Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

ex Vojarna Sv. Križ

Dračevac

Poslovni broj: Pr-4623/2021

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Katici Bojčić Vidović, a na prijedlog više sudske savjetnice Mirande Marušić, u pravnoj stvari tužiteljice A. B. J. O.:, S., protiv tuženika S. u

S., FESB, S.,

O.:, kojeg zastupa zakonski zastupnik S. P., prof.dr.sc.,

dekan fakulteta, a on po punomoćnici M. M., dipl.iur. zaposlenici kod tuženika, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 16.rujna 2021. u nazočnosti tužiteljice i punomoćnice tuženika, dana 21.listopada 2021.,

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati bruto iznos od 4.872,06 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 441,51 kuna od dana 16. travanja 2016.godine do isplate,

- na iznos od 441,51 kuna od dana 16.svibnja 2016. godine do isplate.

- na iznos od 441,51 kuna od dana 16. lipnja 2016. godine do isplate,

- na iznos od 441,51 kuna od dana 16. srpnja 2016. godine do isplate,

- na iznos od 441,51 kuna od dana 16. kolovoza 2016. godine do isplate,

- na iznos od 441,51 kuna od dana 16.rujna 2016. godine do isplate,

- na iznos od 441,51 kuna od dana 16. listopada 2016. godine do isplate,

- na iznos od 441,51 kuna od dana 16.studenog 2016. godine do isplate,

- na iznos od 446,66 kuna od dana 16.prosinca 2016. godine do isplate,

- na iznos od 446,66 kuna od dana 16. siječnja 2017. godine do isplate,

- na iznos od 446,66 kuna od dana 16. siječnja 2017. godine do isplate,

u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana, dok se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosu od 4.872,06 kuna.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je dana 26.veljače 2021. podnijela tužbu kod ovog suda u kojoj navodi da kao radnik od tuženika kao poslodavca zahtijeva isplatu razlike u plaći temeljem odredaba Izmjena i dopuna Dodatku Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog dana 26.listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7.prosinca 2011. Tuženik kao poslodavac da predstavlja javnu službu u smislu odredbe čl.2 Zakona o plaćama u javnim službama.( NN, broj 27/01 i

39/09 ) . Nadalje, navodi da je 23. studenog 2006. između Vlade R. H.

i Sindikata javnih službi sklopljen Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom da je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama i to po 6% u 2007., 2008. i 2009. Vlada RH i sindikat javnih službi sklopili su 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaću u javnim kojim je osnovica privremeno zadržana na iznosu iz 2008., iznosu od 5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. sporazumno odgođeno sukladno odredbi čl. III Dodatka Sporazuma. Dana 26.listopada 2011. da su između Vlade R. H. i S. javnih službi sklopljene Izmjene i dopune Dodatka

Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama koji predstavlja osnovu ove tužbe , kada je ugovoreno da će osnovica za plaće u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS ukažu na

poboljšanje stanja odnosno na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno ,a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine , i to prosječno za dva ili više posto i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.

Tužiteljica dalje navodi da je 28. kolovoza 2015. DZS

objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015.,

prema kojoj je BPD realno veći za 1,2% u drugom tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., a to je potvrđeno i procjenom DZS-a od 4. rujna 2015., dok je 27. studenog 2015. je DZS objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. po kojoj je realno povećanje BDP za 2,8% u trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., a što je potvrđeno i procjenom DZS-a od 4. rujna 2015. i 4. prosinca 2015, te obzirom da aritmetička sredina naprijed navedenih dviju stopa BDP-a je upravo 2%, krajem 2015. ispunjen je uvjet iz čl. III. Izmjena Dodatka Sporazumu, a obzirom su u tom mjesecu objavljeni relevantni podaci DZS-a. Stoga da se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn imala tužiteljici isplaćivati počevši s plaćom za ožujak 2016. Tuženik je međutim tužiteljici plaću tijekom utuženog razdoblja, ožujka 2016. do siječanj 2017., i nadalje isplaćivao primjenom osnovice iz 2008. godine u iznosu od 5.108,84 kn. Navodi kako ukupan dug tuženika prema tužiteljici s osnove razlike plaće obračunate po osnovici od 5.108,84 kn umjesto po osnovici 5.415,37 kn iznosi 5.333,57 kuna uvećano za zakonsku zateznu kamatu za svaki pojedini mjesečni iznos neisplaćene razlike plaće.

Na pripremnom ročištu održanom 16.rujna 2021. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev s osnova glavničnog potraživanja tako da sada potražuje od tuženika isplatu iznosa od 4.872,06 kuna uvećano za zakonsku zateznu kamatu za svaki pojedini mjesečni iznos neisplaćene razlike plaće.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu, istakao prigovor zastare potraživanja te učinio nespornim da je tužiteljica bila radnik tuženika. i u utuženom razdoblju.

3. Tijekom postupka stranke su u cijelosti ostale kod svojih navoda iz tužbe, odnosno odgovora na tužbu, time da je na pripremnom ročištu održanom 16.rujna 2021. tuženik izjavio kako ne osporava visinu tužbenog zahtjeva. koji je tužiteljica priložila uz tužbu. Tužiteljica je na navedenom ročištu uredila tužbu i tužbeni zahtjev pravilno označivši tuženika kao S. u S., F. fakultet.

4. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom ugovora o radu za tužiteljicu (str. 5-6 spisa), elektroničkog zapisa iz matice rođenih za tužiteljicu, obračunskih isprava za isplatu plaće – naknade za utuženo razdoblje ( str. 8-18 spisa), Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006.,

Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 28. prosinca 2012., priopćenja za javnost DZS-a od 28. kolovoza 2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015., procjene DZS-a od 4. rujna 2015., priopćenja za javnost DZS-a od 27. studenog 2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015., objave procjene DZS-a od

4. prosinca 2015., priopćenja za javnost DZS-a od 26.veljače 2016. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015.i prve procjene za 2015. i objave procjene DZS-a od 4. ožujka 2016.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan u pretežitom dijelu.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće za razdoblje od ožujka 2016. do siječnja 2017. temeljem odredbe čl. III.Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama, zaključenog 26.listopada 2011.god. i Arbitražne odluke od 7.prosinca 2011.god.

7. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju zaposlena kod tuženika koji kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama. Također, nije sporno da je tuženik u utuženom razdoblju od ožujka 2016. do prosinca 2016. tužiteljici obračunavao plaću prema osnovici od 5.108,84 kuna za mjesec siječanj 2017. prema osnovici od 5.211,02 kuna. Nije sporna pravilnost izračuna razlike manje isplaćenih plaća u utuženom razdoblju u odnosu na navedeni osnov.

8. Među strankama je sporna valjanost i pravna snaga, a potom i način tumačenja pojedinih odredbi Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011.. Dakle sporna je osnova tužbenog zahtjeva, uključujući i pravo na isplatu pariteta sukladno članku IV. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaća u javnim službama od 26.listopada 2011. Također je sporno je li nastupila zastara predmetnog potraživanja tužiteljice.

9. Iz dokumentacije pregledane u dokaznom postupku proizlazi:

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to S. hrvatskih učitelja, N.

sindikat zaposlenih u srednjim školama H., N. sindikat znanosti i visokog obrazovanja, S. zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi H.,

S. sindikat zdravstva i socijalne skrbi H., H. liječnički sindikat,

H. strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te H.

sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23. studenog 2006. Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se u 2007., 2008. i 2009., s primjenom od 1. siječnja svake godine, povećava osnovica za izračun plaća u javnim službama za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaće koja se primjenjivala u prethodnoj godini,

- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama u kojemu su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, s tim da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn bruto nakon što službeni pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast

međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto i to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te su u čl. IV. odredili način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto minimalnu plaću u R. H.,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26. listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, s tim da te izmjene nisu potpisane po jednom sindikatu, iako su po predstavnicima tog sindikata parafirane, a na što ukazuje u odgovoru na tužbu tuženik, kojim su Izmjenama između ostalog izmijenjeni čl. III., IV., VII. i XI. Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, koji su se odnosili na način povrata osnovice, način usklađivanja pariteta, uvjete nužne za ostvarivanje odredbi predmetnih akata i vremensko trajanje, tako da je izmijenjenim čl. III utvrđeno da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojemu službeni pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja,

odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto mjereno aritmetičkom sredinom (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine), izmijenjenim čl. VII. je utvrđeno da se uskladba, dakle ne i osnovica, odgađa ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom od razdoblja opisanih u čl. III. do V. Izmjena i dopuna za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao, a izmijenjenim čl. XI. je utvrđena primjena u trajanju od 5 godina,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. donijeli 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe i to u odnosu na čl. IV. u vezi s čl. VII. Dodatka Sporazumu, time da je iz čl. 1.Vjerodostojog tumačenja razvidno da je 7. prosinca 2011. Arbitraža usvojila sadržaj Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

10. Tuženikov istaknuti prigovor zastare je neosnovan. Naime, tužba je podnesena preporučenom pošiljkom 26.veljače 2021. time da je najstariji utuženi pojedinačni iznos dospio na naplatu 16. travnja 2016.. pa je očito da nije prošao petogodišnji zastarni rok iz čl. 139. Zakona o radu („NN broj: 93/14,

127/17 i 98/19, dalje: ZR) u odnosu na nijedan pojedinačno navedeni bruto iznos razlike plaće koji tužiteljica potražuje.

11. Plaća tužiteljice u utuženom razdoblju bila je uređena Zakonom o osnovici plaće u javnim službama ("NN" broj: 39/09), te je izmijenjenom

odredbom čl. 2. Zakonom o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("NN" broj: 124/09) od 24. listopada 2009. određeno da se osnovica

plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna R. H. za narednu godinu osnovicu plaće u javnim

službama određuje Vlada RH posebnom odlukom. Nadalje, čl. 3. naprijed navedenog Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama određeno je da se na plaće u javnim službama primjenjuje osnovica plaće utvrđena Dodatkom Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. sve dok se ne utvrdi nova osnovica na temelju naprijed citirane odredbe čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama.

11.1. Vlada RH 29. prosinca 2016. donijela je Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama („NN“ broj: 126/2016.), kojom je

osnovica utvrđena u visini od 5.211,02 kn bruto te se ista primjenjivala od 1. siječnja 2017., počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. godine, koja je isplaćena u mjesecu veljači 2017.

11.2. Također, Vlada R. H. i osam sindikata javnih službi sklopili su Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama („NN“ broj: 84/07, dalje: TKU/07) u kojemu su u čl. 49. st. 4. ugovorile:

„Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, zaključen 23.11.2006. i svi sporazumi koji iz njega proističu, sadržajno predstavljaju sastavni dio ovog kolektivnog ugovora“, čime su ugovorne strane TKU/07 prihvatile sadržaj Sporazuma kao dio sadržaja TKU-a.

11.3. Slično je ugovoreno i prilikom sklapanja Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („NN broj: 115/10, dalje:

TKU/10) u kojemu je u čl. 51. st. 4. ugovoreno: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.“.

11. 4. Odredbom čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („NN broj: 141/12, dalje: TKU/12)

ugovoreno je: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006.

važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.“.

11.5. Iz odredbe čl. 199. st. 1. ZR-a proizlazi da se nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka otkaznog roka.

12. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku („NN“, broj: 53/91, 91/92,58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07,

84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19: dalje ZPP), te primjenjujući pravne izvore i odredbe mjerodavnog materijalnog prava, sud je utvrdio da tužiteljica osnovano potražuje isplatu razlike bruto plaće u utuženom iznosu .

13. Za istaknuti je da su u cijelosti neosnovani navodi tuženika u kojima isti osporava pravnu valjanost i pravnu snagu Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011, dalje IDD Sporazuma. Naime, iz naprijed citiranih odredbi TKU-a/07, TKU- a/10 i TKU-a/12 proizlazi da su Vlada RH i sindikati javnih službi nedvojbeno ugovorili da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje prema uvjetima specificiranim u IDD Sporazuma. Štoviše, Vlada RH kao potpisnik IDD Sporazuma izrijekom je potvrdila njegovu pravnu valjanost Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2012., te nikad nije dovodila u pitanje njegovu pravnu valjanost i nije nikada u odgovarajućem sudskom postupku tražila utvrđenje njegove ništavosti. Osim toga valja istaknuti i da su sukladno odluci Vrhovnog suda R. H. broj Revr-408/12-2 i odluci Ustavnog suda R. H.

broj: U-III/3535/12, odredbe kolektivnog ugovora ništetne zbog nedostatka u sklapanju samo ako je sindikat bio isključen protivno zakonu iz postupka kolektivnog pregovaranja i sklapanja ugovora. U konkretnom slučaju IDD Sporazuma nije potpisao jedan od sindikata, međutim iste je parafirao, a što ne spori niti tuženik, iz čega je razvidno da je sudjelovao u pregovaranju pa se ne može pozivati na ništetnost istih.

13.1. Slijedom navedenog, a prema stavu ovog Suda, IDD Sporazuma predstavljaju valjani Kolektivni ugovor, što je potvrđeno i citiranim odredbama TKU- a/07, TKU- a/10 i TKU-a/12 pa su odredbe istog u smislu citiranog čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("NN broj: 39/09, 124/09) temelj za određivanje osnovice u utuženom razdoblju. To stoga što su odredbe IDD Sporazuma bile na snazi do 26. siječnja 2017. godine jer je čl. XI IDD Sporazuma ugovoreno trajanje na određeno vrijeme od 5 godina, koje je vrijeme produženo za tri mjeseca sukladno citiranom čl. 199. st. 1. ZR-a.

13.2. Neosnovane su tvrdnje tuženika vezane za odgodu primjene čl. III IDD Sporazuma jer odredbom čl. VIII IDD Sporazuma nije odgođena primjena čl. III. IDD Sporazuma. Naime, iz teksta i smisla odredbe čl. VII., kako u osnovnom obliku od 26. listopada 2011., tako i iz Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012. proizlazi da se odgoda odnosi samo na način "usklađivanja pariteta" određen u čl. IV. i V. IDD Sporazuma, slijedom čega nije došlo do odgode primjene čl. III. kojim je uređen način povrata osnovice. Istovjetan zaključak proizlazi i iz odluke Vrhovnog suda R. H. broj: Rev-1111/2020-2.

13.3. Iz podataka DZS proizlazi kako je zabilježena

stopa rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a u drugom tromjesečju 2015.

od 1,2%, odnosno u trećem tromjesečju od 2,8%, a što daje aritmetičku sredinu od 2

%, ,a ti su podaci za treće tromjesečje objavljeni 4. prosinca 2015., pa su se uvjeti iz čl. III IDD Sporazuma za obračun plaća u javnim službama po osnovici od 5.415,37 kn bruto ostvarili s plaćom za prosinac 2015., koja je trebala biti isplaćena do 15. siječnja 2016..

14. Dakle, tuženik je tužiteljici počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući da je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP- a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine

(prosječno 2 ili više posto).

15. Pregledom obračunskih platnih lista za tužiteljicu u periodu od ožujka 2016. do prosinca 2016. utvrđeno da je tuženik tužiteljici plaću tijekom utuženog razdoblja i nadalje isplaćivao primjenom osnovice iz 2008. godine u iznosu od 5.108,84 kuna, a za mjesec siječanj 2017. po osnovici od 5.211,02 kuna.

16. Kako između parničnih stranaka nije sporna visina tužbenog zahtjeva, to je valjalo tužbeni zahtjev za isplatom iznosa od 4.872,06 kuna prihvatiti u cijelosti. Na dosuđeni iznos, tužiteljici su dosuđene i zakonske zatezne kamate počevši od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa razlike plaće do isplate, po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („NN“ broj 35/05.,

41/08., 125/11., 78/15., 140/15. i 60/16. – dalje: ZOO), izuzev kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u bruto plaći u iznosu od 4.872,06 kuna. To zato jer se bruto plaća sastoji od neto plaće te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a sukladno odredbi članka 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak ("NN" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11.,

22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14. i 143/14.) i članka 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak ("NN" broj 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 70/13., 160/1. i 157/14), zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju, slijedom čega proizlazi da bruto plaća koja se isplaćuje po sudskoj presudi do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nije u potpunosti dospjela pa porez na dohodak i prirez poreza na dohodak dospijevaju na naplatu isplatom plaće. Dakle, porez na dohodak i prirez poreza na dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće dospijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, te je u tom dijelu zahtjev tužiteljice za isplatu zatezne kamate kao neosnovan odbijen, a kako je odlučeno u izreci presude.

17.Odluka o parničnom trošku je izostala budući tužiteljica isti nije ni popisala.

U S., 21.listopada 2021.godine

Sutkinja

Katica Bojčić Vidović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede

odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a

te zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, a istom ročištu nije pristupila tada će se dan objave presude na e-oglasnoj ploči smatrati kao dan primitka pismenog otpravka presude.

U slučaju da stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu tada će joj se pismeni otpravak presude dostaviti putem pošte te će se kao dan primitka uzeti dan kada joj je ista uručena od strane službenika pošte.

DNA:

- tužiteljici , tuženiku , u spis