REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli – Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola
Poslovni broj: Gž-1297/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Kristini Pavičić-Sirotić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice A. K. iz I.-
G., ..., OIB: ..., zastupane po punomoćniku T.
Š., odvjetniku iz I.-G., protiv protustranaka: 1. V. M. iz
I.-G., ..., OIB: ..., i 2. L. M. iz I.-G.,
..., OIB: ..., radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj R1- 38/2020-12 od 29. lipnja 2021., dana 26. listopada 2021.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj R1-38/2020-12 od 29. lipnja 2021.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem suda prvoga stupnja odlučeno je slijedeće:
„I Uređuje se međa između nekretnine vlasništvo predlagateljice A. K. iz I.-G., ..., OIB: ..., upisana u k.o. I.-G., zk.ul.
..., kčbr. ... i nekretnine suvlasništvo protustranaka V. M. iz I.-
G., ... i L. M. iz I.-G., ..., svakog u ½
dijela, upisane u k.o. I.-G., zk.ul. ..., kčbr. ..., prema posljednjem mirnom posjedu i sporazumu susjeda, a u skladu s čl. 103 st. 3 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, na način da međa prolazi postavljenom ogradom i to točkama A1- B1-C1-C2.
II Utvrđuje se da je sud na licu mjesta odredio da međa prolazi postavljenom ogradom između susjednih nekretnina te da je ista vidljiva i nepromijenjena te prolazi točkama A1-B1-C1-C2 označenim u nacrtu vještaka kojega će kasnije priložiti.
III Od trenutka od kada je međa označena, smatra se da postoji vlasništvo nekretnina svake stranke do označene međe.
IV Utvrđuje se sporna površina koja između točaka označenih po katastarskim mapama i međe utvrđene po posljednjem mirnom posjedu i sporazumu stranaka između točaka A-B-C-C2-C1-B1-A1-A.
V Nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio među svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s tim označi međa, a susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci nakon dana pravomoćnosti ove odluke.
VI Utvrđuje se da će sastavni dio ove odluke činiti skica očevida. Po pravomoćnosti ovog rješenja isti će se evidentirati u katastarskim operatima i zemljišnim knjigama.“
2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobija tuženica ne ističući određene žalbene razloge. Navodi da ne prihvaća niti jednu stavku rješenja dok se ne izvrši mjerenje njenog gradilišta za koje je platila iznos od 2.600,00 kn. Iz sadržaja žalbe predlagateljice nije vidljiv žalbeni prijedlog.
3. Sa žalbom predlagateljice postupljeno je na temelju odredbe čl. 359. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP).
3.1. Odgovor na žalbu nije dostavljen.
4. Žalba predlagateljice nije osnovana.
5. U ovom izvanparničnom postupku sud prvog stupnja uredio je među između nekretnine kčbr. ..., upisane u k.o. I.-G., zk.ul. ..., u vlasništvu predlagateljice i kčbr. ..., upisane u k.o. I.-G., zk.ul. ..., koja je u suvlasništvu protustranaka V. M. i L. M. svakog u ½ dijela,
prema posljednjem mirnom posjedu i sporazumu susjeda, time da je na licu mjesta odredio da međa prolazi postavljenom ogradom između susjednih nekretnina - koja je vidljiva i nepromijenjena, te točkama A1-B1-C1-C2 označenim u nacrtu vještaka - skici očevida koji čini sastavni dio predmetne odluke.
51. Pri tom, sud prvoga stupnja utvrđuje da je među uredio prema posljednjem stanju posjeda i sporazumu susjeda, jer stanje na terenu pokazuje da je posjed miran i nesporan između stanaka, ogleda se u postavljenoj ogradi - izbetonirani temelji sa žicom, koja ograda je stara preko četrdeset godina i postavljena je od strane protustranaka. Međa nije uređena prema katastarskom nacrtu stoga što u tom pravcu nije postojala suglasnost predlagateljice i protustranke, a u tom slučaju (prema izvršenim mjerenjima) međa bi prolazila po nekretnini u vlasništvu predlagateljice i to 10 – 20 cm neprekidno od postavljene ograde uzduž iste od ulice do kraja zemljišta. Sporna površina, ona koja se nalazi između točaka označenih po katastarskim mapama i međe utvrđene po posljednjem mirnom posjedu i sporazumu stranaka označena je nacrtom vještaka i njeno postojanje konstatirano je toč. IV izreke predmetnog rješenja. Svoju odluku sud prvoga stupnja utemeljio je na odredbi čl. 103 st. 3 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje u tekstu: ZV).
6. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda predlagateljice, a pazeći pri tome – dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredbi postupka, ocjena je ovog suda, kao suda drugog stupnja da je predmetna odluka pravilna i zakonita.
6.1. Naime, predlagateljica je predmetni postupak pokrenula obzirom na tvrdnju da međa između njene nekretnine i nekretnine protustranaka nije vidljiva – nema vidljivih međašnik oznaka, pa da ju je stoga potrebno urediti.
6.2. Stanje na terenu, kako to proizilazi iz sadržaja predmeta – sadržaja zapisnika sačinjenog na očevidu, ukazuje da je međa između susjednih nekretnina vidljiva, ona predstavlja ogradu koju čine izbetonirani temelji sa žicom, koja ograda je nesporno stara jer je sagrađena prije četrdeset godina. Do postavljene ograde sa svake strane, posjed stranaka je miran. Kako stranke nisu postigle suglasnost da se međa koja na terenu nije bila uređena ali je bila vidljiva, uredi prema katastarskom nacrtu, sud je među uredio prema posljednjem mirnom posjedu u kom pravcu su obje stranke, dakle i predlagateljica, dale svoju suglasnost.
7. ZV postupak uređenja međa uredio je svojim odredbama iz čl. 103., kojima je propisano da se međa uvijek uređuje po određenom redoslijedu kriterija, tako da je prvi kriterij sporazum stranaka koji može, ali i ne mora biti, u skladu sa katastarskim nacrtom. Ako takav sporazum susjeda izostane, u tom slučaju sud je dužan među urediti prema posljednjem mirnom posjedu, ukoliko se takav posjed može utvrditi. Tek ako se ne može utvrditi posljednji mirni posjed, međa se može urediti prema pravičnoj ocjeni suda.
7.1. U predmetnom slučaju sud prvog stupnja je uredio među prema posljednjem mirnom posjeda, cijeneći pritom i suglasnost stranaka danu u tom pravcu, pa valja zaključiti da je time potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje i na njega pravilno primijenio navedenu zakonsku odredbu, a što je jedan od zakonom predviđenih načina uređenje međa temeljem čl. 103. st. 3. ZV-a, radi čega je žalbu predlagateljice valjalo odbiti kao neosnovanu.
7.2. Unatoč postojanju suglasnosti predlagateljice da se međa uredi prema posljednjem stanju posjeda, iz sadržaja njene žalbe proizilazi da ona sada više nije zadovoljna takvim načinom uređenja međe, u toj situaciji predlagateljica može u parnici dokazivati vlasništvo na spornom dijelu i zahtijevati da se sukladno tome uredi ta međa.
8. Stoga, valjalo je žalbu žalitelja odbiti u cijelosti kao neosnovanu, te sukladno odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP-a riješiti kao u izreci ovog rješenja.
U Puli-Pola, 26. listopada 2021.
Sutkinja:
Kristina Pavičić-Sirotić
Broj zapisa: eb301-63e04
Kontrolni broj: 045da-ff315-367bf
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=KRISTINA PAVIČIĆ-SIROTIĆ, L=PULA, O=ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA,
C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Županijski sud u Puli - Pola potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
