REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac

Pr-1016/2018

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja Đ. M., G., OIB: ….zastupanog po punomoćniku M. K. odvjetniku u Z., protiv tuženika

Republike Hrvatske, Ministarstva OIB:…, zastupanog po

Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi isplate, u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i pun. zz. tuženika, prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 29.listopada 2021.godine,

p r e s u d i o  j e:

I/Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, Ministarstvu, OIB: …, zastupanom po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu da tužitelju Đ. M. iz L., OIB: … u roku od 15 dana i pod

prijetnjom ovrhe na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 10.652,52 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 211,21 kn od 16.04.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 964,24 kn od 16.06.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 691,94 kn od 16.07.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 737,19 kn od 16.09.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 210,63 kn od 16.01.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 405,05 kn od 16.05.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 212,17 kn od 16.07.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 1.225,47 kn od 16.09.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 406,88 kn od 16.02.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 692,66 kn od 16.06.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 762,89 kn od 16.07.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 153,26 kn od 16.11.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 222,64 kn od 16.03.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 389,63 kn od 16.08.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 357,33 kn od 16.09.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 223,64 kn od 16.11.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 640,42 kn od 16.12.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 213,47 kn od 16.01.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-239,52 kn od 16.05.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-163,31 kn od 16.07.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-213,38 kn od 16.09.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-226,80 kn od 16.11.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-462,68 kn od 16.12.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-221,28 kn od 16.02.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-404,84 kn od 16.03.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi propisanoj čl.29 Zakona o obveznim odnosima, koja je određena uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena do 31.07.2015., a od 01.08.2015.g. do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena.

II/ Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja za više zatraženi iznos, a u iznosu od 2.311,85 Kuna.

III/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju ukupan iznos od 12.426,70 Kuna na ime troškova ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, a koja se zakonska zatezna kamata obračunava po stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3% poena.

Obrazloženje

1. U tužbi predanoj ovom sudu dana 17.12.2018.godine tužitelj navodi da je zaposlenik tuženika, djelatnik Područnog carinskog ureda S. na radnom mjestu carinika, a sve sukladno rješenju o rasporedu na to radno mjesto. Ističe se da je u razdoblju od 20.03.2013.godine do 05.04.2018.godine tužitelj prema utvrđenom radnom vremenu tuženika mjesečno ostvarivao prekovremeni rad koji da mu nije plaćen i to u redovnom radu od ponedjeljka do petka duže od 8 sati, te u smjenama i turnusima i to u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni i u turnusu duže od 12 sati koliko je trebao raditi u turnusu jer da prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, te u radu na drugi način. Tužitelj ističe da je u navedenim oblicima rada tužitelj radio tijekom mjeseca, u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdana i neradne dane koji da se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i radnim danima u Republici Hrvatskoj koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Ističe se da je odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja određeno da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka smatra svaki sat rada duži od 8 sati dnevno i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Nadalje, tužitelj ističe da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili turnusu smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Naposljetku tužitelj ističe da postoji prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drukčiji način jer da je ostvarivao sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i duži od 40 sati tjedno. Tužitelj ujedno ističe da je određeno da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40 satnog radnog tjedna, te mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana ( a u koje da ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Ističe se da je tužitelj ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdane i neradne dane Uskrsa koji da su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji da mu nije plaćen pošto da su mu tako odrađeni sati bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Ističe se da se tužitelj obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali da je isti odbijen.

2. Tužitelj je konačno uredio tužbeni zahtjev podneskom od 08.03.2021.godine tako da ista potražuje ukupan iznos od 12.964,37 Kuna bruto sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

3. Tužena u odgovoru na tužbu (list 9-10 spisa) navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te da je zakonodavni okvir kojim se utvrđuje što čini plaću carinskih službenika i obračun plaće Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (''NN'' 104/13, 150/13, 153/13, 71/16, 123/16, 112/17 i 12/18), Zakon o radu (''NN'' 149/09, 61/11, 82/12, 73/13), Zakon o radu ( ''NN'' br. 93/14, 127/17); Zakon o carinskoj službi (''NN'' 68/13, 30/14, 115/16), Zakon o državnim službenicima i namještenicima, Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova za carinske službenike (''NN'' 78/17), Odluka o uspostavi i održavanju usluge centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima za sva tijela državne uprave (''NN'' 83/10). Ističe se da je iz izjava rukovoditelja službi razvidno da je između tužitelja i tadašnjih nadređenih rukovoditelja u spornom razdoblju postignut dogovor prema kojem da je tužitelj za sate u mjesecu kada je radio više od mjesečnog fonda radnih sati koristio u narednom mjesecu na način da je radio manje od mjesečnog fonda radnih sati odnosno da je kompenzirao sate od prethodnog mjeseca pa da tužitelju ne pripada naknada na ime ostvarenog prekovremenog rada kroz utuženo razdoblje. Ističe se da navedeno proizlazi i iz evidencije o korištenju radnog vremena za tužitelja u utuženom razdoblju.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja djelomično je osnovan.

5. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom očitovanja ODO-a na mirno rješenje spora od 03.srpnja 2018.g. (list 5 spisa); pregledom zahtjeva za mirno rješenje spora od20.03.2018.godine (list 6-7 spisa); rješenja Ministarstva (list 13-18 spisa); dopisa (list 19-26, te 160-169 spisa), evidencija o korištenju radnog vremena i obračunskih lista plaća tužitleja (list 27-149 spisa); izračuna tuženika (list 156 spisa); tumačenja Komisije (list 158-159 te 245-246 spisa); izvoda iz zapisnika sa sjednica Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a za državne službenike i namještenike (list 173-188, 200-201 spisa), nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za financije i bankarstvo I. B. (list 211-222 spisa); dopune nalaza i mišljenja od strane vještaka I. B. (list 252-255 spisa); dopune nalaza i mišljenja vještaka B. od 17.02.2021.godine (list 269-274 spisa); dopune nalaza i mišljenja I. B. od 13.05.2021.godine (list 288-294 spisa);

7. Među strankama nije sporna činjenica da je tužitelj kod tuženika obavljao u utuženom periodu posao na radnom mjestu carinika III vrste, a koja činjenica je razvidna iz pregledanih rješenja Ministarstva kao i obračunskih listića plaća tužitelja i evidencija o korištenja radnog vremena (list 13-18, te 27-149 spisa), a iz kojih je razvidno da je zabilježeno da se plaća tužitelja uvećava za 5% za rad u turnusu, te je zabilježena i naknada plaće za rad u turnusu kao posebnom uvjetu rada.

8. Sporno je da li je tužitelj u navedenom smislu ostvario određene sate prekovremenog rada koji mu nisu plaćeni, te u kojem iznosu, a imajući u vidu važeće odredbe Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12 i NN 112/17).

9. Pravo na prekovremeni rad državnih službenika i namještenika vezano za utuženi period je na podjednak način propisano odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12), te Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17). U navedenom smislu prema odredbi članka 44. stavka 6. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12) rad u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I smjena), posljepodnevnom (II smjena) ili noćnom (III smjena) dijelu dana. Prema članku 44. stavku 7. istog KU-a rad u prvoj smjeni je od 6-14 sati, u II smjeni od 14-22 sata i u trećoj smjeni od 22 do 6 sati. Nadalje temeljem članka 44.stavka 8. istog KU-a radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Temeljem odredbe članka 44. stavka 9. istog KU-a prekovremenim radom kad je rad službenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prema odredbi članka 44.stavka 10. istog KU-a prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve, dvije druge, dvije treće, dva dana slobodna) ili u turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Temeljem članka 44.stavka 11. navedenog KU-a ako je rad službenika i namještenika organiziran na drukčiji način prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno. Temeljem odredbe članka 44.stavka 12. istog KU-a redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati. Temeljem odredbe članka 44.stavka 13. istog KU-a prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati iz stavka 10. i 11. ovog članka međusobno se ne isključuju. Podjednako je propisano i u odredbama članka 38.stavka 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 i 13. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17).

10. Iz nalaza i mišljenja vještaka I. B. (list 212-222 spisa) proizlazi da je vještak za utuženo razdoblje utvrdio da uvidom u obračunske listiće plaće tužitelja te pripadajuću evidenciju o korištenju radnog vremena tužitelju nije u spornom razdoblju vršen obračun plaće za sve prekovremene sate, već da mu je vršen obračun samo za dio prekovremenih sati. Vještak je istakao da se osnovna plaća izračuna na način da se osnovica pomnoži sa koeficijent te se pribroji dodatak za minuli rad i dodatak za posebne uvjete rada, a potom da se navedena dobivena plaća dijeli sa brojem sati u pripadajućem mjesecu kako bi se dobila satnica plaće za svaki pojedini mjesec. Vještak je navedeni izračun prikazao u Tablici 1. Nadalje, vještak navodi da su dodaci za rad subotom, nedjeljom i blagdanom kao i noću uredno plaćeni te da obveza postoji samo s osnove plaćanja prekovremenih sati odrađenih na blagdan od ponedjeljka do petka te prekovremenih sati iznad mjesečnog fonda radnih sati. Ističe se da je prilikom obračuna vrijednosti prekovremenog rada uzeto u obzir da je rad blagdanom plaćen no da nije plaćen dodatak za prekovremeni rad od 50 %, a da rad iznad mjesečnog fonda sati nije plaćen niti dodatak od 150%. Vještak nadalje ističe da je sukladno kolektivnom ugovoru obračunat svaki sat odrađen dulje od mjesečnog fonda radnih sati kao prekovremeni rad, te da je sve objedinjeno i obračunato u Tablici 2. Zaključno vještak navodi da tužitelju u razdoblju od ožujka 2013.godine do ožujka 2018.godine nisu obračunati niti isplaćeni svi prekovremeni sati, a koje da je tužitelj odradio prilikom svakog mjeseca i to u bruto iznosu od ukupno 14.470,24 Kuna. Isti ističe da se navedeno sastoji od 256 sati odrađenih na blagdan za koje da je bruto vrijednost 4.471,95 Kuna te za 188 sati odrađenih iznad mjesečnog fonda radnih sati bruto vrijednosti 9.998,29 Kuna odnosno po mjesecima kako je prikazano u koloni broj 13 pripadajuće Tablice 2.

11. Tužena je prigovore na nalaz i mišljenje istakla u podnesku tuženika od 18.10.2019.godine ističući da je tužitelj tijekom cijelog utuženog razdoblja radio u ciklusima 12-24 12-48 te da se sukladno tome pravo na prekovremeni rad treba cijeniti sukladno odredbi članka 38.stavka 10. KU-a i odgovarajućim Tumačenjima KU-a.

12. U dopuni nalaza i mišljenja vještaka I. B. od 17.02.2020.godine (list 252-255 spisa) vještak navodi da nije ovlašten tumačiti pravne pojmove već da je zadatak izvršen sukladno nalogu suda te da je izračun točan. Istaknuto je da ukoliko sud smatra da se prekovremeni sati na blagdan mogu obračunati i da su podaci sa platnih lista mjerodavni da vještak tada ostaje pri izračunu, a ako su smatra da se prekovremeni sati na blagdan ne mogu obračunati da je tada potrebno uzeti u obzir samo izračun temeljem prekovremenih sati iznad MFRS odnosno kolonu 12 vještva na strani 217-220 spisa, a u ukupnom iznosu od 9.998,29 Kuna te da nije potrebno raditi dodatni izračun.

13. U svom dodatnom očitovanju u podnesku od 14.svibnja 2020.godine (list 258-262 spisa) tužena predlaže da vještak sačini dopunu nalaza i mišljenja uzimajući u obzir evidencije radnog vremena koje da su jedini relevantni pokazatelj stvarnog rada tužitelja sve uz primjenu članka 38.stavka 10. i 14. KU-a, a kojim da je propisano utvrđivanje prekovremenih sati za rad u turnusu.Ovaj prijedlog je sud i prihvatio i dao takav nalog vještaku B. na ročištu od 26.01.2021.godine.

14. Iz dopune nalaza i mišljenja vještaka I. B. (list 269-274 spisa) proizlazi da vještak ističe da je osnovno vještvo izrađeno sukladno nalogu suda te da su izračuni točni, te da isti nije dužan preispitivati pravnu osnovu, te da daje i drugi izračun također sukladno nalogu suda. Vještak je istakao da predmetni izračun predstavlja izračun temeljem evidencije radnih sati te neosnovanosti blagdana kao prekovremenih sati te zaključno vještak ističe da sukladno novom izračunu napravljenom po prigovorima tuženika proizlazi da tužitelju u razdoblju od ožujka 2013.godine do ožujka 2018.godine nisu obračunati niti isplaćeni svi prekovremeni sati koje da je prema tužbenom zahtjevu odradio prilikom svakog mjeseca i to u ukupnom bruto iznosu od 12.964,37 Kuna.

15. Iz podneska tuženika od 20.04.2021.godine proizlazi da je tuženik prigovorio dopuni nalaza i mišljenja vještaka B. od 17.02.2021.godine ističući da je isti u Tablici 2. na strani 3. dopunskog vještva za period od svibnja 2013.godine pogrešno utvrdio evidentirane sate rada tužitelja i samim time i neplaćene prekovremene sate za taj period. Navodi se da je tužitelj u svibnju 2013.godine ostvario 188 sati rada i 20 sati prekovremenog rada, a ne kako je utvrdio vještak 180 sati rada i 12 sati prekovremenog neplaćenog rada, te nadalje da je u lipnju 2013.godine tužitelj ostvario 164 sata rada i 12 sati prekovremenog rada, a ne 176 sati rada i 24 sata prekovremenog neplaćenog rada, te da je tužitelj u srpnju 2013.godine ostvario 180 sati rada i da nije ostvario sate prekovremenog rada , a ne kako vještak utvrđuje 224 sata rada i 40 sati prekovremenog neplaćenog rada.

16. Iz dopune nalaza i mišljenja I. B. od 13.05.2021.godine (list 288-294 spisa) a kojom se vještak očituje na prigovore tuženika iz podneska tuženika od 20.04.2021.godine proizlazi da su u izračunima uzeti podaci sa obračunskih listića koji da su utvrđeni kao nemjerodavni, te koji da su utvrđeni po ukupnim satima po evidenciji radnog vremena, te da je pritužba usmjerena na prijenos sati, a koji pojam da je ekonomski nepoznat i upitnog značenja. Vještak je prikazao sve u Tablicama, te je dostavio sudu novi izračun sukladno nalogu suda, a prema članku 38.stavku 10. i 14. KU-a. Zaključno je vještak dao mišljenje u koem navodu da tužitelju sukladno novom izračunu napravljenom po prigovorima tuženika u razdoblju od ožujka 2013.godine do ožujka 2018.godine nisu obračunati ni isplaćeni svi prekovremeni sati koje da je odradio prilikom svakog mjeseca i to u ukupnom iznosu od 10.652,52 Kuna.

17. Ovaj sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka I. B. kao i dopunu nalaza i mišljenja vještaka B. kao vjerodostojne i logične budući se zasnivaju na nalogu ovog suda i dokumentaciji koju je tužena dostavila u predmetni spis, posebice obračunskim listama plaća tužitelja i evidencijama o korištenju radnog vremena, a vještak se očitovao o svim prigovorima tuženika te je nalaz i mišljenje vještaka C. donesen sukladno onom što je propisano odredbom članka 38.stavka 10. KU-a (44.stavka 10.) za državne službenike i namještenike, a iz istog proizlazi da je vještak utvrdio da tužitelja na ime razlike plaća po osnovi prekovremenog rada za utuženo razdoblje pripada iznos od ukupno 10.652,52 Kuna.

18. Među strankama u ovom postupku nije sporna činjenica da je tužitelj u utuženom razdoblju radio u turnusu 12-24, 12-48, a koja činjenica je razvidna i iz pregledanih evidencija o korištenju radnog vremena tužitelja, evidencija o korištenju radnog vremena te rješenja Ministarstva (list 13-18 spisa), a iz kojih je rješenja razvidno da je tužitelju priznat dodatak od 5% za rad u turnusu.

16. Temeljem odredbe članka 44.stavka 1. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12), a koja odredba odgovora onome što je propisano odredbi

članka 38.stavka 1. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17) je propisano da je osnovna plaća umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku godinu radnog staža.

17. Temeljem odredbe članka 44.stavka 1. KU-a osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat prekovremenog rada za 50%.

18. Temeljem odredbe članka 44.stavka 10. KU-a,a koja odgovara onome što je propisano odredbom članka 38.stavka 10. KU-a je propisano da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve, dvije druge, dvije treće i dva dana slobodna) ili turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

19. Iz dopune nalaza i mišljenja vještaka I. B. od 13.05.2021.godine povodom primjedbi na njegov nalaz i mišljenje proizlazi da je vještak utvrdio da je razlika plaće tužitelja s osnove prekovremenog rada u utuženom razdoblju iznosila ukupno 10.652,52 Kuna.Vještak je do navedenog izračuna došao primjenjujući ono što je propisano odredbom članka 38.stavka 10. KU-a (44.stavak 10. istog KU-a), a kojom odredbom je propisano da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve, dvije druge, dvije treće i dva dana slobodna) ili turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

20. Ovaj sud nalaz i mišljenje vještaka B. i dopunu istog smatra jasnim, potpunim i u skladu s dokumentacijom priloženom spisu te je isto izrađeno u skladu s odredbama čl. 44. stavkom. 10. KU/13 i čl. 38.stavkom 10. KU/17 koji propisuju da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve, dvije druge, dvije treće i dva dana slobodna) ili turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, te Tumačenjem 2/35 Zajedničke komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike koje propisuje što se smatra prekovremenim radom ukoliko je rad službenika i namještenika organiziran u turnusu , te u kojem se tumačenju ističe da su redovni mjesečni fond radnih sati sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a da se dobije na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži sa 8, te se navodi da redovni mjesečni fond radnih sati služi samo za utvrđivanje broja prekovremenih sati rada za službenike i namještenike koji rade u turnusu (12-24-12-48) i u smjenama (2 prve, dvije druge, dvije treće-2 dana slobodno). U navedenom smislu tužitelja s osnove neplaćenog prekovremenog rada za utuženo razdoblje, a sukladno citiranoj dopuni nalaza i mišljenja vještaka B. pripada ukupan iznos od 10.652,52 Kuna s osnova prekovremenog rada, a koji mu je i dosuđen točkom I/ izreke ove presude, dok je tužitelja trebalo odbiti za više zatraženi iznos i to iznos od 2.311,85 Kuna kao neosnovan, budući tužitelj uređenim tužbenom zahtjevom od 05.03.2021.godine potražuje ukupan iznos od 12.964,37 Kuna, a kako je i odlučeno točkom II/ izreke ove presude.

21. Tužitelju je na dosuđeni iznos od 10.652,52 Kuna valjalo priznati zateznu kamatu primjenom odredbe čl. 29.stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br.: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18., dalje ZOO). Navedena zakonska zatezna teče od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa navedenog u dopuni nalaza i mišljenja vještaka I. B. od 13.05.2021. Navedene zakonske zatezne kamate teku od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa petnaestog dana u idućem mjesecu za prethodni mjesec pa do isplate, a prema članku 84. stavku 3. ZR/09, odnosno 92. stavku 3. ZR/14. Budući da se zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate plaća isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju (čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) i čl. 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te da porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom, što znači da se na te iznose ne obračunavaju zatezne kamate te su zatezne kamate na bruto iznose plaće u tom smislu dosuđene kao u točki I/ izreke ove presude izuzev kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

22. Zbog svega navedenog, ocjenom svih dokaza u ovom postupku, a sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, djelomično je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja i odlučeno kao u točkama I/ i II/ izreke ove presude.

23. Što se tiče troškova ovog parničnog postupka obzirom da je tužitelj djelomično uspio u ovoj parnici tuženik mu je dužan naknaditi parnične troškove sukladno odredbi članka 154.stavka 2. ZPP-a. Tužitelj je uspio 100% u pogledu pravnog osnova i 82,16 % u pogledu visine potraživanja, a koji se iznos dobije kad se stavi u omjer dosuđeni iznos od 10.652,52 Kuna prema zatraženom iznosu od 12.964,37 Kuna. U navedenom smislu tužitelj je uspio u postotku od 91,08%, dok je tuženik uspio u postotku od 8,92 %. Kad se od postotka uspjeha tužitelja u posutpku od 91,08% oduzme postotak uspjeha tuženika od 8.92% tad se dobije iznos od 82,16%, a koji iznos predstavlja postotak uspjeha tužitelja u ovoj parnici. U navedenom smislu tužitelja kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika pripadaju trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 100 bodova; trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova; trošak sastava podneska od 15.01.2019.godine u iznosu od 100 bodova; trošak sastava podneska od 29.03.2019.godine u iznosu od 100 bodova; trošak sastava podneska od 30.09.2019.godine u iznosu od 100 bodova; trošak sastava podneska od 05.03.2021.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 24.04.2019.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 05.11.2019.godine u iznosu od 50 bodova (Tbr. 9 točka 2. OT-a); zastupanja na ročištu od 09.09.2020.godine u iznosu od 50 bodova (Tbr. 9 točka 2. OT-a); zastupanja na ročištu od 26.01.2021.godine u iznosu od 50 bodova (Tbr. 9 točka 2. OT-a); zastupanja na ročištu od 23.04.2021.godine u iznosu od 50 bodova (Tbr. 9 točka 2. OT-a); zastupanja na ročištu od 15.09.2021.godine u iznosu od 100 bodova, zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 50 bodova, a što ukupno iznosi 1050 bodova, te što s obzirom na vrijednost boda od 10,00 Kuna ukupno iznosi 10.500,00 Kuna, te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 2.625,00 Kuna ukupno iznosi 13.125,00 Kuna, te što uz trošak vještačenja od 2.000,00 Kuna ukupno iznosi 15.125,00 Kuna, te kad se navedeni iznos dovede u relaciju sa postotkom uspjeha tužitelja u ovoj parnici od 82,16% tad se dobije iznos od 12.426,70 Kuna, a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužitelju zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate te koja se zakonska zatezna kamata obračunava sukladno odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 78/15), a kako je i odlučeno u točki III/ izreke ove presude.

U Splitu, 29.listopada 2021.godine

S u d a c:

Eneja Stejskal Kanazir, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- tužitelju-po punomoćniku

- tuženiku – po ODO-Split