Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

ex Vojarna Sv. Križ

Dračevac, Split

Poslovni broj: Pr-1999/2021-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Katici Bojčić Vidović, a na prijedlog više sudske savjetnice Mirande Marušić, u pravnoj stvari tužiteljice J.

V. iz S., O.: …, koju zastupa punomoćnik V.

M., odvjetnik u S., protiv tuženika C. S. O.:

…, S., radi isplate, nakon održane glavne i javne

rasprave zaključene dana 22.listopada 2021.. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice P. K., odvjetničke vježbenice kod odvjetnika D. M. i

zamjenika punomoćnika tuženika B. F. P., odvjetničkog vježbenika

kod odvjetnika J. G., dne 15.studenog 2021.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici iznos od 7.234,00 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na pojedine iznose teku kako slijedi :

na iznos od 457,39 kn od dana 16. siječnja 2016. godine do isplate;

na iznos od 457,39 kn od dana 16. veljače 2016. godine do isplate;

na iznos od 449,31 kn od dana 16. ožujka 2016. godine do isplate;

na iznos od 457,82 kn od dana 16. travnja 2016. godine do isplate;

na iznos od 457,82 kn od dana 16. svibnja 2016. godine do isplate;

na iznos od 457,82 kn od dana 16. lipnja 2016. godine do isplate;

na iznos od 457,82 kn od dana 16. srpnja 2016. godine do isplate;

na iznos od 550,02 kn od dana 16. kolovoza 2016. godine do isplate;

na iznos od 550,02 kn od dana 16. rujna 2016. godine do isplate;

na iznos od 550,02 kn od dana 16. listopada 2016. godine do isplate;

na iznos od 550,02 kn od dana 16. studenog 2016. godine do isplate;

na iznos od 550,02 kn od dana 16. prosinca 2016. godine do isplate;

na iznos od 633,46 kn od dana 16. siječnja 2017. godine do isplate;

na iznos od 655,07 kn od dana 16. veljače 2017. godine do isplate

po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, dok se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosu od 7.234,00 kuna.

II Nalaže se tuženiku tužiteljici naknaditi parnični trošak u iznosu od 2.625,00 kuna uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja na taj iznos teče od dana donošenja presude 15.studenog 2021. do isplate, u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je dana 15.siječnja 2021. podnijela tužbu kod ovog suda u kojoj navodi da je u vremenu od 1.rujna 2015. do dana podnošenja ove tužbe zaposlena kod tuženika na radnom mjestu socijalnog radnika i to na određeno vrijeme. Tuženik kao poslodavac da predstavlja javnu službu u smislu odredbe čl.2 Zakona o plaćama u javnim službama.( Narodne novine, broj 27/01 i 39/09 ) . Nadalje, navodi da je 23. studenog 2006. između V. R. H. i Sindikata u javnim službama

sklopljen Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom da je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama i to po 6% u 2007., 2008. i 2009. V. R. i sindikat javnih službi sklopili su 13. svibnja 2009.

Dana 26. listopada 2011. da su između istih stranaka zaključene Izmjene i dopune naprijed navedenog Dodatka , u kojim je člankom III. ugovoreno da osnovica za obračun plaće u javnim službama iznosi 5.415,37 kn bruto , za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu da je poboljšanje stanja , odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno ( u odnosu na isto razdoblje prethodne godine ) prosječno dva ili više posto ( mjesečno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim izmjenama i dopunama. Dana 7.prosinca 2011. godine arbitražna komisija da je donijela arbitražnu odluku kojom potvrđuje sadržaj ovih Izmjena i dopuna . dana 28.prosinca 2012. doneseno je i vjerodostojno tumačenje istih izmjena i dopuna.

Tužiteljica navodi da je 28. kolovoza 2015. Državni zavod za statistiku (dalje: DZS) objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015., prema kojoj je BPD realno veći za 1,2% u drugom tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., a to je potvrđeno i procjenom DZS-a od 4. rujna 2015., dok je 27. studenog 2015. je DZS objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. po kojoj je realno povećanje BDP za 2,8% u trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., a što je potvrđeno i procjenom DZS-a od 4. rujna 2015. i 4. prosinca 2015, dok je DZS 4. ožujka 2016. objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015. po kojoj je realno povećanje BDP za 1,9% u četvrtom tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Tužiteljica navodi da je odredbom iz čl. III. Izmjena ugovoreno da osnovica za obračun plaća u javnim službama će iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno 2 ili više posto , te obzirom da aritmetička sredina naprijed navedenih dviju stopa BDP-a je upravo 2%, krajem studenog 2015. ispunjen je uvjet iz čl. III. Izmjena Dodatka Sporazumu. Slijedom iznesenog, tužiteljica navodi da je tuženik ostvarenjem naprijed navedenog rasta BDP-a trebao tužiteljici od prosinca 2015. obračunavati plaću prema osnovici u iznosu od 5.415,37 kn, na tuženik to da nije činio već je tužiteljici i u razdoblju od prosinca 2015. do siječnja 2017. godine isplaćivao plaću prema osnovici u iznosu od 5.108,84 kn.

Tužiteljica navodi kako su daljnja povećanja osnovice plaće u javnim službama uz ispunjenje određenih uvjeta predviđena odredbom čl. IV Izmjena dodatka kojom je propisano da će točno šest mjeseci nakon objave podatka iz članka III ovih Izmjena i dopuna ugovorne strane utvrdit će odnos (kvocijent) pariteta između: pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini i istog pariteta iz prethodne alineje u 2008., a sve prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Iz statističkih podataka DZS-a, koji su sukladno čl. VII b Izmjena dodatka ugovornim stranama Izmjena dodatka redovito dostavljani, proizlazi kako mjesečna osnovna bruto plaća početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u 2015. iznosi 6.225,44 kn, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi u Republici Hrvatskoj za isto razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno kako paritet za 2015. godinu iznosi 85,9:100 ( dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa iznosom od 7.247,50 kn). Budući je člankom VII b st. 3. i st. 8. Izmjena dodatka utvrđeno kako paritet za 2008. godinu iznosi 87,9:100, to se primjenom odredbe čl. IV st.1. Izmjena dodatka dolazi do odnosa pariteta : 85,9/100 / 87,9/100 = 97,68%, a iz čega nadalje proizlazi da je paritet iz 2015. za 2,33% manji od pariteta iz 2008. Tužitelj ističe je člankom IV st.2. Izmjena dodatka određeno da će se slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008.

godinu osnovica za obračun plaća korigirati od prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Sindikati javnih službi su 02. lipnja 2016., pozvali Vladu RH da sukladno čl. IV Izmjena dodatka utvrde tzv. kvocijent iz čl. IV st. 1. Izmjena dodatka, međutim Vlada RH se oglušila na poziv sindikata i time povrijedila svoju preuzetu ugovornu obvezu iz navedenog članka. Primjenom odredbe čl. 297. st.4. Zakona o obveznim odnosima kvocijent pariteta iz čl. IV st. 1., zbog naprijed navedenog razloga, ima se smatrati utvrđenim i to 4. lipnja 2016. (jer je DZS objavio podatke 4. studenog 2015. pa je rok određen člankom IV st.1 Izmjena dodatka točno 4. lipnja 2016.), te je time ispunjen uvjet primjene citiranog čl. IV st.2. Izmjena dodatka (u smislu odredbe čl.272. Zakona o obveznim odnosima kvocijent pariteta je odrediv prema objektivnim statističkim podacima DZS-a). Tužiteljica ističe da se počevši od plaće za srpanj 2016. osnovica trebala uvećati za daljnjih 1,16 % pa da dug tuženika prema tužitelju s osnove ove razlike u plaći iznosi 478,39 kn za period od srpnja 2016. godine do siječnja 2017. godine, sve sukladno obračunu koji se dostavlja u prilogu ove tužbe, uvećano za zakonsku zateznu kamatu za svaki mjesečni iznos neisplaćene razlike plaće.

Zaključno, tužiteljica navodi kako joj za utuženo razdoblje pripada pravo na razliku bruto plaće u ukupnom iznosu od 7.234,00 kuna uvećano za zakonsku zateznu kamatu za svaki pojedini mjesečni iznos neisplaćene razlike plaće izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te potražuje trošak ovog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je opreza radi osporio pravnu osnov i visinu tužbenog zahtjeva, te istakao prigovor zastare i promašenu aktivne i pasivne legitimacije. Nadalje tuženik je predložio, obzirom da je diljem države podnijeto desetke tisuća sličnih tužbenih zahtjeva, dostaviti prijedlog za rješenje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava sa spisom predmeta Vrhovnog suda RH radi zauzimanja pravnog shvaćanja. Ujedno, a obzirom da je riječ o sporu koji će u slučaju uspjeha tužitelja utjecati i na sredstva državnog proračuna, predlaže da se u postupku obavijesti RH kako bi mogla stupiti u postupak kao umješač na strani tuženika.

Tuženik osporava da su se u utuženom periodu ostvarili uvjete za rast osnovice navodeći da se treba primijeniti odredba čl.7 toč.1. Izmjene i dopuna dodatka sporazumu o osnovici za plaću u javnim službama iz 2011., a koja je nužna za ostvarivanje odredbi dodatka odnosno izmjene i dopune.

Naime, tuženik navodi kako je pad realnog BDP-a trajao čitavih 12 tromjesečja uzastopno pa je se povećanje osnovice moralo odgoditi za isti taj period od trenutka kada je ostvaren uvjet rasta BDP-a od 2% u dva tromjesečja uzastopce, pa s obzirom da je to najranije moglo biti 27.studenog 2015. godine od tog trenutka da se treba računati odgoda u trajanju od 12 tromjesečja. S obzirom na to da je izmjena i dopuna sporazuma sklopljena na period od 5 godina to su odredbe iz sporazuma vrijedile zaključno do 26.listopada 2016., a povećanje osnovice je bilo odgođeno još godinama nakon isteka sporazuma, što znači da nisu bili kumulativno ispunjeni uvjeti da bi se u utuženom periodu mogla povećati osnovica plaće u javnim službama.

Tuženik osporava visinu i tijek zakonskih zateznih kamata na sve mjesečne iznose jer tuženik sve i da jest obračunavao krivu osnovicu, obračunavao ju je isključivo zato što ga na to obvezuje pozitivni pravni propisi RH. Tek nakon donošenja presude da će se znati osnova i visina štete koju sud će eventualno utvrditi pa tako ni kamate ne mogu početi teći prije dana presuđenja, dok kamate na iznos poreza i prireza na dohodak u utuženom iznosu ne mogu uopće teći jer dospijevaju tek u trenutku isplate plaće.

3. U postupku je izveden dokaz pregledom ugovora o radu tužiteljice, obračunskih isprava za isplatu plaće za prosinac 2016.godine i siječnja 2017.godine,

te obrasca IP-podatci o plaći,mirovini, doprinosima, porezu i prirezu za 2016.godinu.

Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. i Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 28. prosinca 2012.

4. Neprijeporno je između parničnih stranaka:

- da je tužiteljica bila zaposlenica tuženika u utuženom razdoblju temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme,

- da joj je tuženik u vremenu od prosinca 2015. do prosinca 2016. obračunao i isplaćivao plaću na temelju osnovice od 5.108,84 kn, a za siječanj 2017. prema osnovici od 5.211,02 kuna

- da tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN 27/01 i 39/09, dalje: ZPSJ).

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to: Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23.studenoga 2006. Sporazum o osnovici za plaću u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u 2007., 2008., te u 2009. i da navedene obračunske osnovice se primjenjuju od 1.1. svake godine,

- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13.svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, a temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto time da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice, a to na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon što službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto, a to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te u čl.

IV. odredili i način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26.listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama s tim da te izmjene nisu potpisane po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske iako su po predstavnicima tog sindikata parafirane, a kojim izmjenama je promijenjen čl. III. Dodatka, te čl. IV. koji su se odnosili na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i čl. VII. u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka te Izmjena i dopuna i to na način da se ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom u razdobljima opisanih u čl. III. do V. ovih Izmjena i dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao,

- da je 7.prosinca 2011. Arbitraža, koja je sastavljena temeljem Sporazuma o arbitraži donijela Arbitražnu Odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće, a kako je i to prethodno opisano,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali naprijed spomenute Izmjene od 26.listopada 2011. donijeli 28.prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe, a to u odnosu na član IV. u vezi s članom VII. Dodatka Sporazumu,

- da je negativni rast BDP-a prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011. do zaključno trećeg tromjesečja 2014. tj. 12 tromjesečja uzastopno,

- da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a u 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. rast BDPA-a od 2,8% što daje aritmetičku sredinu od 2,0% time da je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane DZS-a objavljen dana 4.prosinca 2015.,

- da je Vlada RH 29.prosinca 2016. donijela Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama u iznosu od 5.211,02 kn bruto s primjenom od 1.1.2017. tj. počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja će biti isplaćena za mjesec veljaču 2017.

5.. Sporna je između parničnih stranaka osnovanost tužbenog zahtjeva. Također je sporno je li nastupila zastara predmetnog potraživanja tužiteljice. U odnosu na prigovor promašene aktivne i pasivne legitimacije, za navesti je kako je isti neosnovan budući je tuženik kao poslodavac tužiteljice sa kojim je zaključila ugovor o radu pa je isti u obvezi obračunavati i isplaćivati plaće zaposlenika sukladno ugovoru o radu, Kolektivnim ugovorima, zakonu o radu te ostalim mjerodavnim zakonskim propisima.

6. Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev u pretežitom dijelu osnovanim.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće za razdoblje od prosinca 2015. do siječnja 2017. temeljem odredbe čl. III i čl. IV Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama, zaključenog 26.listopada 2011.god. i Arbitražne odluke od 7.prosinca 2011.god.

7.1. Tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS) ukažu na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka, koje odredbe utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama prema paritetu plaće u privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011.

8. Istaknuti prigovor zastare od strane tužene nije osnovan. Naime, tužba je podnesena putem e-komunikacije ovom sudu 15.siječnja 2021., a tužiteljica tužbom potražuje razliku neisplaćene plaće za period od 1. prosinca 2015. do 31.siječnja 2017. Plaća se sukladno članku 92. stavak 1. Zakona o radu ( Narodne novine, broj 93/14, 127/17 i 98/19, dalje u tekstu ZR) isplaćuje nakon obavljenog rada, a prema stavku 3. istog članka plaća i naknada plaća za prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije do 15-tog dana u idućem mjesecu, pa je najstariji utuženi pojedinačni mjesečni iznos i to plaća tužiteljice za mjesec prosinac dospjela na naplatu u siječnju 2016.,a zastara počinje teći prvog dana nakon dospijeća , dakle od 16.siječnja 2016.

S obzirom da je tužba tužiteljice podnijeta sudu 15.siječnja 2021. to potraživanje tužiteljice nije zastarjelo jer nije prošao petogodišnji zastarni rok iz čl. 139. ZR-a u odnosu na nijedan pojedinačno navedeni bruto iznos razlike plaće koji tužiteljica potražuje.

9. U utuženom razdoblju plaća tužiteljice je definirana čl. 4. ZPJS kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH posebnom odlukom.

10. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje: TKU), koji je bio na snazi u utuženom razdoblju, u čl. 51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.

11. Imajući u vidu prednje, ovaj sud smatra da Izmjene Dodatka predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4. TKU kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011., a na koje se tužiteljica poziva u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011 radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl.

VII. st. 1. Izmjena i dopuna Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III. Izmjene i dopune Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011I . Odredbe Izmjena i dopuna Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011. bile na snazi i za utuženo razdoblju jer je čl. XI IDD Sporazuma ugovoreno trajanje na određeno vrijeme od 5 godina ( dakle od 26.listopada 2011.) koje je vrijeme produženo za tri mjeseca sukladno čl. 199. st. 1. Zakona o radu .

12. Neosnovani su prigovori tuženika kako u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za primjenu odredbe članka VII stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., koja propisuje da se uskladba odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja navedenih u članku III-IV Izmjena i dopuna Sporazuma. Naime, članak VII stavak 1. Izmjena dodatka Sporazumu propisuje da odgoda nastupa ako bi u nekom u razdoblju opisanih u članku III-V bio zabilježen negativan rast BDP-a. Iz odredbe članka III proizlazi da se ista odnosi na razdoblje od trenutka ispunjenja uvjete za povećanje osnovice pa nadalje, odnosno ubuduće. Iz podataka o realnom tromjesečnom stanju BDP-a, a koje je objavio Državni zavod za statistiku RH vidljivo je da od IV kvartala 2014. pa nadalje nije bilo negativnog rasta BDP-a, štoviše BDP je stalno rastao. Odredba članka VII stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. ne odnosi se na povrat osnovice iz članka III, već isključivo na usklađenje osnovice iz članka IV i V Izmjena Dodatka Sporazumu. Namjera Vlade RH je bila povrat osnovice na razinu iz 2009. i to na iznos od 5.414,37 kn. Odgoda uskladbe dvanaest neprekidnih kvartala je konzumirana kroz članak IV stavak V Izmjena Dodatka sporazumu i temeljem Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012., jer je odredbom članka IV stavak 5. Izmjena Dodatka Sporazumu bilo ugovoreno da će Vlada RH biti u obvezi korigirati i isplatiti povećanu osnovicu plaće od 1. travnja 2013. pa nadalje, ako se do 31. prosinca 2012. ne ispune pretpostavke iz članka III.

13. Dakle, tuženik je tužiteljici počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući da je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP- a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili više posto).

14. Odlukom Vlade RH od 29. prosinca 2016. osnovica je povećana na iznos od 5.211,02 kn počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koje povećanje je tužiteljica uzela u obzir prilikom izračuna. Daljnje povećanje osnovice plaće u javnim službama uz ispunjenje određenih uvjeta predviđeno je odredbama čl. IV. Izmjena Dodatka. Odredbom čl. IV st.1. Izmjena Dodatka utvrđeno je da će točno šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III. ovih Izmjena ugovorne strane utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u RH u prethodnoj godini i istog pariteta u 2008. godini, a sve prema podacima DZS.

15. Prema statističkim podacima DZS-a, proizlazi kako mjesečna osnovna bruto plaća početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u 2015. iznosi 6.225,44 kn, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi u RH za isto razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno kako paritet za 2015. godinu iznosi 85,9:100 (dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa iznosom od 7.247,50 kn). Kako je člankom VII b st. 3. i st. 8. Izmjena Dodatka utvrđeno kako paritet za 2008. godinu iznosi 87,9:100, to se primjenom odredbe čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka dolazi do odnosa pariteta: 85,9/100 / 87,9/100 = 97,72%, a iz čega proizlazi da je paritet iz 2015. za 2,28% manji od pariteta iz 2008. Člankom IV. st. 2. Izmjena Dodatka određeno je da će se u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008. godinu osnovica za obračun plaća korigirati od prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine.

16. Sindikati javnih službi, dana 2. lipnja 2016., pozvali su Vladu RH da sukladno čl. IV. Izmjena dodatka utvrde tzv. kvocijent iz čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka, međutim Vlada RH se oglušila na poziv i time povrijedila svoju preuzetu ugovornu obvezu iz navedenog članka. Primjenom odredbe čl. 297. st. 4. Zakona o obveznim odnosima, (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO) prema kojoj se uzima da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji je teret određen, kvocijent pariteta iz čl. IV st. 1., zbog naprijed navedenog razloga, ima se smatrati utvrđenim i to 4. lipnja 2016. (jer je DZS objavio podatke 4. studenog 2015. pa je rok određen člankom IV. st.1. Izmjena Dodatka 4. lipnja 2016.), te je time ispunjen uvjet primjene citiranog čl. IV. st. 2. Izmjena Dodatka. Dakle, počevši od plaće za srpanj 2016. osnovica se trebala uvećati za daljnjih 1,14% (2,28% : 2 = 1,14%).

17. Člankom IV. st. 3. Izmjena Dodatka određeno je da će se nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku, osnovica uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Stoga se osnovica plaće za prosinac 2016. i siječanj 2017. trebala uvećati za još daljnjih 1,14%. Iz navedenog proizlazi kako je osnovica plaće tužiteljice kroz utuženi period trebala iznositi za period od prosinca 2015. do lipnja 2016. 5.415,37 kn, za period od srpnja 2016. do studenog 2016. 5.477,11 kn, za period od prosinca 2016. do siječnja 2017. 5.539,55 kn.

18. Slijedom prednjeg, ukazuje se osnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće u utuženom razdoblju. Kako između parbenih stranaka nije prijeporna visina tužbenog zahtjeva , to je valjalo tužbeni zahtjev za isplatom iznosa od 7.234,00 kuna prihvatiti u cijelosti. Na dosuđeni iznos, tužiteljici su dosuđene i zakonske zatezne kamate počevši od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa razlike plaće do isplate, po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 140/15. i 60/16. – dalje: ZOO), izuzev kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u bruto plaći u iznosu od 7.234,00 kuna. To zato jer se bruto plaća sastoji od neto plaće te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a sukladno odredbi članka 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14. i 143/14.) i članka 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 70/13., 160/1. i 157/14), zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju, slijedom čega proizlazi da bruto plaća koja se isplaćuje po sudskoj presudi do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nije u potpunosti dospjela pa porez na dohodak i prirez poreza na dohodak dospijevaju na naplatu isplatom plaće. Dakle, porez na dohodak i prirez poreza na dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće dospijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, a kako je odlučeno u točki I izreke presude.

19. Prema odredbi članka 433.a stavak 1. ZPP-a kada utužuje novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koje se utvrđuju u bruto iznosu, radnik ih je dužan utužiti u tom iznosu. Ako je utužio novčane tražbine po osnovi radnog odnosa, ne navodeći da zahtijeva bruto iznos smatra se da je utužio bruto iznos, slijedom čega je odlučeno kao u izreci presude.

20. Odluka o parničnom trošku temelji se odredbi čl. 154. st. 5., te čl. 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19). Budući da tužiteljica nije samo u neznatnom dijelu uspjela, za koji dio nije ni nastao poseban trošak, tužiteljici je dosuđen trošak u cijelosti, a sve u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., dalje Tarifa) te popisu troška, i to: za sastav tužbe 75 bodova, za pristup na ročište od 22.listopada 2021. 75 bodova, za pristup ročištu za objavu presude od 15.studenog 2021. 37,5 bodova, za sastav podneska od 11.listopada 2021. 75 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 10,00 kn iznosi 2.625,00 kuna. Na dosuđeni iznos tužiteljici su dosuđene i zatezne kamate počevši od dana 15.studenog 2021. kao dana presuđenja, do isplate, a kako je to odlučeno u točki II izreke presude.

U Splitu, 15.studenog 2021.

Sutkinja

Katica Bojčić Vidović v. r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužiteljice , tuženiku, u spis