R 1-8/20

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sucu Bošku Jurčeviću, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagateljice M. S. iz S., OIB:.. zast. po pun. D. M. odvj. u S., protiv predloženika D. Š. iz S., OIB:…, zast. po pun. I. R. odvjetniku u S., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, nakon provedenog postupka, dana 15. listopada 2021.

r i j e š i o  j e :

I Razvrgava se suvlasništvo na nekretnini stranaka u naravi stan na V (petom) katu, površine 76,97 m2, (stvarne površine 85,26 m2) koji se sastoji od kuhinje s blagovaonicom, dvije spavaće sobe, hodnika, dvije lođe, WC-a, kupatila, špaize i dnevnog boravka položen u zgradi anagrafske oznake S., , sagrađenoj na čest. zem. 9924/8 ZU 14965 k.o. S., redni broj 4, suvlasnički dio s neodređenim omjerom, ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4), tako da se ima izvršiti civilna dioba, odnosno prodaja na javnoj dražbi i tako dobivena vrijednost podijeliti na način da predlagateljici M. S. pripadne 1/2 dijela tako utržene vrijednosti, a predloženiku D. Š. pripadne ½ dijela tako utržene vrijednosti.

II Nalaže se predloženiku D. Š. u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti predlagateljici iznos od 1.487,52 kn na ime odgovarajuće dijela troška postupka.

Obrazloženje

1. Dana 10. ožujka 2017.g. kod ovog suda zaprimljen je prijedlog predlagateljice protiv predloženika radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini opisanoj u izreci ovog rješenja. U prijedlogu je navedeno kako su predlagateljica i predloženik suvlasnici i to predlagateljica za 1/2 dijela, a predloženik za 1/2 dijela predmetne nekretnine opisane u izreci ovog rješenja. Nadalje, da se stranke ne mogu sporazumijeti o pitanju i načinu ravzrgnuća, pa je predloženo provesti sudsko razvrgnuće i to razvrgnuće civilnom diobom.

2. U odgovoru na prijedlog predloženik je naveo da ne osporava suvlasničke udjele na predmetnoj nekretnini, te da među strankama postoji mogućnost mirnog rješenja.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaz pregledom izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu, te je provedeno vještačenje po sudskom vještaku za graditeljstvo D. M. koji je izradio vještvo 6. studenog 2018., te dopunu istog 4. travnja 2019. i 26. studenog 2020.

4. U svom nalazu i mišljenju od 6. studenog 2018.g. sudski vještak D. M. procijenio je tržišnu vrijednost predmetnog stana na iznos od 1.252.879,39 kn, te je naveo da predmetni stan nije moguće podijeliti na način da predlagateljici i predloženiku na ime suvlasničkog idealnog dijela bude dodijeljena svakom zasebna stambena cjelina, od kojih svaka mora imati zasebni glavni ulaz s pratećim prostorima koji čine zasebnu stambenu cjelinu, te iz tog razloga vještak predlaže postupak civilne diobe. Nadalje, je naveo kako je u procjeni prometne (tržne) vrijednosti predmetnog stana usvojio uknjiženu površinu od 76,97 m2, s tim što stvarno izmjerena površina predmetnog stana iznosi 85,26 m2.

5. Punomoćni predlagateljice nije imao primjedbi na zaprimljeni nalaz i mišljenje vještaka M., te je na ročištu održanom 13. veljače 2019.g. uredio prijedlog na način da se umjesto razvrgnuća civilnom diobom predlaže razvrgnuće isplatom u smislu odredbe čl. 51. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a razlog za taj način diobe leži u činjenici da je sud u predmetu Pob-516/15 odredio da zajednička djeca predlagateljice i predloženika žive upravo s majkom i to upravo u stanu čija se dioba predlaže, pa da je s toga jasno da bi bilo životno, logično i opravdano da predlagateljica zajedno s djecom nastavi živjesti u predmetnom stanu koji predstavlja njihov dom, a sve temeljem čl. 46. Obiteljskog zakona.

6. Punomoćnica predloženika je navela kako se proviti prijedlogu punomoćnika predlagateljice za diobu isplatom. Ističe kako nisu ostvareni razlozi iz čl. 51 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te kako predmetna nekretnina ni ne prestavlja jedini dom predlagateljice, te da je sudska praksa zauzela stav kako okolnost da jedan bračni drug suvlasnik s kojim po sudskoj odluci, žive malodobna djeca želi nastaviti koristiti predmetni stan, nije opravdan razlog za razvrgnuće suvlasništva isplatom. Nadalje, da se u konkretnom slučaju, ne primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona na koje se predlagateljica poziva, jer iste govore o posve različitom institutu koji se ne odnosi na stjecanje prava vlasništva, a niti na diobu suvlasničke zajednice. Ujedno osporava vještvo vještaka Malenice i to baš u dijelu u kojem isti navodi kako ne bi bila moguća materijalna dioba predmetne nekretnine s obzirom da u tom dijelu vještvo uopćne nije obrazloženo. Naime, predmetni stan da ima stvarnu površinu kako je to utvrđeno vještačenjem od 85,26 m2, te dva sanitarna čvora, te da bi i po rasporedu prostorija, predmetni stan bilo moguće podijeliti u dvije zasebne cjeline, te predlaže pozvati sudskog vještaka radi dopunskog izjašnjenja na tu okolnost, te radi specifikacije troškova koje bi bilo potrebno uložiti kako bi se izvršila takva dioba.

7. U svojoj dopuni nalaza i mišljenja sudski vještak za graditeljstvo D. M. na ročištu održanom 4. travnja 2019.g. je istakao kako predmetni stan iako ima jedan ulaz, nije zapreka materijalnoj diobi s obzirom na tehničke mogućnosti stvaranja unutarnjeg hodnika i sl. Smatra da predmetni stan koji je izveden kao jedna stambena cjelina po građevinskoj dozvoli za tu zgradu da bi se isti prenamijenio, tj. da bi se od istog stvorile dvije zasebne stambene cjeline, potrebno bi bilo zatražiti od nadležne službe Grada Splita, promjenu dozvole ili lokacijske uvjete s idejnim projektom koji bi sadržavao plan pretvaranje jedne stambene cjeline postojeće u dvije zasebne, te bi se eventualno nakon potvrde od strane nadležne službe Grada moglo razmatrati dioba predmetnog stana s jednim zasebnim ulazom sa stubišta u dvije stambene cjeline, odnosno svaka stambena cjelina bi trebala imati zaseban ulaz s podesta zajedničkog stubišta sa svim pratećim prostorijama. Vještak navodi da bi se znatno umanjenje predmetne nekretnine odnosilo u kontekstu da se eventualno ista podijeli na sjeverni i južni dio i to u odnosima između, te eventualno dvije buduće cjeline. Vještak nadalje navodi da je predmetni stan etažiran, te da je moguće izvesti dvije odvojene kuhinje, dva odvojena WC-a s kupatilom, ali uz znatna financijska ulaganja. Ukoliko se vrši fizička dioba, onda ista mora biti uz što manje troškova da bi se dobili suvlasnički udjeli jednaki. Vještak je nadalje naveo kako bez odobrenja nadležne službe Grada nije moguće izvršiti prenamjenu u smislu izvođenja dva odvojena ulaza sa zajedničkog stubišta u predmetni stan.

8. Punomoćnik predlagateljice u odnosu na dopunsko očitovanje vještaka ustraje u svom ranijem prijedlogu budući je vještak sasvim jasno izjavio da materijalnu diobu ne bi bilo moguće izvršiti bez znatnim materijalnih ulaganja, a što posljedično znači da bi se dioba izvršila uz umanjenje vrijednosti stvari čije se suvlasništvo razvrgava, a što ne odgovara pretpostavci Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koja propisuje materijalnu diobu. Dakle, sama ta znatna ulaganja predstavljaju umanjenje vrijednosti stvari, te ustraje u prijedlogu da se suvlasništvo razvrgne isplatom. Napominje se kako je sasvim jasno da se predmetni stan nikada neće moći podijeliti na dva potpuno jednaka dijela, kako stan nikada neće moći imati dvije kuhinje, dva kupatila s WC-om i to pogodna za život, jer bi nakon podjele predlagateljica u tom stanu trebala svakodnevno stanovati i to sa svoje dvoje malodobne djece.

9. Punomoćnica predloženika ističe kako sudski vještak u svom dopunskom očitovanju nije otklonio mogućnost izvršenja materijalne diob predmetnog stana, no u vještvu je to i dalje neodređeno s obzirom da nije utvrđeno kolika bi ulaganja trebalo izvršiti radi podjele predmetnog stana u dvije odvojene stambene cjeline, niti se izjasnio na okolnost što bi predstavljala znatna ulaganja. S obzirom da bi iz izlaganja vještaka proizlazilo kako je preduvjet za materijalnu diobu ishođenje dozvole od nadležnih službi Grada predlaže se u tom smislu zastati s postupkom kako bi predloženik zatražio očitovanje o mogućnosti ishođenja takvih dozvola i trošku. Sve navedeno predlaženo je s obzirom na osnovno načelo diobe, a to je da se treba izvršiti materijalna dioba u svim situacijama kada je to moguće. Predloženik se ponovno usprotivio prijedlogu predlagateljice za diobu isplatom sve iz razloga što u konkretnom slučaju nisu ostvareni zakonski razlozi, a posebno se ističe kako predlagateljica na navedeno nema pravo pozivom na odredbe Obiteljskog zakona, s obzirom da isti poznaje samo institut stanovanja, a koje pravo na stanovanje se ostvaruje u posebnom postupku, i ostvaruje se do razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini koja predstavlja bračnu stečevinu, pa bi se sadržaj i te odredbe dalo zaključiti da ni jedan bračni drug ne ostvaruje prioritet u smislu prava na ostvarenje diobe isplatom.

10. Punomoćnik predlagateljice protivi se bilo kakvoj daljnoj odgodi ili zastoju ovog postupka, budući da bez obzira na navode vještaka da bi od nadležnih tijela trebalo pribaviti potvrde, nije ispunjena osnovna pretpostavka za razvrgnuće materijalne diobe jer ZV jasno propisuje da će sud nekretninu geometrijsku podijeliti da se pri tom njome znatno ne umanji vrijednosti. Vještak se danas decidirano izjasnio kako će se na ovaj način nekretnini znatno umanjiti vrijednost jer je potrebno izvršiti znatna ulaganja, bez obzira koliko ta znatna ulaganja stvarno i bila. te nije potrebno tražiti ikakve potvrde ili točno utvrđivati visinu tih ulaganja, kada je notorno da su ona znatna, a što će umanjiti vrijednost nekretnine. u odnosu na prijedlog predlagateljice za razvrgnuće isplatom, pozivom na norme obiteljskog prava, ukazuje se kako je na sudu deiskrecijska odluka što bi to na strani predlagateljice bio opravdan razlog za razvrgnuće isplatom, a što sasvim jasno se može pronaći u tim istim odredbama obiteljskog prava bez obzira što te odredbe ne reguliraju ono što je predmet ovog postupka. Ukoliko sud ne prihvati prijedlog razvrgnuća isplatom podredno se ostaje kod civilne prodaje stana i podjele tako dobivenih novčanih sredstava.

11. Punomoćnik predloženika je istakao kako se sudska praksa već izjasnila na okolnost prava bračnih drugova koji su suvlasnici za ½ dijela na diobu isplatom i to baš na način da je zauzet stav kako bračni drug koji živi s zajedničkom djecom ne bi ostvarivao pravo na diobu isplatom tj. da isto ne predstavlja iznimno opravdani razlog za takvu diobu, te ustraje u navodima kako nije utvrđena visina ulaganja potrebna za materijalnu diobu, a osporavaju se i navodi vještaka kako bi se radilo o etažiranom objektu s obzirom isto ne proizlazi ni iz zemljišnoknjižnog izvatka.

12. Dana 29. travnja 2019. donesena je odluka o civilnoj diobi predmetne nekretnine koja je po žalbi ukinuta rješenjem Županijskog suda u Zadru br. 5 Gž- 1447/2019-2 od 31. prosinca 2019.

13. U dopuni vještva sudskog vještaka za graditeljstvo D. M. od 26. studenog 2020. navedeno je kako vještak nije u mogućnosti izraditi izračun ulaganja za potrebe uspostave dviju etaža za predmetni stan iz razloga što se već u osnovnom vještvu izjasnio da nije moguća podjela predmetnog stana na dvije zasebne cjeline.

14. Ovaj sud je mišljenja da se kod diobe nekretnina ima izvršiti najprije materijalna dioba ukoliko je to moguće. Ukoliko to, pak nije moguće ili je moguće uz sasvim nesrazmjeran trošak, ima se izvršiti civilna dioba odnosno prodaja na javnoj dražbi i tako dobivena vrijednost podijeliti između stranaka prema veličini njihovih suvlasničkih udjela.

15. Sud je prihvatio predmetno vještvo sudskog vještaka za graditeljstvo D. M., kao logično i argumentirano, te izrađena u skladu s pravilima struke. Pošto je vještak decidirano utvrdio da je u odnosu na predmetnu nekretninu moguće izvršiti jedino civilnu diobu iste, to je sud prihvaćajući predmetno vještvo vještaka D. M., nedvojbeno utvrdio da je u ovom predmetu moguća jedino civilna dioba predmetnog stana.

16. Predlagateljica je predložila diobu isplatom navodeći da predmetni stan predstavlja njezin dom. Naime, ista je predložila da ona isplati predloženiku vrijednost njegovog suvlasničkog udjela.

17. Predloženik je predložio geometrijsku diobu predmetnog stana, a podredno i diobu isplatom, navodeći da je predmetni stan dom predloženika koliko i dom predlagateljice. Naime, isti je predložio da on isplati predlagateljici vrijednost njezinog suvlasničkog udjela.

18. Ovaj sud smatra kako ni predlagateljica, ni predloženik nisu učinili vjerojatnim da u ovoj pravnoj stvari postoji osobito ozbiljan razlog za razvrgnuće isplatom, te da prigovori prava na dom kako predlagateljice, tako i predloženika nisu osnovani.

19. Zbog svega naprijed navedenog valjalo je izvršiti civilnu diobu predmetnog stana, te odlučiti kao u izreci ovog rješenja, a sve sukladno čl. 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („NN“ br. 91/96).

20. Što se pak tiče troškova nastalih tijekom ovog postupka, sud je iste obračunao računajući trošak vještačenja i očevida, a koji ukupno iznosi 2.975,04 kn, a koji iznos je predlagateljica prethodno sama snosila, a pošto su stranke suvlasnici i to predlagateljica za 1/2 dijela, a predloženik za 1/2 dijela, to je valjalo gornji iznos obračunati po istoj kvoti, pa je valjalo odlučiti kao pod toč. II izreke ovog rješenja, a s obzirom da se u izvanparničnom postupku priznaju samo efektivni troškovi (vještačenje, očevid i sl.) a sukladno pravnom pravilu iz paragrafa 20. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku.

U Splitu, 15. listopada 2021.

S u d a c

Boško Jurčević, v.r.

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u 3 primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

Dna:

- pun. predlagateljice

- pun. predloženika

- u spis