Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-485/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sucu ovog suda Marku Pribisaliću, kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Grad Z., Z., OIB:..., zastupan po gradonačelniku T. T., Z., OIB:..., a on po generalnoj punomoćnici K. P., mag.iur., (SU-1127/20), Z., OIB: ..., protiv ovršenika S. V. iz Z., OIB: ..., radi ovrhe radi ispražnjenja i predaje, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-937/2021 od 9. travnja 2021., dana 2. studenog 2021.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba ovršenika, ukida se rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-937/2021 od 9. travnja 2021. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem određena je ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine na temelju prijedloga za ovrhu od 26. ožujka 2021.

2.Na citirano rješenje žalbu je izjavio ovršenik, pobijajući isto u cijelosti ne navodeći određeno žalbene razloge propisane odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19; dalje: ZPP), vezano uz odredbu članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13 i 94/14, 73/17, 131/20; dalje: OZ), predlažući ovom sudu uvažiti žalbu.

3.Ovrhovoditelj je osporio sve žalbene navode.

4.Žalba ovršenika je osnovana.

5.Ovrhovoditelj svoj prijedlog temelji na ovršnoj ispravi – Ugovora o najmu stana na određeno vrijeme sa zaštićenom najamninom, Klasa: 370-01/13-02/377, Urbroj: 251-14-31/206-15-5 od dana 24.03.2015., solemniziranog 23.04.2015. po Javnom bilježniku Ž. M. iz Z., pod poslovnim brojem OV-12099/15, s iskazanom potvrdom ovršnosti od dana 04.01.2021., kojim traži udaljenje ovršenika iz stana u Z., Ulica ..., 5. kat, stan broj 54/3, površine 56,15 m[2] , a koji stan se sastoji od ulaznog prostora, dvije sobe, kuhinje, kupaonice s wc-om i hodnika te mu pripada i spremište broj 35, površine 2,82 m[2] uklanjanjem svih njegovih stvari i predaja navedenog stana slobodnog od osoba i stvari u posjed ovrhovoditelju Gradu Z., a da se pokretnine koje su uklonjene iz stana predaju ovršeniku, a ako isti ne bude prisutan, da će se stvari predati na čuvanje drugoj osobi ili ovrhovoditelju na trošak ovršenika te da se predaji nekretnine može pristupiti nakon proteka osam dana od dana dostave rješenja o ovrsi ovršeniku i prije njegove pravomoćnosti (članak 256. i 257. OZ).

6. Žaliteljica ističe da je predmetna nekretnina jedini dom u kojem stanuje sa suprugom i troje malodobne djece.

7. U smislu odredaba članka 34. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj: 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) dom je nepovrediv, a pravo na dom zaštićeno je i člankom 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 18/97,6/99,8/99,14/02 i 1/06). Sukladno pravnim stajalištima Europskog suda za ljudska prava izraženim u brojnim predmetima vezano za tumačenje sadržaja prava na dom (Bjedov protiv Hrvatske, Orlić protiv Hrvatske, Paulić protiv Hrvatske), kao i pravnim stajalištima Ustavnog suda Republike Hrvatske (U III-5917/2013 od 23. svibnja 2014. godine, U III-2073/2010 od 04. ožujka 2014. godine, U III-1479/2018 od 29. siječnja 2020. godine), svakoj osobi koja istakne prigovor miješanja u njezino pravo na poštovanje doma mjerom prisilnog iseljenja, mora se omogućiti da nezavisni sud ocijeni razmjernost i razumnost takvog zadiranja, odnosno miješanja u pravo na dom. Drugim riječima, sudovi su dužni ispitati razmjernost i nužnost miješanja, polazeći od osobitih okolnosti konkretnog slučaja, utvrđujući može li se miješanje u pravo na dom opravdati razlozima javnog interesa te postoji li za njega prijeka društvena potreba.

9. U konkretnom slučaju ovršni sud prilikom ocjene osnovanosti prijedloga za ovrhu nije razmotrio navedene činjenice s obzirom kako je prigovor miješanja u pravo na dom istaknut u žalbi te su u prvostupanjskoj odluci izostali osnovani i obrazloženi razlozi o ocjeni razmjernosti i razumnosti zadiranja ovrhovoditelja kao tijela javne vlasti u pravo ovršenika na dom.

10. Stoga je, pozivom na odredbu iz članka 380. točka 3. ZPP, u vezi članka 21. OZ, riješeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

11. Prvostupanjski sud će, u nastavku postupka, o prijedlogu za ovrhu odlučiti pravilnom primjenom mjerodavnih zakonskih odredaba, imajući u vidu primjedbe iz ovoga rješenja.

U Splitu 2. studenog 2021.

Sudac:

Marko Pribisalić, v. r.