Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Karlovac
Gž-584/2021-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Karlovcu u vijeću sastavljenom od sudaca Alenke Laptalo, predsjednika vijeća, Vesne Stokrp, člana vijeća i suca izvjestitelja, te suca Michala Danečeka kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. K., OIB …, K., protiv 1. tužene M. V., OIB … i 2. tuženika V. C., OIB …, oboje iz G. S., oboje kao nasljednici pok. D. C. zastupani po punomoćniku M. M., odvjetniku u Z., radi proglašenja nedopuštenosti ovrhe, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru poslovni broj P-768/2020-95 od 14. travnja 2021., u sjednici vijeća 10. studenog 2021.
p r e s u d i o j e
Djelomično se odbija kao neosnovana žalba tužiteljice te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru poslovni broj P- 768/2020-95 od 14. travnja 2021. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke, dok se djelomičnim usvajanjem žalbe tužiteljice odluka preinačava u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke i sudi:
Nalaže se tužiteljici da nadoknadi tuženima prouzročeni parnični trošak od 6.375,00 kn, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru poslovni broj P-768/2020-95 od 14. travnja 2021. presuđeno je:
"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice K. A., OIB:… K., koji glasi:
"Proglašava se nedopuštenom ovrha u predmetu Općinskog suda Novi Zagreb, Stalna služba u Samoboru posl.br. Ovr-373/2008 u odnosu na čkbr 1349/2 upisane u zk. ul. 1625 k.o. R. kuća dvorište i oranica ukupne površine 767 čhv. Utvrđuje se da je tužiteljica K. A., OIB: … K., suvlasnik u 2/4 dijela kuće u K. sagrađene na čkbr 1349/2 upisane u zk. ul. 1625 k.o. R. kuća dvorište i oranica ukupne površine 767 čhv, pa su tuženici dužni trpjeti ovaj upis u zemljišnim knjigama na ime i suvlasništvo K. A., OIB: …K.. Nalaže se tuženicima da tužiteljici naknade troškove ovog postupka u roku od 15 dana".
II. Nalaže se tužiteljici K. A. da tuženima M. V. i V. C. naknadi parnični trošak u iznosu od 8.800,00 kn ( slovima: osamtisuća i osamstokuna) u roku od 15 dana."
2. Pravovremeno podnesenom žalbom tu presudu pobija tužiteljica. Žalbu ulaže zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom iz članka 353. Zakona o parničnom postupku. U žalbi navodi u bitnome da je odluka donesena uz počinjenje bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. i 11. ZPP-a, da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno i materijalno pravo pogrešno primijenjeno. Ističe da sud zanemaruje nespornu činjenicu da je suvlasništvo stekla zajedničkom gradnjom sa suprugom koji je ovu činjenicu i priznao, navodi da je upravo njenim novcem kuća osposobljena za stanovanje, izvedeni su instalacijski radovi, uređenje i slično, kuća je dovršavana i nadograđivana. Prvostupanjski sud je pogrešno i nezakonito odbio provesti dokaz građevinskim vještačenjem koje je predložila, čime je onemogućena u raspravljanju pred sudom. Kuća je u bitnom izmijenjena i proširena, garaže su pretvorene u stambeni prostor, slijedom čega ima pravo na stvarnopravni zahtjev suvlasništva na predmetnoj nekretnini. Navodi da je za trajanja braka sa 2.tuženim sve vrijeme radila i doprinosila, odgajala zajedničko dijete sa 2.tuženim. Osporava i pravilnost odluke o troškovima postupka, predlaže pobijanu odluku preinačiti, podredno ukinuti, i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje ali pred drugog suca.
3. U odgovoru na žalbu tužiteljice tuženici osporavaju sve žalbene navode, predlažu žalbu odbiti kao neosnovanu.
4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za proglašenje nedopuštenosti ovrhe određene rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru poslovni broj Ovr-373/2008 u odnosu na kč.br. 1349/2 iz zk.ul. 1625 k.o. R., kao i zahtjev za utvrđenje da je suvlasnica u 2/4 dijela kuće sagrađene na kč.br. 1349/2 iz zk.ul. 1625 k.o. R..
5. Tijekom prvostupanjskog postupka preminula je 1.tuženica, a u njenu pravnu poziciju stupili su nasljednici sada 1. i 2.tuženi u predmetu. U odnosu na 2.tuženog rješenjem javnog bilježnika G. F. iz S. poslovni broj O-1255/2018 njegovom nasljednicom proglašena je tužiteljica.
6. U predmetu nema spora:
- da je tužiteljica rješenjem Općinskog suda u Samoboru poslovni broj Ovr-373/08-36 od 1. lipnja 2010., kao treća osoba upućena pokrenuti parnicu protiv ovrhovoditeljice u predmetu D. C. i ovršenika F. K., radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.
- da se ovrha u predmetu Općinskog suda u Samoboru poslovni broj Ovr-373/08 vodi radi namirenja tražbine ovrhovoditeljice utvrđene pravomoćnom i ovršnom presudom tog suda broj P-1208/2005 od 31. ožujka 2006., u iznosu od 100.340,75 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na taj iznos od 31. ožujka 2007.
- da je u predmetu Općinskog suda u Samoboru poslovni broj P-1208/2005 presudom odlučeno o obveznopravnom zahtjevu tužiteljice D. C. sa osnova njenih ulaganja u izgradnji obiteljske kuće, gospodarske zgrade, garaže i ograde, koja je gradnja vršena za trajanje izvanbračne zajednice sa tuženim F. K. od 1969. pa do 1975. godine,
- da je tužiteljica bila u bračnoj zajednici sa 2.tuženim F. K. od 1977. te da je bračna zajednica prestala smrću 2.tuženika 2018.
7. Tijekom prvostupanjskog postupka i sada u žalbenoj fazi prijeporno je je li tužiteljica suvlasnica u 2/4 dijela da kuće sagrađene na kč.br. 1349/2 iz zk.ul. 1625 k.o. R., koje suvlasništvo je prema navodima tužbe stekla sa osnova udjela u bračnoj stečevini sa F. K..
8. Ispitujući zakonitost pobijane odluke povodom žalbe tužiteljice i po službenoj dužnosti temeljem odredbe iz članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 70/19 - u daljnjem tekstu ZPP), ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da pobijana odluka nije donesena uz počinjenje niti jedne od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a.
9. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice pobijana odluka je jasna i razumljiva, sadrži valjano obrazložene razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati, pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.
9.1. Nije osnovan ni žalbeni razlog iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a koju tužiteljica iznosi tvrdnjom da je zbog neprovođenja građevinskog vještačenja onemogućena u raspravljanju pred sudom.
9.2. Prema odredbi iz članka 220. stavak 2. ZPP-a sud je ovlašten odlučiti koje će od predloženih dokaza izvesti. Neizvođenje građevinskog vještačenja predstavljalo bi povredu iz članka 354. stavak 1. u vezi sa odredbom iz članka 220. stavak 2. ZPP-a koji po stajalištu ovog drugostupanjskog suda nije bilo od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijane odluke.
9.3. Iz stanja spisa proizlazi da je tužiteljica bila uredno pozivana na ročište, da su joj dostavljani podnesci tuženika, pa se ne može smatrati da je onemogućena u raspravljanju u smislu odredbe iz članka 365. stavak 2. točka 6. ZPP-a.
9.4. U odnosu na žalbeni navod tužiteljice prema kojem je onemogućena u raspravljanju jer nije bila stranka u predmetu P-1208/2005 i u ovršnom predmetu Ovr- 373/08, za navesti je da iz stanja spisa proizlazi da je uz suglasnost tužiteljice na ročištu od 26. veljače 2021. izvršen uvid u nalaz i mišljenje građevinskog vještaka iz predmeta P-1208/05, te građevinskog vještaka u ovršnom predmetu I. G. od 31. ožujka 2009.
10. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno.
10.1. Prvostupanjski sud je u postupku pored ranije navedenih nespornih činjenica još utvrdio, te iz stanja spisa proizlazi:
- da je kuća sagrađena na kč.br. 1349/2 iz zk.ul. 1625 k.o. R. u vrijeme prestanka izvanbračne zajednice 2.tuženika sa 1.tuženicom bila u stupnju dovršenosti od 58,39%, gospodarska zgrada u stupnju dovršenosti 40,46%, te da je izgrađena bruto površina stambene zgrade iznosila 273 m2, a zgrada se sastojala od prizemlja, kata, potkrovlja i garaže,
-da je u vrijeme provođenja vještačenja radi utvrđenja vrijednosti nekretnine u ovršnom postupku utvrđeno kako je ukupna korisna stambena površina stambenog objekta iznosi 251,85 m2
-da je tužiteljica u vrijeme zaključenja braka sa 2.tuženim bila zaposlena, da je radila kao laborant na fakultetu, potom u krojačkom obrtu do 1978. godine nakon čega je prekinula rad te se nakon dvije godine zaposlila u tiskari gdje je radila do 1983. godine,
-da je 2.tuženik bio obrtnik koji je ostvarivao bitno veća primanja od tužiteljice (10 puta više),
-da je u vrijeme useljenja tužiteljice u kuću kuća je bila pokrivena, sa postavljenom unutarnjom i vanjskom stolarijom, da je bila razvedena električna i vodovodna instalacija, ali kuća nije bila fasadirana te dvostrešno dvorište nije bilo do kraja pokriveno, obzirom su na jednom dijelu bile postavljene samo grede i rogovi ali bez crijepa,
-da je za trajanja braka izgrađena garaža dimenzija 16 x 10 nad kojoj je zbog curenja vode izvršena nadzida i podignut krov,
-da je sin tužiteljice i 2.tuženika u bitnom sudjelovao u uređenju kuće – prizemlja tako da je kreditnim sredstvima financirao postavljanje parketa, pločica, nabavu namještaja i dr.,
- da je dozidane garaže prenamijenio i uredio sin 2.tuženika F. K. mlađi
- da je tužiteljica za trajanja braka brinula o domaćinstvu i obitelji oko odgoja i podizanja zajedničkog djeteta, brinula o prehrani radnika te podmirivala dugove 2.tuženika.
-da je za trajanja postupka sin stranaka u postupku vođenom protiv ostalih suvlasnica kč.br. 1349/2 pod brojem P-946/2019 uspio sa tužbenim zahtjevom, te se upisao u zemljišne knjige kao suvlasnik navedene čestice u ½ dijela.
11. Žalbenim navodima tužiteljice nisu dovedena u sumnju činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda koja u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
12. Pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja tužiteljica ne može pobijati tvrdnjom da je 2.tuženik u predmetu njen pokojni suprug priznao da je ona gradila i ulagala, jer je priznao tužbeni zahtjev u cijelosti.
12.1. Naime, u predmetu za proglašenje ovrhe nedopuštenom 1. i 2.tuženici (ovrhovoditeljica i ovršenik) predstavljaju jedinstvene suparničare.
12.2. Prema odredbi iz članka 201. ZPP-a ako se prema Zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima (jedinstveni suparničari) oni se smatraju jednom parničnom strankom. U sporovima radi nedopuštenosti ovrhe, spor se može riješiti samo na jednak način prema svim supraničarima, iz svega proizlazi zaključak da jedinstveni suparničar ne može samostalno priznati tužbeni zahtjev.
12.3. Priznanje tužbenog zahtjeva od strane 2.tuženika protivno je odredbi iz članka 201. ZPP-a, slijedom čega predstavlja nedopuštenu dispoziciju 2.tuženika u smislu odredbe iz članka 3. stavak 3. ZPP-a, koje raspolaganje prvostupanjski sud pravilno nije uvažio.
13. Prema odredbi iz članka 377. Zakona o braku i porodičnim odnosima (11/78, 45/89 i dr.) određeno je da imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe od te imovine njihova zajednička imovina, u kojoj se suvlasnički udio svakog bračnog druga uređuje prema njegovom doprinosu u stjecanju imovine (članak 287. stavak 1. ZBPO).
13.1. Navedeno znači da je tužiteljica trebala dokazati da je dio nekretnine koji je predmet spora nastao i njenim radom te dokazati koliki je njezin udio u nastanku nekretnine.
14. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da tužiteljica nije stekla stvarnopravni zahtjev u odnosu na kuću koja je predmet ovoga spora.
15. Kuća je 1977. bila u stupnju dovršenosti od 58,39% sagrađena je na zemljištu u suvlasništvu ranije 2.tuženog u predmetu F. K. i predstavljala je njegovu posebnu imovinu, radovi uređenja kuće u smislu promjene instalacija, stolarije, postavljanje pločica i dr., koji su vršeni ne samo po tužiteljici nego i po djeci pokojnog F. K., faktički predstavljaju radove dovršetka i adaptacije objekta koji je postojao još 1977., izvjesno su zahtijevali ne samo veća novčana ulaganja nego i rad svih koji su ulagali pa tako i tužiteljice i koji svakako predstavljaju poboljšicu nekretnine u smislu zadovoljavanja kvalitete stanovanja, ali nisu radovi koji opravdavaju dosudu stvarnopravnog zahtjeva.
15.1. Osim toga, iz nalaza građevinskog vještaka u predmetu P-1208/05 proizlazi da je postojala garaža dimenzija 9m2 kao sastavni dio građevine, a dogradnja garaže (koja i nije predmet spora) ali sada kao pomoćnog objekta koji pripada glavnoj zgradi ne predstavlja vrstu dogradnje zbog koje je promijenjen identitet kuće odnosno, ranije postojećeg objekta.
16. Obzirom na sve izneseno žalba tužiteljice u dijelu kojim osporava pravilnost odluke pod točkom I. izreke nije osnovana.
17. O žalbi tužiteljice protiv odluke o troškovima postupka.
18. Žalba tužiteljice je osnovana.
19. Prvostupanjski sud je pravilno obvezao tužiteljicu na platež troškova postupka posebno na odredbu iz članka 154. stavak 1. u vezi sa odredbom iz članka 155. stavak 1. ZPP-a.
20. Međutim, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne Novine 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 – u daljnjem tekstu: Tarifa) jer prema Tbr. 7. stavak 1. Tarife obzirom na vrijednost predmeta spora od 10.000,00 kn tuženicima pripada pravo na odvjetničku nagradu u visini od 75 bodova, a ne 100 bodova kako je to odredio prvostupanjski sud.
21. Tako tuženicima pripada pravo na trošak sastava odgovora na tužbu Tbr.
8.1. Tarife od 75 bodova, zatim od troška zastupanja na ročištima 2. prosinca 2010., 11. siječnja 2011., 15. veljače 2011., 14. travnja 2011., 18. travnja 2012. za svako ovo ročište 75 bodova (prema Tbr. 9.1. Tarife). Nadalje, tuženicima pripada i trošak zastupanja na ročištu od 7. rujna 2011. od 500,00 kn od 50 bodova (Tbr. 9.2.) što ukupno iznosi 500 bodova, odnosno obzirom na vrijednost boda od 10,00 kn iznosi 5.000,00 kn.
22. Nadalje, tuženicima pripada i pravo na trošak zastupanja na ročištu 22. veljače 2021. od 75 bodova (Tbr. 9.1.) te trošak zastupanja na ročištu 13. prosinca 2020. i 12. listopada 2012. za svako ročište 25 bodova (Tbr. 9.5.) što sveukupno iznosi 125 bodova odnosno 1.250,00 kn. Ovaj iznos se po Tbr. 36/1 Tarife uvećava za 10% jer je na pobrojanim ročištima punomoćnik zastupao dvije osobe, tako da trošak zastupanja dvije osobe ukupno iznosi 1.375,00 kn. Sveukupan parnični trošak tuženika iznosi 6.375,00 kn.
23. Slijedom svega iznesenog u skladu sa odredbom iz članka 368. stavak 1. ZPP-a žalba tužiteljice protiv odluke o glavnoj stvari je odbijena i pobijana odluka je potvrđena, dok je odluka o troškovima preinačena na temelju odredbe iz članka 380. točka 3. ZPP-a.
U Karlovcu 10. studenog 2021.
Predsjednik vijeća
Alenka Laptalo,v.r.