iskaz privatnog tužitelja i obranu okrivljenice, nakon čega će ponovno utvrditi da li je okrivljenica počinila kazneno djelo koje joj se stavlja na teret. 

 

10. Imajući na umu navedeno, na temelju odredbe članka 483. stavak 1. ZKP/08, prvostupanjska presuda je ukinuta, a nova rasprava pred prvostupanjskim sudom na temelju odredbe članka 484. stavak 1. ZKP/08 održati će se pred drugim sucem pojedincem koji neće biti opterećen stavovima iznesenim u ranijoj presudi.

 

 

U Zagrebu 5. ožujka 2024.

 

PREDSJEDNIK VIJEĆA:

 

Siniša Pleše, v. r.

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu