Broj: Ppž-2477/2022
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. S. H., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave koprivničko-križevačke, Policijske postaje Križevci podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima od 7. veljače 2022. broj: 54. Pp-3569/2021-7, u sjednici vijeća održanoj 9. studenog 2022.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave koprivničko-križevačke, Policijske postaje Križevci, ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima od 7. veljače 2022. broj: 54. Pp-3569/2021-7 na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) okr. S. H. oslobođen je od optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava koprivničko-križevačka, Policijska postaja Križevci pravodobno je podnio žalbu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine, predmet vrati na ponovnu odluku i okrivljenik kazni po zakonu.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje tužitelj navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da je činjenično stanje u postupku nepotpuno i pogrešno utvrđeno.
5. Opravdano tužitelj pobija presudu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja prigovarajući ocjeni izvedenih dokaza od strane prvostupanjskog suda i sukladno tomu, pogrešnom zaključku da nema dovoljno dokaza da bi okrivljenik počinio prekršaj za koji se optužuje.
6. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je okrivljenik oslobođen od optužbe u sladu s načelom in dubio pro reo, jer sud smatra da nema dokaza koji bi potvrdili da je okrivljenik počinio djelo prekršaja, budući je okrivljenik u svojoj obrani prekršaj osporio u cijelosti, dok su svjedoci, članovi obitelji okrivljenika prihvatili blagodat nesvjedočenja. Međutim, navedeno načelo podrazumijeva da sud odlučuje presudom na način koji je povoljniji za okrivljenika ako se i nakon savjesne ocjene dokaza, pojedinačno u vezi s ostalim dokazima, ne daju otkloniti dvojbe o postojanju odnosno nepostojanju nekih činjenica koje tvore obilježja inkriminiranog prekršaja ili o kojima ovisi primjena neke druge odredbe prekršajnog zakonodavstva. To znači da je načelo in dubio pro reo moguće primijeniti onda kada ne postoje dokazi temeljem kojih bi se činjenice glede kojih postoji dvojba mogle utvrditi, a sud mora s potpunom izvjesnošću utvrditi da ne postoje odlučne činjenice koje idu na teret okrivljenika. Međutim o tome se u konkretnom slučaju ne radi, jer primijenjeno načelo prvenstveno podrazumijeva da su prethodno izvedeni i ocijenjeni svi dostupni dokazi, što nije u ovom slučaju.
7. Naime, prema stanju spisa predmeta i obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski sud u postupku nije izveo sve raspoložive dokaze, odnosno nije pročitao materijalne dokaze koje je tužitelj dostavio uz optužni prijedlog - zapisnik o ispitivanju osumnjičenika S. H., zapisnik o ispitivanju svjedoka Š. H., zapisnik o ispitivanju svjedoka N. H., zapisnik o ispitivanju svjedoka J. P. H. i zapisnik o ispitivanju svjedoka K. H., sve sastavljene u PP Križevci 4. rujna 2021, neposredno nakon događaja istog dana oko 15,15 sati koji je predmet ovog prekršajnog postupka. Naime, radi se o zakonitim dokazima sukladno čl. 158. st. 8. Prekršajnog zakona, budući je zapisnik o ispitivanju osumnjičenika sastavljen sukladno odredbi čl. 158. st. 6. Prekršajnog zakona, a zapisnici o ispitivanju svjedoka sukladno odredbi čl. 158. st. 7. Prekršajnog zakona u vezi čl. 285. st. 1. i 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka i Rješenje USRH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14.,70/17.) o ispitivanju svjedoka.
Kako, su dakle, okrivljenik i svjedoci na policiji ispitani sukladno odredbi čl. 158. st. 6. i 7. Prekršajnog zakona, zapisnik o njihovom ispitivanju zakonit je dokaz i sud ga je trebao koristiti kao dokaz u postupku.
8. Naime, čl. 285. st. 1. t. 1. i 2. ZKP/08 propisano je :"(1) Oslobođeni su obveze svjedočenja:
1) osoba s kojom je okrivljenik u braku ili izvanbračnoj zajednici,
2) srodnici okrivljenika u ravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do trećega stupnja zaključno te srodnici po tazbini do drugoga stupnja zaključno”,
dok čl. 285. st. 3. ZKP/08 propisuje:
"(3) Tijelo koje vodi postupak dužno je osobe spomenute u stavku 1. ovog članka, prije njihova ispitivanja ili čim sazna za njihov odnos prema okrivljeniku, upozoriti da ne moraju svjedočiti. Osobe navedene u stavku 1. točki 1. do 3. ovog članka će se upozoriti da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Upozorenja i odgovori unose se u zapisnik."
9. Smisao navedene zakonske odredbe upravo je u tome da se članovi obitelji koji su oslobođeni dužnosti svjedočenja, a svjedoče neposredno nakon događaja, upozore da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Naime, nakon proteka određenog vremena od događaja, nesporno je da se članovi obitelji često pomire i odbiju svjedočiti pred sudom na štetu osobe koja je počinila prekršaj (u ovom slučaju psihičko nasilje prema supruzi, sinu i snahama). Stoga, ukoliko su navedene osobe pravilno upozorene i ispitane od strane službenika policije (što je u ovom slučaju), zakoniti su zapisnici na kojima se mogu temeljiti sudske odluke. Stoga ih je sud dužan izvesti u postupku i ocijeniti ih, imajući u vidu da su te osobe ispitane pred policijom neposredno nakon događaja, kada su sjećanja na događaj svježa i neopterećena obiteljskim odnosima i protekom vremena.
10. Kao što je već navedeno, prvostupanjski sud nije izveo sve dokaze koje prileže spisu predmeta i koje je tužitelj dostavio uz optužni prijedlog, čime je činjenično stanje ostalo nepotpuno i pogrešno utvrđeno, a na što osnovano žalbom ukazuje tužitelj.
11. Prvostupanjski sud prvenstveno nije proveo sve dokaze koji prileže spisu predmeta, niti je obrazložio koje činjenice su utvrđene izvođenjem materijalnih dokaza navedenih u t. 3. pobijane presude, što nakon izvođenja i ocjene tih dokaza ukazuje i na potrebu izvođenja novih i preocjenu već izvedenih dokaza u ovom prekršajnom postupku.
12. Slijedom svega naprijed iznijetog, proizlazi da je činjenično stanje nepotpuno i pogrešno utvrđeno i da je žalba tužitelja osnovana, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
13. U ponovljenom suđenju sud prvog stupnja će provesti sve već provedene dokaze, kao i dokaze na koje se ukazuje ovom odlukom, po potrebi i druge dokaze, te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
14. Iz navedenih razloga temeljem čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 9. studenog 2022.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Robert Završki, v. r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.
