Gž-841/2021-3          

                         

     Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku                                                                                   Gž-841/2021-3 

   Šibenik, S. Radića 81

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A   I   R J E Š E N J E

 

              Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Gorana Stošića, predsjednika vijeća, Ljudevita Zoričića člana vijeća i suca izvjestitelja i Jagode Renje, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice B. I., OIB …, iz M…, koju zastupa punomoćnik A. I., odvjetnik u R., protiv tuženika A. d.d. Z., OIB …, kojeg po punomoći zastupaju odvjetnici OD K…d.o.o. Z., radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o žalbama tužiteljice i tuženika izjavljenim protiv presude Općinskog suda u Rijeci broj P-1601/2017-56 od 12. ožujka 2021. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 5. ožujka 2024. godineHh

 

 

p r e s u d i o  j e  i  r i j e š i o

 

I. Odbija se djelomično žalba tužiteljice kao neosnovana i u dijelu kojim je odbijen glavni tužbeni zahtjev – točka I. izreke potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci broj P-1601/2017-56 od 12. ožujka 2021. godine.

II. Uvažavaju se žalba tuženika i djelomično žalba tužiteljice te u točkama II., III., IV i V. izreke ukida presuda Općinskog suda u Rijeci broj P-1601/2017-56 od 12. ožujka 2021. godine i u tom dijelu predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

III. O troškovima žalbenog postupka odlučit će prvostupanjski sud.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je glavni tužbeni zahtjev tužiteljice na utvrđenje ništetnim Ugovora o kreditu broj … i sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini sklopljenog dana 9. rujna 2004. godine između stranaka, a solemniziranog od javnog bilježnika V. P. pod brojem … te na isplatu iznosa od 1.039,574,55 kuna s kamatama koje po važećoj stopi teku od dospijeća pojedinih mjesečnih anuiteta do isplate, kao i zahtjev tužiteljice da joj tuženik isplati sve iznose uplaćene mu od strane tužiteljice nakon 19. prosinca 2019. godine po osnovi ništetnog ugovora s kamatama s nalogom tuženiku da tužiteljici izda tabularnu ispravu podobnu za brisanje uknjiženog založnog prava na nekretnini oznake … Z.U…. k.o. … (točka I. izreke), prihvaćen je tužbeni zahtjev tužiteljice na utvrđenje ništetnim odredbi istog ugovora i to odredbi članka 3. i 6. koji se odnose na promjenjivu kamatnu stopu i valutnu klauzulu u CHF te kojim je naloženo tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 316.999,75 kuna sa zakonskim zateznim kamatama koje po važećoj stopi teku od dana uplate pojedinog mjesečnog anuiteta do isplate (točka II. izreke), odbijen je kao neosnovan zahtjev tužiteljice za isplatom do ukupno zahtijevanog iznosa od 321.968,94 kuna, za iznos od 4.969,19 kuna i zahtjev da se na tom presudom dosuđeni iznos glavnice odnosno pojedine anuitete zakonska kamata obračunava povrh određenog postotnog poena od 3% (točka IV izreke) te je konačno naloženo tuženiku da tužiteljici naknadi trošak postupka u iznosu od 43.232,00 kuna (točka V. izreke).

2. Protiv te presude žalbe su izjavili i tužiteljica i tuženik.

2.1. Tužiteljica pobija presudu u dijelu kojim je odbijen glavni tužbeni zahtjev (točka I. izreke prvostupanjske presude) zatim u dijelu kojim je odbijen zahtjev za isplatom iznosa od 4.969,19 kuna (dio točke IV. izreke) te dijelom odluku o troškovima postupka (dio točke V. izreke) zbog žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da drugostupanjski sud u pobijanom dijelu presudu preinači usvajanjem tog tužbenog zahtjeva tužiteljice te da joj dosudi cijeli zahtijevani trošak postupka, pa i ovog žalbenog.

2.2. Tuženik pobija presudu u dosuđenom dijelu, u točkama II., III. i V. izreke, zbog žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da drugostupanjski sud uvažavanjem žalbe u tom dijelu presudu preinači odbijanjem tužbenog zahtjeva u cijelosti, podredno da u tom dijelu presudu ukine  i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, zahtijevajući i naknadu troška žalbenog postupka.

2.3. I tužiteljica i tuženik u odgovoru na žalbe predlažu odbiti žalbu suprotne strane i u onom dijelu u kojem su uspjeli u sporu potvrditi prvostupanjsku presudu.

3. Žalba tuženika je osnovana dok je žalba tužiteljice djelomično osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem ništetnim Ugovora o kreditu broj … i sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini sklopljenog dana 9. rujna 2004. godine između stranaka, a solemniziranog od javnog bilježnika V. P. pod brojem … te na isplatu iznosa od 1.039,574,55 kuna s kamatama, kao glavnog zahtjeva, odnosno alternativnog za utvrđenjem da su ništetne odredbe istog ugovora i to odredbe članaka 3. i 6. kojima je ugovorena promjenjiva kamatna stopa sukladno odluci banke te isplata anuiteta kredita vezana za tečaj CHF na dan plaćanja, kao i zahtjev tužiteljice da joj tuženik isplati neosnovano stečeni iznos na ime preplaćenih kamata i razlike u promjeni tečaja CHF u iznosu od 321.968,94 kuna s kamatama.

5. Neosnovano tužiteljica žalbom pobija prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je kao neosnovan odbijen glavni tužbeni zahtjev na utvrđenje ništetnim u cijelosti ugovora o kreditu, točka I. izreke, jer u tom dijelu presuda nije donesena uz bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; dalje: ZPP), a kako to žalbom navodi tužiteljica. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice ovaj sud ne nalazi da presuda ima nedostataka jer da se ne mogu ispitati razlozi zbog kojih je odbijen glavni tužbeni zahtjev, već upravo suprotno, kod pravilnog utvrđenja da se radi o potrošačkom ugovoru u kojem su ništetne odredbe ugovora o načinu promjene ugovorene kamatne stope i o valutnoj klauzuli, pravilan je stav prvostupanjskog suda da se ugovor može održati na snazi bez djelomično ništetnih odredbi o kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli, i to primjenom odredbi članaka 81. stavaka 1. i 2., članka 84. i članka 87. stavak 1. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj: 96/03 i dr.) koji je bio na snazi u vrijeme sklapanja ugovora te odredbe članka 105. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01, dalje: ZOO/91), koji je valjalo primijeniti temeljem odredbe članka 1163. Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO/05), s tim da primjena odredbi ZOO/05 od strane prvostupanjskog suda nije imala za posljedicu pogrešnu primjenu materijalnog prava jer je predmetna materija istovjetno regulirana i odredbama ZOO/91 kojega je s obzirom na vrijeme sklapanja pravnog posla valjalo primijeniti.

6. Stoga se žalba tužiteljice ukazuje neosnovanom u dijelu u kojem pobija točku I. izreke prvostupanjske presude pa je primjenom odredbe članka 368. stavak 1. ZPP žalbu tužiteljice kao djelomično neosnovanu valjalo odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu u točci I. izreke kojom je odbijen kao neosnovan glavni tužbeni zahtjev tužiteljice, slijedom čega je presuđeno kao u točci I. izreke ove odluke.

7. Međutim, zbog pogrešnog stava prvostupanjskog suda pobijana presuda je nezakonita u dijelu u kojem je odlučeno o eventualno postavljenom tužbenom zahtjevu tužiteljice.

7.1. Prvostupanjski sud pogrešno pozivajući se na prava potrošača i utvrđenja iz kolektivne tužbe utvrđuje ništetnom cijelu odredbu predmetnog ugovora o kreditu (članak 3. stavak 1. ugovora) a kojom je ugovoreno da se na kredit u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 183.000,-CHF zaračunavaju kamate od 5,25% dekurzivno godišnje, jer prema ustaljenoj sudskoj praksi u odnosu na predmetnu problematiku nije ništetna ugovorena kamatna stopa već način na koji se ta kamata mijenja (obračunava) tijekom otplate kredita, u konkretnom ugovoru stavak 6. članka 3. kojim je ugovoreno da je banka ovlaštena u slučaju promjene situacije na tržištu izvršiti promjenu kamatne stope sukladno Odluci o kamatnim stopama … d.d., a korisnik kredita svojim potpisom na ugovoru izjavljuje da je suglasan i da prihvaća primjenu Odluke o kamatnim stopama, kao i sve njene kasnije izmjene i dopune.

7.2. Posljedično, zbog pogrešnog stava suda prvog stupnja o ništetnosti ugovorne odredbe o kamatnoj stopi pogrešan je i stav da je valjalo primijeniti kamatnu stopu prema odredbi članka 26. stavak 3. ZOO/05 (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev-3823/2018-12 od 22. veljače 2023.). Naime, prvostupanjski sud pogrešno po vještaku financijske struke utvrđuje preplatu anuiteta kredita računajući početni tečaj CHF i primjenu ugovorene kamatne stope od 5,25% godišnje od početka otplate kredita do 1. siječnja 2008. godine, a od 1. siječnja 2008. godine pa do isteka utuženog razdoblja po stopi određenoj člankom 26. stavak 3. ZOO/05, pa se iz izračuna vještaka, a prema kojem tužiteljica konačno postavlja tužbeni zahtjev, ne može utvrditi koliko je tužiteljica pretplatila kredit temeljem ništetnih odredbi o načinu promjene kamatne stope (5,25% godišnje tijekom cijelog otplatnog razdoblja) i valutne klauzule, čime je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno, a što je za posljedicu imalo da o zahtjevu tužiteljice – u većem je sadržano manje, nije u mogućnosti odlučiti ovaj sud temeljem odredbe članka 373. ZPP.

8. Nadalje, s pravom tužiteljica u žalbi ističe da je nezakonita odluka suda prvog stupnja u dijelu u kojem je odbijen njen zahtjev za isplatom iznosa od 4.969,16 kuna, dio točke IV. izreke, jer u odnosu na manje plaćene anuitete, a u situaciji kada tuženik nije postavio tužbeni zahtjev kojim bi zahtijevao isplatu tih iznosa, sud nije ovlašten vršiti prijeboj ili odbiti tužbeni zahtjev u toj tzv. „negativnoj razlici“, a sve prema stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odluci Rev 549/2023-4 od 18. prosinca 2023. godine koji glasi: "U slučaju izostanka prigovora radi prebijanja ili materijalnopravnog prigovora prijeboja ili protutužbenog zahtjeva, u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, sud nije ovlašten niti dužan umanjiti tužiteljevu tražbinu s tzv. potplaćenim iznosima, odnosno negativnim tečajnim razlikama koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK – CHF bio manji od tečaja HRK – CHF na dan isplate kredita."

9. Međutim, za istaći je da i pored nezakonitosti odluke suda prvog stupnja zbog ranije navedenih razloga neutemeljeno tuženik u žalbi ponavlja prigovore koje je isticao tijekom prvostupanjskog postupka glede usklađenosti postupanja prednika tuženika sa pozitivnim pravnim propisima te promjeni kamatne stope sukladno promjenama tržišnih uvjeta – koje prvostupanjski sud prilikom donošenja prvostupanjske presude s pravom nije prihvatio, pozivajući se na postupanje tuženice protivno načelu savjesnosti i poštenja.

9.1. Žalbeni navodi tuženika da se presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/12 od 4. srpnja 2013. godine, na koju se prvostupanjski sud pozvao, ne može primijeniti u konkretnom slučaju nisu osnovani, jer se navedena presuda odnosi na potrošačke ugovore o kreditu, kakav je i sporni ugovor koji su stranke sklopile.

9.2. Nije u pravu tuženik ni kada u žalbi ističe da je prvostupanjski sud u pobijanoj presudi pogrešno primijenio materijalno pravo kada je ocijenio neosnovanim istaknuti prigovor zastare – s tvrdnjom da je u ovom slučaju do podnošenja tužbe protekao zastarni rok iz članka 225. ZOO od pet godina, koji rok da se računa, ako ne od dana sklapanja ugovora onda svakako od dana kada je tuženik primio uplatu pojedinog anuiteta.

9.3. Izloženo stajalište žalitelja nije pravilno, jer je na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj dana 30. siječnja 2020. godine zauzeto pravo shvaćanje koje glasi: „Zastarni rok u slučaju restitucijskog zahtjeva prema kojem su ugovorne strane dužne vratiti jedna drugoj sve ono što su primile na temelju ništetnog ugovora, odnosno u slučaju zahtjeva iz članka 323. stavak 1. ZOO/05 (članak 104. stavak 1. ZOO/91) kao posljedice utvrđenja ništetnosti ugovora, počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora." Budući da je ništetnost ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi u skladu sa jednostranom odlukom banke pravomoćno utvrđena presudom i rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-7129/13 od 13. lipnja 2014. godine, a ništetnost ugovornih odredbi o valutnoj klauzuli u CHF presudom tog suda broj Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018. godine, te kako je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 12. lipnja 2017. godine – to nije protekao zastari rok od pet godina, pa je prvostupanjski sud pravilno postupio kada nije prihvatio istaknuti prigovor zastare, ocijenivši ga neosnovanim.

10. Kod takvog stanja stvari, a kada je zbog pogrešnog stava prvostupanjski sud pobijanu presudu donio uz djelomično pogrešnu primjenu materijalnog prava, a posljedično je i činjenično stanje nepotpuno utvrđeno, to je žalbu tuženika kao osnovanu a žalbu tužiteljice kao djelomično osnovanu valjalo uvažiti i temeljem odredbe članka 370. ZPP djelomično ukinuti prvostupanjsku presudu i riješiti kao u točci II. izreke ove odluke.

11. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 166. stavak 3. ZPP.

12. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud ponovnim izvođenjem od stranaka predloženih dokaza i na njima utvrđenih činjenica o zahtjevu tužiteljice donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku, uvažavajući pravna stajališta na koja je ukazano ranije ovim obrazloženjem.

 

U Šibeniku, 5. ožujka 2024. godine

 

 

                                                                                                                            PREDSJEDNIK VIJEĆA

 

                                                                                                        Goran Stošić,v.r.