REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: I Kž 53/2021-10
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Vesne Vrbetić kao predsjednice vijeća te Ratka Šćekića i Dražena Tripala kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog A. Ć. zbog kaznenog djela iz članka 120. u vezi s člankom 119. stavkom 1. i člankom 118. stavkom 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.
– ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19. - dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika, optuženika i oštećenika N. M. B., M. B., mlt. I. B., mlt. I. B. i M. B. podnesenim protiv presude Županijskog suda u Rijeci od 23. prosinca 2020. broj K-11/2020 ispravljene rješenjem istog suda od 14. ožujka 2017. broj K-40/15-315, u sjednici održanoj 10. studenoga 2021., u prisutnosti u javnom dijelu sjednice optuženog A. Ć. i branitelja optuženika, odvjetnika G. G.,
r i j e š i o j e:
I. Prihvaćaju se žalbe državnog odvjetnika i optuženog A. Ć., ukida se pobijana presuda i predmet se upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku, pred potpuno izmijenjeno vijeće.
II. Uslijed odluke pod točkom I. žalba oštećenika N. M. B., M. B., mlt. I. B., mlt. I. B. i M. B. je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom od 23. prosinca 2020. broj K-11/2020 optuženi A. Ć. proglašen je krivim što je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – teškom tjelesnom ozljedom s posljedicom smrti iz članka 120. u vezi s člankom 119. stavkom 1. i člankom 118. stavkom 1. KZ/11. te je na temelju članka 120. KZ/11. osuđen na
I Kž 53/2021-10
kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) godine, a na temelju članka 54. KZ/11. u tako izrečenu kaznu zatvora uračunato mu je vrijeme lišenja slobode i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 2. veljače 2020. pa nadalje.
2. Na temelju članka 158. stavka 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.) oštećenici N. M. B., M. B., mlt. I. B., mlt. I. B. i M. B. upućeni su na parnicu radi ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva.
3. Na temelju članka 148. stavka 1. i 6. ZKP/08. optuženi A. Ć. oslobođen je obveze naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. do 6. ZKP/08. dok će se o trošku opunomoćenika oštećenika odlučiti naknadno.
4. Protiv te presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni, s prijedlogom da Vrhovni sud Republike Hrvatske pobijanu presudu preinači. Žalbu je podnio i optuženi A. Ć. putem branitelja, odvjetnika G. G. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni, s prijedlogom da vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje odnosno podredno da istu preinači na način da okrivljenika oslobodi optužbe. Žalbu su podnijeli i oštećenici N. M. B., M. B., mlt. I. B., mlt. I. B. i M. B. putem opunomoćenika, odvjetnika G. M. zbog odluke o imovinskopravnom zahtjevu, s prijedlogom da Vrhovni sud Republike Hrvatske pobijanu presudu u tom dijelu preinači i dosudi imovinskopravni zahtjev u cijelosti odnosno podredno da ju u tom dijelu ukine i vrati na ponovno odlučivanje.
5. Odgovori na žalbe nisu podneseni.
6. Spis je u skladu s odredbom članka 474. stavka 1. ZKP/08. prije dostave sucu izvjestitelju bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
7. Sjednica vijeća održana je u nazočnosti optuženog A. Ć. koji se nalazio u Zatvoru u R., a njegova prisutnost na sjednici je osigurana putem konferencijskog uređaja kojim je rukovala stručna osoba I. B., informatički referent zaposlen na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, branitelja optuženika odvjetnika G. G., a u odsutnosti zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske i opunomoćenika oštećenika, odvjetnika G. M., iako su, prema potvrdama o izvršenoj dostavi, o sjednici uredno obaviješteni pa je sjednica, na temelju članka 475. stavka 4. ZKP/08., održana u njihovoj odsutnosti.
8. Žalba državnog odvjetnika i žalba optuženika su osnovane, dok je žalba oštećenika bespredmetna.
9. U pravu je optuženik kada ističe da je izreka pobijane presude proturječna sama sebi odnosno da je ista u proturječju i s razlozima navedene presude, zbog čega se ista ne može ispitati.
I Kž 53/2021-10
9.1. Naime, u izreci prvostupanjske presude, kojom se optuženi A. Ć. proglašava krivim, navedeno je da je isti 2. veljače 2020., oko 1.30 sati u R. .... nakon okončanog prethodnog sukoba s E. B., pristajući da imenovanog teško tjelesno ozljedi, odgurnuo ga u tijelo, a olako držeći da neće nastupiti smrtna posljedica, uslijed kojeg udarca je E. B. izgubio ravnotežu i pao te udario stražnjim dijelom glave o pločnik i izgubio svijest, zadobivši pri tome.... difuzno traumatsko krvarenje u mekim moždanim ovojnicama, krvarenje u moždane komore.... uslijed čega je zbog difuznog traumatskog krvarenja u meke moždane ovojnice s krvarenjem u moždane komore i nakon pružene liječničke pomoći preminuo istog dana u 2,47 sati u KBC R.-l. S., iz čega bi proizlazilo da se u činjeničnom opisu izreke pobijane presude kao uzrok pada oštećenika-žrtve na pločnik istovremeno navodi i „odguravanje u tijelo“ i „udarac uslijed kojeg je E. B. izgubio ravnotežu i pao“, kojom prigodom je zadobio naprijed navedene smrtonosne ozljede, a na koje proturječje u izjavljenoj žalbi pravilno ukazuje optuženik. S druge strane, a u odnosu na ovu odlučnu činjenicu odnosno uzrok pada oštećenika-žrtve i udarca stražnjim dijelom glave o pločnik sud prvog stupnja u obrazloženju pobijane presude navodi „kako je okrivljenik.... odgurnuo oštećenika u tijelo od posljedice kojeg odguravanja je oštećenik, s obzirom da je bio pijan pao.... Da je oštećenik pao od posljedica guranja, a ne od nekakvog udarca govori i logika stvari jer na licu oštećenika.... nema nikakvih tragova, koji bi svakako nastali da je riječ o udarcu jakog ili makar srednjeg intenziteta....“ (stranica 30., drugi odlomak odozgo), a što je u konkretnom slučaju u direktnoj suprotnosti i u proturječju s izrekom pobijane presude u kojoj je decidirano navedeno i opisano kako je oštećenik- žrtva, „uslijed udarca kojeg je zadobio izgubio ravnotežu i pao te udario stražnjim dijelom glave o pločnik i izgubio svijest“, na koje proturječje također s pravom u izjavljenoj žalbi ukazuje optuženik. Dakle, iz svega naprijed navedenog proizlazi kako se u izreci pobijane presude istovremeno navodi da je uzrok pada oštećenika-žrtve na pločnik, o koji je potom udario stražnjim dijelom glave, „odguravanje u tijelo“ odnosno „udarac koji je zadobio“, dok se u razlozima pobijane presude decidirano zaključuje kako je uzrok gubitka ravnoteže i pada oštećenika- žrtve na pločnik odguravanje od strane optuženika, a ne njegovo udaranje. Zbog navedenog postoji proturječje u izreci pobijane presude te proturječje između izreke prvostupanjske presude i razloga koji su dani u obrazloženju, čime je počinjena postupovna povreda iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., a kako to pravilno ukazuje i optuženik u izjavljenoj žalbi.
9.2. Ističući nadalje bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, mada to izričito ne precizira, ali očigledno upire na povredu iz članka 468. stavka 3. ZKP/08., optuženik navodi kako prvostupanjski sud na raspravi koja je održana 3. kolovoza 2020. nije odlučio o dokaznom prijedlogu obrane za provođenjem rekonstrukcije, a niti je u pobijanoj presudi obrazložio takav svoj postupak. Međutim, nasuprot ovakvim žalbenim navodima optuženika valja napomenuti kako je u ovom kaznenom predmetu zbog izmjene u sastavu vijeća rasprava započela iznova 18. prosinca 2020. (zapisnik od 18. prosinca 2020., list 488-492 spisa predmeta) i na toj raspravi je odbijen dokazni prijedlog obrane za provođenjem rekonstrukcije uz sudjelovanje B. G. kao nebitan (stranica 4. zapisnika). Isto tako, suprotno tvrdnjama ovog žalitelja, u pobijanoj presudi (stranica 4., 3. odlomak odozgo) obrazloženo je iz kojih razloga je odbijen ovaj dokazni prijedlog kao nebitan pa stoga, imajući u vidu navedeno, nije
I Kž 53/2021-10
osnovan prigovor ovog žalitelja da sud prvog stupnja nije odlučio o podnesenom dokaznom prijedlogu te da o tome nije dao razloge u pobijanoj presudi.
9.3. U pravu je i državni odvjetnik kada navodi da su, barem za sada, razlozi pobijane presude nejasni, a odlučne činjenice koje se odnose na uzrok pada oštećenika-žrtve na pločnik nisu na nedvojbeni način utvrđene, s obzirom da je stalni sudski vještak medicinske struke dr. sc. D. C. u svom nalazu i mišljenju, obrazlažući uzročno-posljedičnu vezu, dozvolio mogućnost da bi i eventualni udarac šakom u glavu oštećenika-žrtve mogao biti srednjeg ili nižeg intenziteta odnosno takvog intenziteta da ne mora nužno ostaviti tragove na samom mjestu udara, zbog čega, i po ocjeni vještaka, u konkretnom slučaju nije u potpunosti isključena mogućnost udarca šakom u predjelu glave oštećenika-žrtve. S obzirom da je u odnosu na ove okolnosti i dinamiku samog događaja već ranije navedeno kako je prvostupanjski sud u izreci pobijane presude istovremeno naveo odguravanje i udaranje kao uzrok pada oštećenika-žrtve, dok u obrazloženju te iste presude nalazi utvrđenim da udarac optuženika u glavu oštećenika-žrtve nije u direktnoj uzročnoj vezi s njegovim padom na pločnik, već da je to posljedica odguravanja optuženika o tijelo oštećenika-žrtve, iz iznesenog doista proizlazi nejasnoća i proturječje u samoj izreci pobijane presude, ali isto tako i nejasnoća u razlozima koji su u odnosu na ovu odlučnu činjenicu dani u obrazloženju pobijane presude te proturječje između danih razloga i izreke same prvostupanjske presude, a što je, i po ocjeni suda drugog stupnja, u znatnoj mjeri nejasno i proturječno te ova činjenica nije na nedvojbeni način utvrđena, kako to s pravom ističu državni odvjetnik i optuženik u podnesenim žalbama. Naime, i po ocjeni drugostupanjskog suda, u ovom trenutku ostalo je potpuno nejasno smatra li prvostupanjski sud da je do pada oštećenika-žrtve, uslijed čega je stražnjim dijelom glave udario o pločnik i tom prigodom zadobio smrtonosne ozljede, došlo uslijed odguravanja optuženika o njegovo tijelo ili uslijed udarca koji mu je optuženik zadao u predjelu glave, čime je od strane suda prvog stupnja počinjena postupovna povreda iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. te je istovremeno i činjenično stanje, kako to pravilno ističe državni odvjetnik, u odnosu na ovu odlučnu činjenicu (uzrok pada oštećenika-žrtve na pločnik), barem za sada, nepravilno utvrđeno, dok nije počinjena ova druga postupovna povreda na koju u izjavljenoj žalbi ukazuje optuženik.
9.4. Stoga je prihvaćanjem žalbi državnog odvjetnika i optuženika trebalo ukinuti prvostupanjsku presudu zbog počinjene bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i odluku.
9.5. Budući da je osnovana žalba optuženika zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i žalba državnog odvjetnika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja u ovom trenutku nije razmatran dio žalbe optuženika koji se odnosi na povredu kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i odluku o kazni te dio žalbe državnog odvjetnika koji se odnosi na odluku o kazni.
10. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će, pred potpuno izmijenjenim vijećem, otkloniti postupovnu povredu na koju je ukazano ovim rješenjem, provest će sve već do sada provedene dokaze, kao i one na koje stranke eventualno ukažu ili
I Kž 53/2021-10
za koje se sam odluči da ih je potrebno provesti i na taj način utvrditi pravno relevantno činjenično stanje u odnosu na sve odlučne činjenice koje se tiču dinamike samog događaja i namjere optuženika kritične zgode, na kojem će potom temeljiti novu i na zakonu utemeljenu odluku, a koju će zatim valjano i obrazložiti.
11. Slijedom navedenog trebalo je, djelomičnim prihvaćanjem žalbi državnog odvjetnika i optuženika, na temelju članka 483. stavka 1. i članka 484. stavka 1. ZKP/08., odlučiti kao pod točkom I. izreke ovog rješenja, a kako je uslijed toga žalba oštećenika N. M. B., M. B., mlt. I. B., mlt. I. B. i M. B. postala bespredmetna, to je u odnosu na nju odlučeno kao pod točkom II. izreke ove odluke.
Zagreb, 10. studenoga 2021.
Predsjednica vijeća:
Vesna Vrbetić, v.r.