Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-1679/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, po sutkinji Dragici Samardžić, u izvanparničnom predmetu predlagatelja 1. D. B. iz P., OIB:… i 2 . Z. B. iz P., OIB:…, koje zastupa punomoćnik Z. K., odvjetnik u K., protiv protustranke T. P. iz P., OIB:…, koga zastupa punomoćnik B. P., odvjetnik u K., radi uređenja međe, rješavajući o žalbi protustranke T. P. protiv rješenja Općinskog suda u Kutini poslovni broj R1-7/2020-18 od 3. rujna 2021., dana 26. listopada 2021.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protustranke T. P. kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Kutini poslovni broj R1-7/2020-18 od 3. rujna 2021.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim je rješenjem ispravljena međa između nekretnina predlagatelja upisanih u z.k.ul.br. 405 k.o. P., kčbr. 3374/2 oranica u R. od 1143 m[2] , upisane u z.k.ul.br. 1828 k.o. P., kčbr. 3374/1 oranica u R. od 5090 m , te nekretnina protustranke upisane u z.k.ul.br. 1960 k.o. P., kčbr. 3375/2 oranica u R. od 998 m[2] , kčbr. 3375/1 oranica u R. od 3799 m , tako da međna linija započinje u točci A1, koja je u naravi drveni kolac do ulice …, te se pravolinijski pruža u smjeru jugo-zapada do točke B1, koja je u naravi drveni kolac, te iz ove točke međa se nastavlja u istom smjeru do krajnje međašne točke C1, koja je u naravi drveni kolac i nalazi se uz kanal, time da je pravac pružanja ovako uređene međne linije označen na skici vještaka crvenom bojom točkama A1,B1 i C1 (točka I. izreke). Ujedno je određeno da se od trenutka kada je sud među označio međašnim znakovljem smatra da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati ( točka II. izreke), te je utvrđeno postojanje sporne površine u ukupnoj površini od 1050 m[2] , a koja je na skici vještaka obilježena točkama A1, B1, C1, C, B i A (točka III. izreke). Nadalje je određeno da svaka stranka može u parnici dokazivati vlasništvo na gore navedenoj spornoj površini i zahtijevati da se u skladu s tim označi međa i to u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti ove odluke donesene u postupku uređenja međe (točka IV. izreke). Istim je rješenjem naloženo protustranci T. P. da predlagateljima naknadi troškove postupka u iznosu od 2.987,52 kune (točka V. izreke).
2. Protiv navedenog rješenja žali se protustranka zbog bitne povrede odredaba izvanparničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prava uz prijedlog da se rješenje preinači i međa uredi prema posljednjem stanju posjeda, tako da međa ide pravcem C-B-A ili da se rješenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Neutemeljeno protustranka u žalbi tvrdi da su izreka i obrazloženje pobijanog rješenja nejasni i nerazumljivi jer se u izreci rješenja navodi da se međa ispravlja, dok iz razloga rješenja proizlazi da se međa uređuje.
6. Naime, u odredbi članka 103. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 -pročišćeni tekst; dalje u tekstu: ZV) propisano je da sud u izvanparničnom postupku – postupku uređenja međa, obnavlja ili ispravlja među. Prvostupanjski je sud postupajući sukladno citiranoj odredbi i provodeći postupak uređenja međa ispravio među između nekretnina stranaka, što je pravilno naveo kako u izreci tako i u obrazloženju pobijanog rješenja, pa nije počinjena bitna povreda odredaba izvanparničnog postupka na koju se ukazuje žalbom.
7. Prvostupanjski je sud ispravio među između nekretnina stranaka prema posljednjem mirnom posjedu koji je na licu mjesta postojao do 2016., jer stranke nisu postigle sporazum o uređenju međe, niti sporazum da sud uredi među prema katastarskoj mapi.
8. Način uređenja među određen je člankom 103. stavka 2. i stavka 3. ZV- a pa je u smislu navedene zakonske odredbe propisan sljedeći redoslijed načina uređenja ( obnove ili ispravke) međe: a/ prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristanu, b/ prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, c/ prema posljednjem mirnom posjedu i d/ prema pravičnoj ocjeni ako se posljednji mirni posjed nije mogao utvrditi.
9. U konkretnom je slučaju izostala mogućnost uređenja sporne međe prema katastarskom nacrtu i sporazumu stranaka, pa je prvostupanjski sud među mogao urediti prema posljednjem mirnom posjedu jedne od stranaka u odnosu na spornu površinu, a ukoliko takav posjed nije moguće utvrditi tada je sud ovlašten među urediti po pravičnoj ocjeni.
10. Iz razloga prvostupanjskog rješenja proizlazi da je sporna međa prethodno bila uređena rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj R1-33/2005 od 4. studenoga 2005., da je tim rješenjem međa uređena prema posljednjem mirnom posjedu, da je takvo stanje na terenu bilo sve do 2016. kada je protustranka narušila postojeće stanje posjeda nakon čega je prednik predlagatelja pokrenuo ovaj postupak.
11. S pravom je prvostupanjski sud smatrao da je posljednji mirni posjed onaj koji je postojao na licu mjesta prije nego je protustranka izmijenila međašne linije koje su postojale od 2005., pa nisu osnovani žalbeni navodi da je posljednji mirni posjed onaj koji je trenutno na terenu. Naime, prema odredbi članka 18.st.2. ZV-a posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Stoga u situaciji kada su predlagatelji odmah po izmjeni postojećeg (mirnog) posjedovnog stanja i međašne linije pokrenuli ovaj postupak, protek vremena ne daje posjedu protustranke kvalitetu mirnog posjeda.
12. Odluka o troškovima postupka donesena je pravilnom primjenom pravnog pravila iz paragrafa 20. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (Sl. novine od 1. kolovoza 1934., broj 175-XLV).
13. Slijedom navedenog trebalo je odbiti žalbu protustranke kao neosnovanu i na temelju odredbe članka 380. točke 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05 , 2/07- odluka USRH, 84/08, 96/08- odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 43/13, 89/14 i 70/19; dalje u tekstu: ZPP) potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.
U Splitu 26. listopada 2021.
Sutkinja:
Dragica Samardžić, v. r.
