Broj: Jž-1168/2019
Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Anđe Ćorluka kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. V. R., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., pročišćeni tekst, 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave zagrebačke, V policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 2. travnja 2019., broj: 62. PpJ-946/2019, u sjednici vijeća održanoj 20. listopada 2021.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave zagrebačke, V policijske postaje Zagreb, ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom pobijanom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 2. travnja 2019., broj: 62. PpJ-946/2019, na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) okr. V.R. oslobođen je od optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te je na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava zagrebačka, V policijska postaja Zagreb pravodobno je podnio žalbu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje i okrivljenik proglasi krivim i kazni sukladno prekršajnom nalogu.
3. Žalba je osnovana.
3.1. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku činjenično stanje nepotpuno i pogrešno utvrđeno, na što osnovano žalbom ukazuje podnositelj žalbe.
4. Tužitelj smatra da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje odlučivši da okr. V. R. nije odgovoran za prekršaj koji je utvrđen neposrednim opažanjem policijskog službenika temeljeći takvu oslobađajuću presudu na obrani okrivljenika. Žalbom se ističe da je sud nepotpuno utvrdio činjenično stanje te da okrivljenika nije smio osloboditi od optužbe zbog propusta policijskog službenika prilikom pisanja prekršajnog naloga, već je trebao provesti ispitivanje svjedoka policijskog službenika koji je navedenog dana utvrdio prekršaj i sastavio navedeni prekršajni nalog. U prilog žalbe tužitelj je dostavio rješenje o ispravku prekršajnog naloga.
5. Iz obrazloženja pobijane presude i stanja spisa predmeta razvidno je da je u ovom prekršajnom predmetu ovlašteni tužitelj V policijska postaja Zagreb izdala protiv okr. V. R. prekršajni nalog zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji je povodom prigovora okrivljenika sud stavio izvan snage i nastavio redovni prekršajni postupak, u kojem je ispitao okrivljenika. Razmotrivši navode optužbe i obranu okrivljenika, sud je okrivljenika oslobodio od optužbe, navodeći u obrazloženju „da sud u postupku nije ovlašten mijenjati činjenični opis prekršaja, već u postupku može samo utvrđivati da li je okrivljenik počinio ili nije počinio točno određeno djelo prekršaja za koje se optužbom tereti.“
6. Činjenica je, da je prekršajnim nalogom okr. V. R. proglašen krivim da je narušavao javni red i mir na način da je vrijeđao R. V. na način da je u dvorištu stambene zgrade vikao ispred policijskih službenika riječima………, te da je prema navodima žalbe, došlo do propusta policijskog službenika prilikom pisanja prekršajnog naloga. Ovdje treba napomenuti, da suprotno obrazloženju pobijane presude, iz izreke ne proizlazi da bi okrivljenik vikao sam na sebe, jer je okr. V. R. oslobođen od optužbe „da bi vikao na V. R“.
7. Kako je već navedeno, prvostupanjski je sud pobijanu presudu donio na temelju obrane okrivljenika, dok u postupku nisu izvedeni nikakvi kontrolni dokazi u cilju provjere istinitosti obrane okrivljenika. Stoga je u pravu podnositelj žalbe da u postupku nisu provedeni svi dostupni dokazi, te da je u postupku trebalo ispitati svjedoka službenika policije koji je utvrdio prekršaj.
8. Prvenstveno, treba navesti da je čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano da će se kazniti za prekršaj tko na javnom mjestu tučom, vikom, svađom ili na drugi način remeti javni red i mir, a okrivljeniku se stavlja na teret da je vikom remetio javni red i mir. Dakle, zakonsko obilježje prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira je vika, a ne osoba na koju počinitelj prekršaja viče, te je zakonsko obilježje prekršaja moglo u konkretnom slučaju biti ostvareno i da osim okrivljenika nije bilo drugih osoba u trenutku kada je vikao i na taj način remetio javni red i mir. Međutim, okrivljenik je u obrani sam priznao da je navedene zgode i na navedenom mjestu došao u nesuglasje sa jednom muškom osobom, čiji identitet je sud trebao utvrditi ispitivanjem službenika policije koji je utvrdio prekršaj, a potom i ispitivanjem same te muške osobe.
9. U pravu je prvostupanjski sud da je obvezan postupati u skladu s odredbom čl. 179. st. 3. Prekršajnog zakona koja propisuje da se presuda može odnositi samo na osobu protiv koje je podnesen optužni prijedlog i proveden postupak i samo na djelo iz podnesenog ili na raspravi izmijenjenog ili proširenog optužnog prijedloga. U protivnom, ostvarena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 6. Prekršajnog zakona.
10. Međutim, prvostupanjski sud može, ovisno o rezultatu dokaznog postupka, u izreku presude unijeti utvrđenja koja se mogu razlikovati u odnosu na tvrdnje iz optužbe, ali pod uvjetom da se time okrivljenik ne proglašava krivim za neki drugi prekršaj od onog koji mu je stavljen na teret ili da se ne proglašava krivim za nešto više od onoga što mu je optužbom stavljeno na teret. U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud navođenjem točnog identiteta osobe na koju je okrivljenik vikao remeteći na taj način javni red i mir, ne bi istog proglasio krivim za više od onoga što mu je optužbom bilo stavljeno na teret. Takva izmjena, po ocjeni ovog suda, ne bi predstavljala prekoračenje optužbe, sud okrivljenika ne bi proglasio krivim za neko drugo djelo u odnosu na djelo za koje je optužen, niti za više od onog za što je optužen, niti bi u ponašanje okrivljenika, sam, bez intervencije ovlaštenog tužitelja, dodao veću količinu protupravnog ponašanja. Naime, kako je rečeno, zakonsko obilježje prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret je remećenje javnog reda i mira vikom, a irelevantno je koga je okrivljenik vikao; na neku drugu osobu, nikoga, ili čak i sam na sebe (pod uvjetom da je na taj način došlo do remećenja javnog reda i mira).
12. Iz navedenih razloga, osnovana je žalba zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te je trebalo pobijanu presudu ukinuti i predmet dostaviti na ponovno suđenje, u kojem će prvostupanjski sud, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, ponovno ispitati okrivljenika, provesti dokaze na koje mu je ukazano u ovoj odluci, a po potrebi i druge, te će pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti, vodeći računa o javnosti mjesta kao zakonskom obilježju prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
13. U odnosu na rješenje o ispravku prekršajnog naloga od 19. travnja 2019. dostavljenog uz žalbu, ističe se podnositelju žalbe da je prekršajni nalog od 11. veljače 2019. broj 511-19-31/5-PT-8/2019 rješenjem prvostupanjskog suda 2. travnja 2019. stavljen izvan snage povodom prigovora okrivljenika. Izmijene koje se navode u rješenju o ispravku tužitelj može učiniti usmeno na zapisnik u ponovljenom postupku, sukladno čl. 176. st. 1. Prekršajnog zakona.
14. Iz navedenih razloga, temeljem čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 20. listopada 2021.
Zapisničarka :
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v. r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.
