Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Ex. Vojarna Sv. križ, Dračevac

21 000 Split

P-4981/2019-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Sonji Meštrović, u pravnoj stvari tužiteljice M. B., O.: …, iz B., koju zastupa opunomoćenik S. Č., odvjetnik u S., protiv tuženika

B. M., O.: …, iz S., kojeg zastupa

opunomoćenik D. S., odvjetnik u S., radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave, održane dana 14. rujna 2021., u prisutnosti opunomoćenika tužiteljice i tuženika osobno, na ročištu za objavu održanom 29. listopada 2021.

p r e s u d i o  j e

I. Ispravlja se zemljišnoknjižni upis određen Rješenjem Općinskog suda u Splitu broj Z-8500/2005/197 (Z-12266/2015) i Z-8500/2005/6334 (Z-12266/2015) na način da se upisuje pravo stvarne služnosti prolaza (staze) i provoza (kolnika), preko i na teret čest. zem. 4963/2 K.O. D. P., i to dijelom te čest. zem. 4963/2 K.O. D. P. na vještvu vještaka I. B. u predmetu

Općinskog suda z Splitu P-6216/2017 "V/06/2019" S. 18. ožujka 2019." označen slovima A-B-C-D-E-F, šifrirano plavom bojom, u korist čest. zem. 4970 K.O. D. P., pa se nalaže zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu izvršiti takav upis u zemljišne knjige.

II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 14.697,80 kuna sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od presuđenja do isplate po kamatnoj stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, dok se za više zatraženi trošak od 5.064,90 kn zahtjev odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužbom zaprimljenom pred ovim sudom 22. prosinca 2017. tužiteljica je ustala zahtjevom naspram tuženika, a radi utvrđenja.

1.1. Konačni tužbeni zahtjev tužiteljica je postavila podneskom predanim ovom sudu na ročištu za glavnu raspravu održanom 20. veljače 2020., a nakon provedenoga dokaza vještačenje po vještaku geodetu, na način kako je to navedeno pod točkom I. izreke ove presude.

1.2. Kao pravnu osnovu svog zahtjeva tužiteljica je navela da je rješenjem o osnivanju zemljišne knjige za K.O. D. P. prilikom osnivanja kat. čest. 4963 i 4979 propušteno izvršiti upis prava stvarne služnosti puta i kolnika u korist kat. čest. 4970. pa se stoga ovom tužbom predlaže ispravak zemljišnoknjižnog upisa određenog rješenjem ovog suda poslovni broj Z-8500/2005/197 i Z- 8500/2005/6334 na način da se upiše pravo stvarne služnosti prolaza i provoza na teret kat. čest. 4963/2 i to istočnim dijelom te kat. čest. u širini tri metra a u korist kat. čest. 4970 sve K.O. D. P..

1.3. Tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti navodeći kako je u dobroj vjeri stekao predmetnu nekretninu koja nije bila opterećena tuđim pravima, teretima i ograničenjima te da se u ovoj parnici ne radi o ispravku pogrešnog upisa jer da je riječ o pravu koje nije bilo upisano u zemljišnu knjigu. Stoga, tuženik je predložio odbiti tužbeni zahtjev kako neosnovan. Tuženik se usprotivio i konačno postavljenom tužbenom zahtjevu.

2. U tijeku postupka sud je pružio strankama mogućnost izjašnjavanja te je izveo dokaz pregledom dopisa od 14. rujna 2001., skice lica mjesta (list 6 spisa), parcelacijskog elaborata G.D. od 26. rujna 2008. s prilozima-prijavnim listovima prigovorima i prijavama, (list 7-23 spisa), pregledom Z.K. izvatka za kat. čest. 4979, Z.U. 6828, K.O. D. P. (list 24/25 spisa), zapisnika od 24. studenog 2017. (list 26-27 spisa), Z.K. izvatka za kat. čest. 4963/1 Z.U. 198, K.O. D. P., te Z.K. izvatka za kat. čest. 4970, Z.U. 6334, K.O. D.

P. (list 28 i 29 spisa), izvatka iz zemljišne knjige Z.K. uloška 3171, K.O. P. (list 30-32 spisa), Rješenja broj Z-2275/85 od 5. kolovoza 1985. (list

32. spisa), Kupoprodajnog ugovora od 24. srpnja 1985. (list 33/34 spisa) sa skicom, zemljišnoknjižnog izvatka za čest. zem. 4963/2, Z.K. uloška 2838, K.O. D. P., pregledom spisa zemljišno-knjižnog odjela ovog suda poslovni broj Z-8500/2005/6334/6328/198, Z-1226/15, Z12295/15, Z-12297/15, Z-2275/85, uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodeta I. B.,

pregledom nalaza i mišljenja vještaka I. B. od 18. ožujka 2019. (list 52

-58 spisa), saslušanjem svjedoka A. M., J. G., S. R.,

saslušanjem tužiteljice i tuženika, dok drugih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

2.1. Nakon tako provedenoga dokaznog postupka stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga pa je ovaj sud upravo po prijedlogu stranaka zaključio raspravljanje.

2.2. Kako ovaj sud, a sve sukladno odredbi članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("NN" 117/03), više nije ovlašten i obvezan potpuno i istinito utvrditi sporne činjenice o kojima ovisi osnovanost zahtjeva, to je sud po prijedlogu stranaka i zaključio raspravljanje u ovoj pravnoj stvari. Valja naglasiti da su od 1. prosinca 2003., a sukladno odredbi članka 282. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

2.3. Naime, sudovi odlučuju o tužbenom zahtjevu na temelju činjenica koje utvrde u postupku, sukladno odredbi članka 7. Zakona o parničnom postupku („NN“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07,

84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, dalje: ZPP) (načelo materijalne istine), a stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze koji te činjenice potvrđuju.

3. Tužbeni zahtjev je osnovan.

3.1. Među parničnim strankama nije sporno:

- da je tužiteljica vlasnica kat. čest. 4970 Z.U. 6334 K.O. D.

P.;

- da je tuženik vlasnik kat. čest. 4963/2 Z.U. 2838 K.O. D. P.

- da u zemljišnoj knjizi za predmetne nekretnine nema upisanog prava služnosti;

- da su predmetne nekretnine formirane u postupku osnivanja zemljišne knjige za K.O. D. P..

3.2. Među parničnim strankama je sporno je li tužiteljičina nekretnina označena kao kat. čest. 1970 K.O. D. P. povlasna nekretnina s

pravom prolaska preko tuženikove nekretnine odnosno sporno je je li tuženik postavljanjem betonskog zida na čest. zem. 4963/2 K.O. D. P.,

onemogućio tužiteljicu u njenom korištenju prva služnosti prolaska preko poslužne nekretnine označene kao čest. zem. 4963/2 K.O. D. P. do povlasne nekretnine označene kao kat. čest. 4970 K.O. D. P.. Također, među strankama je sporno ima li tužiteljica ovlaštenje na podizanje ovakve tužbe na temelju provedenoga postupka osnivanja zemljišne knjige za K.O. D. P..

4. Pregledom zapisnika ovog suda poslovni broj Z-8500/2005/198 od 7. lipnja 2006. koji je sastavljen u povodu preoblikovanja zemljišne knjige na osnovi Zakona o zemljišnim knjigama za katastarsku općinu D. P. razvidno je da je tuženik upisan kao suvlasnik kat. čest. 4963 za 556/1501 dijela.

4.1. Pregledom prijave i prigovora zaprimljene kod Zemljišnoknjižnog suda u Splitu pod poslovnim brojem Z-12266/2015 razvidno je da je tužiteljica podnijela prigovor na rješenje tog suda poslovni broj Z-8500/2005/6334 s prijedlogom da se usvoji prigovor i izvrši upis prava stvarne služnosti prolaza i provoza preko i na teret 4963/2, istočnim dijelom u širini od tri metra, a u korist kat. čest. 4970, a na temelj ovjerene isprave i to Kupoprodajnog ugovora od 24. srpnja 1985. Nadalje, pregledom rješenja od 24. studenog 2017. razvidno je da je tužiteljičin prigovor odbijen kao neosnovan te da je tužiteljica kao prigovarateljica upućena da svoje pravo ostvari u parnici tužbom za ispravak.

4.2. Kako je tuženik osporio tužiteljici pravo na pokretanje ove tužbe navodeći kako je riječ o pravu koje nije bilo upisano u zemljišne knjige valja tuženiku odgovoriti kako slijedi:

Odredbom članka 194. stavka 3. Zakona o zemljišnim knjigama („NN“ broj 91/96, 114/01, 100/04, 107/07 i 152/08 - dalje u tekstu: ZZK/96), kao

važećeg zakona u vrijeme podnošenja prijave i prigovora, propisano je da protiv odluke zemljišnoknjižnog suda donesene na raspravi za ispravak ne može se uložiti žalba, ali ona ne sprječava ostvarivanje prava u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim tijelom. Nadalje, odredbom članka 197. stavka 1. ZZK/96 određeno je da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnim knjigu pokretanjem parnice ili drugog postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo:

- osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku;

- osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.

Na tužbu za ispravak na odgovarajući se način primjenjuju pravila po kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga (čl. 197. st. 3. ZZK-a).

4.3. Imajući u vidu da je tužiteljica u ispravnom postupku osnivanja zemljišne knjige za K.O. D. P. podnijela prigovor da se već provedeni

upis kat. čest. 4963/2 izmijeni upisom njenog prava, a koji je zemljišnoknjižni sud nakon rasprave povodom prigovora odbio kao neosnovan, te da se protiv odluka suda donesenih na raspravi za ispravak ne može uložiti žalba već da je jedino pravno sredstvo, kojim osobe koje smatraju da su oštećene u svojim pravima tijekom ispravnog postupka mogu ostvariti pravnu zaštitu, podnošenje tužbe za ispravak zemljišnoknjižnog stanja u parnici, to je prema shvaćanju ovog suda tužiteljica aktivno legitimirana podnijeti tužbu za ispravak zemljišnoknjižnog stanja. Naime, pravna priroda ispravnog postupka je usklađivanje zemljišnoknjižnog i stvarnog (faktičnog) stanja te da se pruži pravna zaštita osobama čija su prava u postupku osnivanja zemljišne knjige povrijeđena nevaljanim upisom, zbog čega su aktivno legitimirane na podnošenje tužbe za ispravak zemljišnoknjižnog stanja i osobe koje nisu prethodno bile upisane kao vlasnici nekretnine u zemljišnim knjigama, imajući u vidu da je to jedini pravni put, kojim osobe čije je prigovore u postupku osnivanja zemljišne knjige sud odbio provesti, mogu štititi svoja prava. Dakle, i prava vlasništva i druga neupisana stvarna prava.

4.4 Stoga, ovaj sud utvrđuje da je tužiteljica aktivno legitimirana na podnošenje tužbe za ispravak zemljišnoknjižnog stanja.

5. Dakle, u nastavku postupka je valjalo utvrditi pravni temelj i stjecanja prava stvarne služnosti.

5.1. Pregledom kupoprodajnog ugovora od 24. srpnja 1985. razvidno je da su stranke ugovora B. M., pok. A., s jedne strane kao prodavatelj i

M. Č., žena S., s druge strane kao kupac. U točki 1. Ugovora

stoji da prodavatelj prodaje i ustupa kupcu koji izjavljuje da kupuje za sebe stječe u cijelosti pravo vlasništva čest. zem. 9090 i 9091 K.O. P. u ukupnoj površini od 713 m². Stranke su složne te utanačuju kupoprodajnu cijenu prodane nekretnine. Točkom 3. Ugovora utvrđeno je da su stranke složne da u korist nekretnine koja je predmet kupnje-prodaje već postoji pravo služnosti prolaza i provoza postojećim putem koji prolazi sjeverno od prodavateljeve čest. zem. 9096, K.O. P. a koji put ima širinu od tri metra, pa prodavatelj kupcu ustupa svu služnost. Prodavatelj, nadalje, u korist nekretnine koja su predmet ove kupnje prodaje a na teret svoje čest. zem. 9096 K.O. P. ustupa kupcu i pravo služnosti prelaza i provoza u širini od 3 metra, radi uspostavljanja putne veze između spomenutoga postojećeg puta i nekretnina koje su predmet ove kupoprodaje, s tim da se ovaj put ima formirati na najprikladniji način uz istočnu među čest. zem. 9096 K.O. P.. U točki 4. Ugovora stranke, nadalje, sporazumno osnivaju pravo služnosti prelaza i provoza u korist čest. zem. 9094 i 9088 K.O. P. koja su vlasnost prodavatelja a na teret čest. zem. 9090

K.O. P. koja je predmet kupoprodaje u širini od tri metra uz jugozapadni ugao čest. zem. 9090 K.O. P., koliko je nužna da bi se stvorila putna veza u navedenoj širini između spomenutih prodavateljevih čestica. Prodavatelj da jamči kupcu da je nekretnina njegovo isključivo vlasništvo i da ju je posjedovao i uživao, da je prosta svakog tereta i duga te jamči po zakonu na pravnu izbjedu. Prodavatelj da danom potpisa ugovora ustupa kupcu u materijalni posjed i nekretnine koje su predmet kupoprodaje, te ga ovlašćuje da na temelju ugovora a bez njegovog daljnjeg sudjelovanja i pristanka zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva, kao i ugovorenog prava služnosti na svoje ime i u korist, uz istodobno brisanje toga prava s imena i u korist prodavatelja. Točkom 8. stranke primaju prava i obveze iz ugovora.

5.2. U svom iskazu saslušana tužiteljica je navela da su ona i njen suprug odlučili se za kupnju nekretnine koja je bila u blizini nekretnine gdje su inače ljetovali. Tako da su 1985. kupili predmetnu nekretninu i istovremeno s vlasnikom dogovorili i pravo služnosti puta kako je to navedeno u kupoprodajnom ugovoru, odnosno, cijelom dužinom međe između njihove nekretnine i danas tuženikove nekretnine. Po tom ugovoru ona da je uknjižila svoje pravo vlasništva, međutim, da nije uknjižila svoje pravo služnosti. Na toj parceli da su ona i njen suprug planirali gradnju kuće i u svezi toga da je 1987. opunomoćila jednog njihovog poznanika radi ishođenja dozvole. Međutim, da je počeo rat u R. H.

i da sve do 2001. da nije dolazila u H.. Naime, da je kontaktirala ljude kod kojih su boravili tijekom ljeta i interesirala se za svoju nekretninu. Kada je 2001. prvi put došla u H. na svojoj parceli da je zatekla posađeni maslinik. O tome da se interesirala kod svojih nasljednika prodavatelja, udovice i njenog sina, i oni da su joj rekli da su oni posadili taj maslinik pa da su se dogovorili putem njenog odvjetnika da njenu parcelu očiste od svojih maslina, što da je i učinjeno. Kad je ponovo 2005. došla u H. na tom putu gdje je imala služnost da je vidjela oznaku i da se radila neka razmjera. Ponovno da je zatražila informacije kod nasljednika svoga prodavatelja i oni da su joj rekli da se oko toga ne brine. Međutim, 2008. da se na mjestu služnosti njenog puta pojavio gospodin koji da joj se predstavio kao otac vlasnika tuženika, i da joj je rekao da je svatko na svojoj parceli. S obzirom na sve to da je zatražila pomoć suda. Na toj parceli da je bio vidljiv put u širini od 3 metra, doduše, da nije bio cijelom dužinom već 20-ak metara. Međutim, ona da je imala dogovor s prodavateljem da će joj put napraviti cijelom dužinom jer da je on bio vlasnik cijele te parcele. Tuženik da ju nikada nije zasmetao u korištenju njene parcele te da ona dođe preko tuženikove parcele na svoju kako bi obišla svoju parcelu, s tim da se sada zbog promjena na tuženikovoj nekretnini na njenu parcelu može doći samo uz pomoć skala odnosno da se potrebno spustiti na njenu parcelu zbog tih radova i kaskadnog terena. Drugog puta ona da nema.

5.3. Saslušani tuženik je naveo da je predmetnu nekretninu kupio 2005. ili 2006., nakon što sam izvršio provjeru za sve parcele koje danas čine kat. čest. 4963/2, K.O. D. P.. Naime, ta parcela da se sastojala od nekoliko parcela i on da je skoro godinu dana rješavao pitanja pripajanja, s tim da je prilikom kupoprodaje vodio računa da njegova parcela dolazi do javno prometne površine jer da je to u to vrijeme bio uvjet za dobivanje građevinske dozvole. U trenutku kupnje na području na kojem danas tužiteljica zahtjeva pravo služnosti da nije bilo nikakvog puta ni staze. To da je bio kaskadni teren sa suhozidima gdje da su pojedine razine bile i do 2 metra različite. Dakle, upravo on da je svojom intervencijom taj dio pretvorio danas u pristupni put i prostor za parking. Naime, po njegovoj projektnoj dokumentaciji da je morao podići zid, postići traženu kotu puta, i uz taj put ostaviti prostor za parking vozila. Stoga, gradnja zida, koji se danas nalazi na međi između tužiteljičine parcele i njegove parcele da je posljedica toga zahtjeva a nikako nekakav njegov zahtjev da se onemogući tužiteljici pristup. On da je za svoju izgrađenu kuću ishodio građevinsku dozvolu ali da je s daljnjim izgrađivanjem prestao kad se pojavila tužiteljičina plomba na njegovom zemljištu. Doduše, da mu je nakon kupnje zemljišta prodavatelj rekao da tužiteljica ima pravo pristupa na svoju parcelu, a nakon sklapanja aneksa, što da je on shvatio kao usmeni dogovor tužiteljice i ranijeg vlasnika, a ne kao bilo kakvu njegovu obvezu. Po njegovom mišljenju da kada bi se postavilo pitanje tužiteljičinog nužnog prolaza da bi tada tužiteljica imala pristup na svoju parcelu s javnog puta preko kat. čest. 4971/2, a ne preko njegove parcele. U trenutku stjecanja nekretnine da su na nekretnini postojali suhozidi u smjeru sjever jug, istok zapad, ali puta da nije bilo jer da je bila šikara i kaskade, zapušteni teren. Tužiteljica da je eventualno mogla pristupiti samo pješice ali da je bilo nemoguće pristupiti tom dionicom o kojoj se danas govori jer da se nije moglo prići automobilom i jer da su tu su bili kaskadni suhozidi.

5.4. U svom iskazu saslušani svjedok A. M. je naveo kako je njegov otac prodao predmetne nekretnine i da je on pregledom Ugovora o kupoprodaji od 24. srpnja 1985. utvrdio da je njegov otac ugovorio i pravo služnosti u širini od 3 metra ali samo na vrhu parcele. To da je njegovo tumačenje ugovora i on da drugih saznanja nema. Ujedno da taj put nikad nije napravljen. Naime, na tim parcelama da nije postojao nikakav put jer da je to bilo jedinstveno vlasništvo njegovog oca odnosno njega. Tuženika kao prodavatelja da je upoznao sa svime.

5.5. U svom iskazu saslušani svjedok J. G. je naveo da je tužiteljica bila njegov gost osamdesetih godina unekoliko navrata i to kao turist. S obzirom na taj njezin turistički boravak, njena obitelj da je tražila zemlju za kupnju pa da je tako kupila predmetnu nekretninu od B. M., koji da je bio

njihov susjed i prijatelj. Tužiteljica i njena obitelj da su dolazili svake godine. Oni da su tu zemlju kupili kako bi napravili kuću. Kako je to bilo krajem osamdesetih godina i kako je počeo rat tužiteljica da je prestala dolaziti u R. H..

Nakon 10 godina izbivanja tužiteljica da se javila da bi ponovno došla i da je dolazila zaredom 3-4 godine. Prilikom jednog dolaska da ga je napala da je on sa svojim kumom A. M. nju doveo u položaj da je izgubila pristupni put do parcele. Po njenom prijedlogu da su pozvali prodavatelja A. M. i oni da su razgovarali o tom problemu. Zemlja koju je kupila tužiteljica da je imala pristupni put preko današnje tuženikove nekretnine u širini od cca 1,20 m koji da je koristio vlasnik za prolaz stoke jer da se tu u blizini nalazila štala. Tu da su bila dva suhozida od čega je jedan bio na zemljištu tužiteljice. Po sredini da je bio taj put i to da je zapravo danas na prostoru gdje je sagrađen betonski zid i tuženikov put. Tužiteljica da je koristila jednu osobu koja bi joj povremeno pokosila travu na toj parceli. Na parcelu da se pješke može pristupiti na više načina. S obzirom na izmijenjeno stanje na terenu da ne može kazati koliki je bio taj put od cca 1 metar ali zasigurno da zna da je taj put postojao u trenutku kad je tuženik stekao tu nekretninu. Također, da je pok. B. M. zemljište prodao tužiteljici s putom kao što je prodavao i svoje druge nekretnine. Štala prodavatelja da se nalazila na mjestu gdje bi otprilike sada bila tuženikova kuća i taj put o koje govori da je vodio do te štale. Na samom početku tog puta taj put da se nastavljao na tužiteljičinu nekretninu i to na sami vrh njezine nekretnine. U odnosu na tužiteljičinu nekretninu taj put da je uvijek bio viši i da se nalazio cijelom dužinom na nekretnini koja danas pripada tuženiku.

5.6. U svom iskazu saslušani svjedok S. R. je naveo da je tužiteljica njega angažirala da održava njezinu zemlju na način da kosi dva puta godišnje. Dok tuženik nije izgradio predmetni zid on da je bez problema dolazio na tužiteljičinu nekretninu. Od kada je zid izgrađen on da se uz pomoć palete spušta na tužiteljičino zemljište. Međutim, da postoji i s druge strane pristup na tu zemlju ali da je obrastao. Prvi put na toj parceli da je bio prije 15 godina i put koji je bio i koji je koristio da je bio zapravo najadekvatniji put do tužiteljičine nekretnine. Prije izgradnje sadašnjeg puta to da je bio obični poljski put za prolaz s tim da to nije bio put za pristup vozilom, ali da se moglo proći s frezom i traktorom.

5.7. U svom nalazu i mišljenju sudski vještak geodet I. B.,

d.i.geod., je naveo kako slijedi: 1) P. čestica zemlje 4963/2 K.O. D.

P., površine 609 m², u naravi predstavlja nedovršenu kuću površine 148

m² i dvorište površine 461 m². Predmetna nekretnina omeđena je sa svih strana betonskim zidovima, te ima kolni pristup sa sjeverne strane preko pristupnog puta/rampe, omeđenog s istočne i zapadne strane betonskim zidom/podzidom. 2) Predmetna čestica zemlje 4970 D. P., površine 707 m², u naravi predstavlja neobrađeno zemljište omeđeno sa zapadne strane betonskim zidom prema čest. zem. 4963/2 (zid visine od 0.8 m do 2.8 m), dok je s ostalih strana omeđena suhozidima. Predmetna nekretnina nema kolno-pješački pristup na javno prometnu površinu.

Temeljem zahtjeva opunomoćenika tužiteljice u grafičkom prikazu naznačen je i položaj 'starog' zida, preuzet iz podataka izmjere (Prilog 1) (str. 54. spisa). Sve navedeno vidljivo je u Skici vještva. U grafičkom djelu – Skici nužnog prolaza obrađen je prijedlog ostvarivanja nužnog prolaza na č. zem. 4770 K.O. D. P. preko sjevernog dijela č. zem. 4963/2 K.O. D. P., putem šrafiranim plavom bojom, označeno točkama A, B, C, D, E, F, širine 3 m, površine P=75 m², duljine 25 m, u cijelosti položen na č. zem. 4963/2 (str. 57. spisa). Ovim prijedlogom ostvaruje se komunikacija s č .zem 4970 K.O. D. P. na

javno-prometnu površinu.

6. Odredbom članka 219. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("NN", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 – dalje u tekstu: ZV) propisano je: (1) Na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje služnosti osnivaju se prava služnosti izvođenjem iz vlasništva poslužne stvari, odnosno iz pripadanja prava koje je poslužna stvar, a na način određen zakonom.

(2) Sadržaj služnosti određuje vlasnik poslužne stvari, odnosno nositelj prava koje je poslužna stvar svojom voljom, ili u sporazumu sa stjecateljem pravnim poslom iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Pravnim poslom iz stavka 1. ovoga članka može se pravo služnosti ograničiti i opteretiti na svaki način koji je moguć, a nije nedopušten niti suprotan pravnoj naravi toga prava.

(4) Pravni posao kojemu je cilj osnutak služnosti, osim što mora zadovoljavati opće pretpostavke za valjanost, treba biti i u pisanom obliku ako je poslužna stvar nekretnina.

(5) Kad je nekretnina u vlasništvu nekolicine suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, samo svi oni suglasno mogu odrediti da se ona optereti služnošću.

Odredbom članka 220. ZV-a propisano je:

(1) Pravo služnosti na nekretnini osniva se uknjižbom toga prava u zemljišnoj knjizi kao tereta na poslužnoj nekretnini, osim ako zakon omogućuje da se služnost osnuje drukčije.

(2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemljišnoknjižno pravo zahtijeva za uknjižbu, a zatražena je uknjižba prava služnosti, predbilježbom će se osnovati to pravo pod uvjetom naknadnoga opravdanja toga upisa, ako su ispunjene barem pretpostavke pod kojima pravila zemljišnoknjižnoga prava dopuštaju predbilježbu. (3) Na nekretninama koje nisu upisane u zemljišne knjige pravo služnosti osniva se polaganjem u sud ovjerovljene isprave sposobne za upis prava u zemljišnu knjigu, kojom vlasnik nekretnine dopušta uknjižbu služnosti na njoj; za to polaganje uzima se da je uknjižba, odnosno predbilježba i na odgovarajući se način primjenjuju pravila o stjecanju tim upisom u zemljišnu knjigu.

(4) Odredbe ovoga Zakona o osnivanju prava služnosti na nekretninama upisom u zemljišnu knjigu na odgovarajući se način primjenjuju i na promjene i prestanak služnosti na temelju pravnih poslova.

6.1. U konkretnoj pravnoj stvari tužiteljica traži da sud utvrdi postojanje prava služnosti prolaza i provoza pozivajući se na Kupoprodajni ugovor od 24. srpnja 1985.

6.2. Na temelju odredbe članka 8. ZPP-a, a prema svom uvjerenju i na temelju savjesne i brižljive ocjene svakoga navedenog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, ovaj sud zaključuje da je tužiteljica dokazala da bi imala ugovorenu služnost na predmetnom dijelu nekretnine u vlasništvu tuženika na način kako je to navedeno pod točkom I. izreke presude. Naime, tužiteljica je svoje navode da bi predmetna nekretnina čiji je vlasnik bila povlasna nekretnina u čiju korist je utvrđeno postojanje prava služnosti prolaza i provoza preko nekretnine tuženika označene kao kat. čest. 4963/2 K.O. D. P., potvrdila dokazima koje je ovaj sud proveo i to prvenstveno analizom Kupoprodajnog ugovora od 24. srpnja 1985. Naime, pregledom tog ugovora nedvojbeno proizlazi da je tužiteljica stekla predmetnu nekretninu tadašnjih oznaka čest. zem. 9090 i 9091 od ranijeg Z.K. vlasnika B. M., a u korist kojih nekretnina je ugovoreno pravo služnosti prolaza i provoza postojećim putem koji prolazi sjeverno od prodavateljeve čest. zem., a koji put ima širinu od tri metra, te da u korist nekretnine koja je predmet kupnje prodaje a na teret svoje čest. zem. 9096 K.O. P. ustupa kupcu i pravo služnosti prelaza i provoza u širini od 3 metra, radi uspostavljanja putne veze između spomenutoga postojećeg puta i nekretnina koje su predmet kupoprodaje, s tim da se ovaj put ima formirati na najprikladniji način uz istočnu među tadašnje čest. zem. 9096 K.O. P.. Daljnjom analizom točke 4.

Ugovora ovaj sud je utvrdio da su stranke sporazumno osnivale pravo služnosti prelaza i provoza u korist čest. zem. 9094 i 9088 K.O. P. koja su vlasnost prodavatelja, a na teret čest. zem. 9090 K.O. P., u širini od tri metra uz jugozapadni ugao čest. zem. 9090 K.O. P., koliko je nužna da bi se stvorila putna veza u navedenoj širini između spomenutih prodavateljevih čestica. Nadalje, analizom iskaza saslušane tužiteljice te saslušanih svjedoka J. G. i S. R. nedvojbeno proizlazi da je predmetni put postojao na predmetnoj čestici, a koji je služio kao pristupni put na nekretnine tada označene kao čest. zem. 9090 i 9091 K.O. D. P. te da se tužiteljica posredno ili neposredno služila predmetnim putem za pristup na svoju nekretninu. Dakle, ovaj sud vjeruje iskazu same tužiteljice kada ona navodi da je koristila predmetni put za pristup svojoj nekretnine jer je takvo tužiteljičino iskazivanje u skladu s navodima saslušanih svjedoka J. G. i S. R., koji svjedoci su

nepristrani i nemaju interesa u ovom postupku, i u skladu s navodima koja proizlaze iz vještva vještaka I. B., d.i.geod. Naravno, i saslušani

svjedok A. M. potvrđuje da je njegov prednik, a tužiteljičin prodavatelj, ugovorio spravo služnosti puta u širini od tri metra te naveo da je o svemu tome izvijestio prodavatelja. Stoga, ovaj sud vjeruje da je tuženik prilikom kupoprodaje provjerio svu dokumentaciju i po njoj sudjelovao u postupku osnivanja zemljišne knjige, međutim, ovaj sud zaključuje da je tuženik znao i morao znati za pristupni tup kojim se koristila tužiteljica kao međašnica. Dapače, iz samog iskaza A. M. proizlazi da ga je on o tom putu izvijestio.

6.3. Međutim, tužiteljica svoje pravo služnosti prolaza za kojeg navodi da je stekla na temelju Kupoprodajnog ugovora, nije stekla samim ugovorom jer se pravo služnosti na temelju pravnog posla stječe tek uknjižbom u zemljišne knjige. Naime, uknjižba u zemljišne knjige ima konstitutivni karakter, sukladno navedenim odredbama članaka 219. i članku 220. ZV-a. Odredbom članka 219. stavcima 1. i 4. ZV-a je propisano da na temelju valjanoga pravnog posla kojemu je cilj stjecanje služnosti osnivaju prava služnosti izvođenjem iz vlasništva poslužne stvari, odnosno iz pripadanja prava koje je poslužna stvar, a pravni posao kojemu je cilj osnutak služnosti, osim što mora zadovoljiti opće pretpostavke za valjanost, treba biti i u pisanom obliku ako je poslužna stvar nekretnina. Nadalje, citiranim člankom 220. stavkom 1. ZV je propisano da se pravo služnosti na nekretninama osniva uknjižbom tog prava u zemljišnoj knjizi kao tereta na poslužnoj nekretnini, osim ako zakon omogućuje da se služnost osnuje drugačije.

6.4. U konkretnom slučaju do stjecanja prava služnosti puta nije moglo doći na temelju pravnog posla jer je pretpostavka za ovakav način stjecanja uknjižba u zemljišne knjige, koja ima konstitutivni karakter.

6.5. Iz činjenica utvrđenih tijekom postupka, ovaj sud je utvrdio da je tužiteljica sklapanjem Kupoprodajnog ugovora započela izvršavanjem sadržaja prava služnosti sukladno navedenom ugovoru. Kako se prema odredbi članka 229. stavak 1. ZV-a stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz 20 godina, a vlasnik poslužne nekretnine se tome nije protivio, to je nedvojbeno da je tužiteljica stekla navedeno pravo jer je od 1985. do izgradnje predmetnog zida koji je izgrađen nakon 2005. godine, a kako to proizlazi iz iskaza samog tuženika, koristila predmetni prolaza, a potom i nakon izgradnje uz pomoć ljestvi. Ujedno je za navesti da je prema ranijem Zakonu o osnovnim vlasničkopravnim odnosima dosjelošću se stjecala služnost izvršavanjem prava služnosti kroz razdoblja od 20 godina.

6.6. Tužiteljica je u konačnosti precizirala svoj tužbeni zahtjev prema skici nužnog prolaza (str. 57. spisa) izrađenoj po vještaku I. B., d.i. geod., a

koji nalaz i mišljenje ovaj sud prihvaća kao stručno i logično, a na koji ni stranke tijekom postupka nisu imale primjedbe, pa ovaj sud utvrđuje da je tužiteljica stekla pravo služnosti prolaza i provoda a koji sadržaj prava služnosti prolaza i provoda je izvršavala u vremenskom razdoblju dužem od 20 godina, a tuženik odnosno njegovi prednici se tome nisu protivili.

6.7. Na temelju utvrđenoga činjeničnog stanja ovaj sud je utvrdio da postoji pravo služnosti koju traži tužiteljica na temelju ugovora od 24. srpnja 1985. pa je po ocjeni ovo suda tužiteljica pravo služnosti prolaza i provoza stekla dosjelošću, sukladno odredbi članka 229. ZV-a.

6.8. Kod takvog utvrđenja valjalo je prihvatiti tužiteljičin tužbeni zahtjev kojim se ispravlja zemljišno knjižni upis određen Rješenjem Općinskog suda u Splitu broj Z-8500/2005/197 (Z-12266/2015) i Z-8500/2005/6334 (Z-12266/2015) na način da se upisuje pravo stvarne služnosti prolaza (staze) i provoza (kolnika), preko i na teret čest. zem. 4963/2 K.O. D. P., i to dijelom te čest. zem. 4963/2 K.O. D. P. na vještvu vještaka I. B. označen

slovima A-B-C-D-E-F, šifrirano plavom bojom, u korist čest. zem. 4970 K.O. D. P..

6.9. Kod takvog utvrđenja valjalo je naložiti Zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu izvršiti takav upis u zemljišne knjige, a sukladno odredbi članka 194. ZZK-a.

6.10. Slijedom navedenog riješeno je kao pod točkom I. izreke ove presude.

7. Odluka o parničnom trošku u skladu je s odredbama članka 154. stavak 1. i 2. u vezi sa člankom 155. ZPP-a, stanjem spisa, Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: OT) i Uredbom o tarifi sudskih pristojbi („NN“ 53/19). Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva, kako to propisuje odredba članka 154. stavak 2. ZPP-a. Ovaj sud je priznao tužiteljici trošak sastava tužbe i trošak zastupanja na ročištima od 21. studenog 2018., 1. veljače 2019., 14. studenog 2019., 20. veljače 2020., 18. ožujka 2021., 17. lipnja 2021. i 14. rujna 2021. u iznosu od po 1.000,00 kn. Nadalje, tužiteljici je priznat i troška pristupa na ročište od 4. rujna 2019. u iznosu od 500,00 kn, pa ukupni trošak čini iznos od 8.500,00 kn. Tužiteljici je na temelju Tbr. 42. OT-a priznat trošak PDV-a od 2.125,00 kn, što sveukupno predstavlja iznos od 10.625,00 kn kojem trošku je valjalo dodati trošak vještačenja u iznosu od 2.372,80 kn i trošak sudske pristojbe tužbe i presude u iznosu od po 850,00 kn, što ukupno daje iznos koji je obistinjen pod točkom II. izreke. Više zatraženi trošak ovaj sud nije priznao jer nije postavljen u skladu s navedenom Tarifom i stvarnim troškom (vještačenje).

8. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

Split, 29. listopada 2021.

S U T K I N J A

Sonja Meštrović v.r.

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

- punomoćniku tužiteljice

- punomoćniku tuženika

- u spis