Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
Poslovni broj: 8 Gž-665/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Dujmović, u izvanparničnom predmetu predlagatelja S. B. iz K. G., …, OIB: …, koga zastupa punomoćnica S. G., odvjetnica u K. G., …, protiv protustranaka: 1) V. I. iz K.
G., …, OIB: … i 2) Z. I. iz K.
G., …, OIB: …, koje zastupa punomoćnik M.
J., odvjetnik u K. K., …, radi uređenja međe,
odlučujući o žalbi protustranke pod 1) i 2) protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj R1-29/2019 od 30. ožujka 2021., dana 4. studenog 2021.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba protustranaka pod 1) V. I. i 2) Z. I. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj R1- 29/2019 od 30. ožujka 2021.
Obrazloženje
1. Uvodno označenim rješenjem odlučeno je:
"I. Uređuje se međa između posjeda - nekretnine predlagatelja (zapadni dio čest.zem …, …, … i … K.O. K. G.) i posjeda - nekretnine protustranaka (istočni dio čest.zem …, …, … i … K.O. K. G.) po zadnjem mirnom posjedu na način da međa ide betonskim zidom – pravcem označenim slovima A-B-C-D-E, kao na skici – Prikazu lica mjesta vještaka mjernika T. Č. od 18.03.2021. godine, te se utvrđuje da: -dio čest. zem. … zapadno od pravca na skici vještaka predstavlja posjed predlagatelja; -dio čest. zem. … istočno od pravca na skici vještaka predstavlja posjed protustranaka; -dio čest. zem. … zapadno od pravca na skici vještaka predstavlja posjed predlagatelja; -dio čest. zem. … istočno od pravca na skici vještaka predstavlja posjed protustranaka; -dio čest. zem. … zapadno od pravca na skici vještaka predstavlja posjed predlagatelja; -dio čest. zem. … istočno od pravca na skici vještaka predstavlja posjed protustranaka; -dio čest. zem. … zapadno od pravca na skici vještaka predstavlja posjed predlagatelja; -dio čest. zem. … istočno od pravca na skici vještaka predstavlja posjed protustranaka;
II. Točke međne linije su na terenu označene plavom bojom i strankama je predan posjed do uređene međne linije.
III. Stranke se upućuju da svoje jače pravo vlasništva na spornom dijelu međe mogu dokazivati u parničnom postupku, ali najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o uređenju međe.
IV. Nalaže se protustrankama pod 1) i pod 2) na ime troškova ovog izvanparničnog postupka solidarno naknaditi predlagatelju iznos od 1.336,40 kn u roku od 15 dana.
2. Protiv citiranog rješenja žalbu su izjavile protustranke pod 1) i 2) (dalje: protustranke) navodeći da je predlagatelj podnio prijedlog tvrdeći kako je isključivi vlasnik i posjednik zapadnog dijela kat. čest. …, …, … i … sve k.o. K. G., pri tom da je 1973. sukladno sporazumu njega i ranijeg vlasnika nekretnina koje sada pripadaju protustrankama, sagrađen betonski zid koji je i danas na licu mjesta, međutim takvi navodi se spore u cijelosti. Naime, predlagatelj da navodi kako je otac protustranaka zajedno sa K. B. i M.
D. sklopio sporazum 1973. upravo da se podigne betonski zid na mjestu
na kojem se i danas nalazi, što se spori u cijelosti iz razloga što je M. D.
više puta protustrankama rekao kako nikada nije bio suglasan sa navedenim zidom niti je sudjelovao u izgradnji istoga kao ni otac protustranaka, a ako je i potpisao bilo kakav sporazum na tu okolnost da sigurno nije znao što potpisuje niti mu je tako nešto ikada predlagatelj ponudio. Skreće pozornost na to da je predlagatelj kupio nekretninu 1973., dok su protustranke kupile svoje nekretnine 1972., dakle godinu dana ranije nego predlagatelj, pa sporazum na koji se poziva predlagatelj nema pravni učinak budući da je isti sklopljen sa M. D. koji u tom
trenutku nije imao nikakva vlasnička prava niti legitimaciju da utvrđuje među sa bilo kojom ugovornom stranom iz priloženog sporazuma. Uostalom, ni sam predlagatelj ne spori činjenicu da je isključivo on odnosno njegov otac snosio troškove izgradnje zida i to dok su protustranke bile u Njemačkoj, pa se postavlja pitanje zar ne bi bilo pravično i logično da međaši sudjeluju zajedno u troškovima izgradnje zida ako već postoji sporazum među njima. Da sporazuma ima, onda bi protustranke potpisale odnosno dale suglasnost na elaborate kojima se mijenja i usklađuje stanje u katastru i zemljišnoj knjizi. Prvostupanjski sud se poziva na primjenu odredbe čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima međutim uredio je među prema zadnjem mirnom posjedu stranaka, a da u obrazloženju rješenja nije pojasnio iz kojeg razloga nije uredio među prema katastarskom nacrtu. U tom smislu obrazloženje nije dostatno te ne sadrži valjane razloge kojima se vodio sud pri donošenju odluke. Nadalje, rješenje je preuranjeno jer je sud imao opravdani razlog dostaviti strankama nalaz i mišljenje vještaka mjernika te ih pozvati na očitovanje prije donošenja rješenja, a ne istovremeno dostaviti i rješenje i nalaz i mišljenje jer u ovoj fazi postupka nije jasno na temelju čega je sud donio odluku primjenom čl. 103. navedenog Zakona jer se predloženici nisu mogli ni očitovati je li im prihvatljivo da se međa uredi prema katastarskom nacrtu, a nije isključeno ni da ne bi došlo do postizanja sporazuma stranaka. Primjećuje se kako vještak u nalazu i mišljenju nije označio dio koji se odnosi na posjed protustranaka na kat. čest. … k.o. K. G., dok je označen dio koji se na toj čestici nalazi u posjedu predlagatelja. Za kat. čest. … k.o. K. G. vještak navodi kako se zapadni dio iste nalazi u posjedu predlagatelja i to označen slovima na skici lista mjesta DEFGD, dok nije označio ni prikazao dio kat. čest. … koji se nalazi u posjedu protustranaka iako navodi da se određeni dio nalazi u njihovom posjedu. Iz tih razloga je vještvo nedostatno i nužno ga je dopuniti kako u tekstualnom tako i u grafičkom dijelu, pa se predlaže i radi navedenog žalbenog razloga prihvatiti žalbu. Slijedom navedenog, predlaže se prihvatiti žalbu i donijeti rješenje kojim se prvostupanjsko rješenje ukida u cijelosti i postupak vraća na ponovno postupanje.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da sud prvog stupnja pri donošenju istog, nije počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - pročišćeni tekst i 25/13.; dalje ZPP) koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19.), na koju sadržajno ukazuje žalitelj, budući da se isto može ispitati, a nisu počinjene niti povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, po čl. 365. st. 2. u svezi čl. 381. ZPP, a koji Zakon se u vanparničnom postupku primjenjuje temeljem pravnog pravila iz paragrafa 21. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934. koji se ima primijeniti na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“, broj 73/91).
6. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem uređena je međa na način kako je to izrekom odlučeno u pobijanom rješenju i to po zadnjem mirnom posjedu, a primjenom odredbe čl. 103. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15. - pročišćeni tekst; dalje ZVDSP).
7. Odredbom čl. 103. st. 2. ZVDSP određeno je da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, dok je st. 3. određeno da ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi st. 2. tog članka sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni.
8. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda sud prvog stupnja je na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.
9. Naime, iz zapisnika sačinjenog na licu mjesta od 12. ožujka 2021. proizlazi da je utvrđeno kako nekretnine predlagatelja u naravi predstavljaju obiteljsku kuću angrafske oznake …, sa uređenim dvorišnim prostorom, dok je
nekretnina protustranaka u naravi stambeni objekt anagrafske oznake …, sa uređenim dvorišnim prostorom. Također je utvrđeno da su posjedi
stranaka na terenu jasno omeđeni, a granicu između posjeda predstavlja u naravi – betonski zid visine 0,3 - 0,5m uz koji je sa predlagateljeve strane zasađena živica. Nadalje, slijedi da je sudski vještak izvršio identifikaciju nekretnina te je pozvan pokazati smjer pružanja međne linije prema katastarskim planovima, pa nakon što je ista pokazana, a što je sve i konstatirano na zapisniku, slijedi da je predlagatelj izjavio da nije suglasan da se međa uredi prema katastarskom nacrtu.
10. Dakle, polazeći od sadržaja citirane odredbe, koja uređuje redoslijed i pravila o uređenju međe reći je da na uređenje međe prema katastarskom nacrtu predlagatelj nije pristao, a radi se o načinu uređenja međe za koji je nužan pristanak stranaka što slijedi i iz obrazloženja pobijane odluke, pa utoliko žalbeni navodi izneseni u svezi s tim ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja.
11. Niti žalbeni navodi da je pobijano rješenje preuranjeno ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja budući da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je u skladu s odredbom čl. 103. st. 4. ZVDSP istodobno s donošenjem odluke o uređenju međe prema posljednjem mirnom posjedu na licu mjesta označio među međašnim znakovima i nakon toga donio pobijano rješenje.
12. Nastavno navedenom navodi o dostavi odnosno tekstualnom dijelu sadržaja nalaza i mišljenja vještaka T. Č. također nisu s uspjehom doveli u pitanje pravilnost prvostupanjskog rješenja budući da je međa uređena na licu mjesta pravcem koji ide betonskim zidom označenim točkama A-B-C-D-E, a sve kako je to i prikazano na skici lica mjesta vještaka mjernika T. Č. od 18. ožujka 2021. te nalaz i mišljenje imenovanog vještaka nije proturječan sadržaju zapisnika i strankama je dostavljen u skladu sa sadržajem ročišnog rješenja.
13. Dakle, u situaciji kada nisu bile ispunjene pretpostavke za uređenje međe prema katastarskom nacrtu, a niti su stranke postigle sporazum što jasno slijedi iz sadržaja zapisnika sačinjenog prilikom očevida na licu mjesta, a nije odlučna činjenica da li bi isti sporazum eventualno kasnije postigli, pa kako dokazi provedeni tijekom postupka uređenja međe daju dovoljnu osnovu u odnosu na zaključak glede posljednjeg mirnog stanja posjeda sporne površine ima se smatrati da su ispunjene pretpostavke za uređenje međe prema posljednjem mirnom posjedu koji se izvršava nesmetano od 1973. kako je to pravilno zaključio prvostupanjski sud.
14. Nadalje, pravilno je sud prvog stupnja sukladno odredbi čl. 103. st. 5. i 6. ZVDSP odlučio da se od trenutka kada je sud među označio međašnim znakovima smatra da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to i dokazati u parnici, koja se može pokrenuti u roku od 6 mjeseci od pravomoćnosti odluke. Dakle, na spornoj površini protustranke mogu u parnici primjenom navedene odredbe dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, a za slučaj uspjeha oboriti predmnijevu o vlasništvu tako da žalbeni navodi u svezi stjecanja prava vlasništva nekretnina od strane predlagatelja odnosno protustranaka nisu odlučni za donošenje ove drugostupanjske odluke.
15. Prema čl. 283. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku stranka koja je stavila prijedlog za uređenje međe snosi sama troškove postupka ako se iz rasprave pokaže da uređenje međe nije bilo potrebno, jer međa nije bila sporna ili se mogla lako raspoznati, a troškove zastupanja snose zastupljeni, pa kako je međa između nekretnina predlagatelja i protustranaka bila sporna i uređenje međe je bilo potrebno, sud prvog stupnja pravilno je temeljem navedene odredbe naložio protustrankama da predlagatelju plate razmjerne troškove od ½ dijela u iznosu od 1.336,40 kn.
16. Slijedom iznesenog valjalo je po odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu protustranaka kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
U Zadru, 4. studenog 2021.
Sutkinja
Sanja Dujmović
