REPUBLIKA HRVATSKA

P-107/20

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sveti Križ-Dračevac

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Živomiru Topić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja P. B. iz S., OIB: …, zastupan po pun. Ž. L. odvj. u S., protiv tuženika pod 1

M. J. iz K. G., OIB:…, zastupan po pun.

D. V. odvj. u K. K. i pod 2 J. Ž. iz K. G.,

OIB:…, zastupan po pun. G. R. odvj. u S., radi

utvrđenja i predaje, nakon glavne i javne rasprave održane dana 09. rujna 2021. god., u prisustvu tužitelja sa pun. Ž. L. odvj. u S., pun. tuženika pod 1 D. V. odvj. u K. K. i pun. tuženika pod 2 G. R. odvj. u

S., dana 07. listopada 2021. godine,

p r e s u d i o j e :

I Utvrđuje se da međa između nekretnine označene sa čest. zem. 865, K.O. K. G., koja je u vlasništvu tužitelja, i čest. zem. 864/1, K.O. K. G., koja je u vlasništvu tuženika pod 2, predstavlja liniju između točaka A-B, koje točke su navedene u skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju A. B. ing. geod. "U S., 21. kolovoza 2013.", koja prileži ovom predmetu, tako da površina od 9 m2 koja je u istoj skici, kao poseban lik, označena slovima A-B-C-A predstavlja dio čest. zem. 865, K.O. K. G., pa se ovlašćuje tužitelj da na temelju ove presude u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi izvrši evidentiranje međe između ovih nekretnina sukladno ovoj presudi i navedenoj skici.

II Nalaže se tuženicima pod 1 i pod 2 da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, predaju tužitelju sjeveroistočni dio nekretnine označene sa čest. zem. 865, K.O. K. G. u površini od 9 m2, koji je u skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju A. B. ing. geod. "U S., 21. kolovoza 2013.", kao poseban lik, označen slovima A-B-C-A.

III Nalaže se tuženicima pod 1 i pod 2 da u roku od 15 dana poruše zid sagrađen na sjeveroistočnom dijelu nekretnine označene sa čest. zem. 865, K.O. K. G., koji je u skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju A. B. ing. geod. "U S., 21. kolovoza 2013.", označen slovima B-C, te da s dijela predmetne nekretnine koji je u istoj skici, kao poseban lik, označen slovima A- B-C-A, uklone i odnesu sav materijal tog zida i materijal koji se nalazi iznad razine čest. zem. 865, K.O. K. G., između tog zida i međe sa nekretninom označenom sa čest. zem. 864/1, K.O. K. G., na priloženoj skici lica mjesta označene točkama A-B.

IV Dužni su tuženici pod 1 i pod 2, solidarno u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 82.207,50 kn.

Obrazloženje

Tužitelj je dana 03. listopada 2011. god., podnio ovom sudu tužbu protiv tuženika pod 1 i pod 2,u kojoj navodi da je isključivi vlasnik nekretnine označen kao čest. zem. Z.U, 462, 865, K.O. K. G.. Tuženici su na sjeveroistočnom dijelu predmetne nekretnine tužitelja, koji se nalazi uz čest.zem. 864/1 i 864/2, K.O. K. G., sagradili zid visine oko 2,20 m, nasuli su taj dio do te visine, i betonirali taj dio nekretnine tužitelja. Tuženici znaju da je čitava nekretnina čest.zem. 865, K.O. K. G. vlasništvo tužitelja.

Nadalje navodi da tuženici odbijaju napustiti tužiteljevu nekretninu, pa je predložio sudu da donese odluku kojom će utvrditi da je tužitelj vlasnik nekretnine označene kao čest.zem. 865, koja je upisana u Z.U. 426, K.O. K. G., te naložiti tuženicima da predaju tužitelju sjeveroistočni dio predmetne nekretnine koji se nalazi uz čest. zem. 864/1, 2, K.O. K. G., i poruše zid sagrađen na sjeveroistočnom dijelu predmetne nekretnine, te da sa predmetne nekretnine uklone i odnesu sav materijal toga zida i materijal koji se nalazi iznad razine čest.zem. 865, K.O. K. G., i to na sjeveroistočnom dijelu nekretnine između toga zida i međe sa nekretninama čest.zem. 864/1, 2, K.O. K. G..

Tuženik pod 1 u odgovoru na tužbu od 20. prosinca 2011. god., navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Nisu točni navodi tužitelja da bi tuženik pod 1 na bilo koji način zadirao u nekretninu označenu kao čest.zem. 865, K.O. K. G.. Nadalje navodi da se ne nalazi u posjedu nekretnine na koju bi vlasništvo polagao tužitelj, pa mu nije u nikakvoj obvezi predati nekretninu, niti izvršiti bilo kakve radnje.

Tuženik pod 2 u odgovoru na tužbu od 21. prosinca 2011. god., navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Tužbeni zahtjev pod toč. 1 je kontradiktoran tužbenom zahtjevu pod toč. 2. Ukoliko je točno da je tužitelj vlasnik nekretnine označene kao čest.zem. 865, K.O. K. G., onda nema pravni interes utvrđivati da je vlasnik predmetne nekretnine. Ukoliko pak tužitelj nije vlasnik predmetne nekretnine, onda u ovom postupku mora dokazati da je kvalificirani posjednik nekretnine, a ne utvrđivati da je vlasnik nekretnine.

Nadalje navodi da je nekretninu stekao od svojih prednika, i to na način da su mu isti predali nekretninu točno onakvu kako danas izgleda. Ukoliko se usporedi katastarski plan koji prilaže u spis, vidljivo je da isti približno odgovara stvarnom stanju na terenu, u što se sud može uvjeriti izlaskom na lice mjesta. Navodi da nije, niti ima namjeru zauzeti bilo koji dio čest.zem. 865, K.O. K. G., pa je u ovom slučaju vidljivo da su u stvarnosti sporne međe između dviju čestica zemlje, pa predlaže da se ovaj postupak nastavi kao postupak uređenja međe.

Na očevidu dana 05. ožujka 2013. god., u prisustvu stalnog sudskog vještaka A. B. ing.geod., tužitelj je u prisustvu parničnih stranaka i punomoćnika stranaka, pokazao sudu i vještaku predmet spora. Navodi da je njegova nekretnina zapadno, a tuženikova istočno. Pokazao je sporni dio – nizbrdicu, te zid sa zapadne strane iz kojega viri željezna mata. Utvrđeno je da je sporni dio neasfaltiran, na krajnjem sjeveru je dužine 8 m, a najveća visina 2,20 m. U južnom dijelu zid ima visinu 1 m. Tužitelj je naveo da je sporni zid sagrađen na njegovom dijelu, te je pokazao kako je sporni zid izgledao prije radova. Navodi da je nekadašnji zid išao u smjeru današnjeg vidljivog zida koji se proteže od dna nizbrdice pa ravno. Tuženici su pokazali sudu i vještaku gomilu uz sami zid, tvrdeći da se radi o ostacima suhozida i međi između parcela stranaka.

Stalni sudski vještak za geodeziju A. B. ing.geod., u nalazu i mišljenju od 22. kolovoza 2013. god., navodi da je na zahtjev ovog suda napravljena analiza položaja međe između čestica 865 i 864/1, K.O. K. G.. Sporna površina na priloženoj skici lica mjesta je označena točkama A-B-C i iznosi 9 m2. Spor je nastao iz činjenice što tužitelj tvrdi da je međa između njegove čestice 865 i čestice tuženika 864/1 na mjestu na terenu koje je na priloženoj skici i fotografiji definirano točkama A- B, što potkrjepljuje skicom mjerenja koja je sastavni dio elaborata uplane susjedne kuće.

Iz priložene skice izmjere iz 2001. god., razvidno je da se sporna međa tada (2001. god.), protezala između točaka A i B. Problem je nastao 2006. god. kada je tuženik napravio betonski potporni zid dužine 8,36 m, koji je na priloženoj skici i fotografiji označen točkama C i B. Položaj točaka C-B, odnosno spornog betonskog potpornog zida, poklapa se sa službenim katastarskim stanjem.

Vještak zaključuje da je međna linija koju je tužitelj držao u posjedu do izgradnje potpornog betonskog zida 2006., definirana točkama A-B. Nakon izgradnje betonskog potpornog zida 2006. godine od strane tuženika, međna linija definirana je točkama C-B, koja se u okvirima dozvoljenih odstupanja poklapa sa službenom katastarskom granicom.

Na raspravnom ročištu dana 04. veljače 2014. god., tužitelj je predložio pozvati na ročište vještaka A. B. ing. geod., jer se iz njegovog nalaza ne vidi da je identificirao nekretnine. Naime, vještak je naveo da je međa nekada išla točkama A-B, te da je neke godine tuženik sagradio zid zapadno od pravca A-B, i na takav način zauzeo nekretninu tužitelja. Po stajalištu tužitelja to nije jasno izvještačeno, niti otkad je to službeno katastarsko stanje, a vještak se nije izjasnio ni što to znači službeno katastarsko stanje i da li je provedeno kroz zemljišnik. Tuženik pod 1 na istom ročištu ističe kako nema potrebe za pozivanjem vještaka budući da je iz skice lica mjesta razvidno na kojoj je parceli položen dio za koji tužitelj tvrdi da pripada u vlasništvo. Okolnosti na koje tužitelja predlaže pozivati vještaka nisu ni bile predmet nalog vještaku od 05.ožujka 2013. godine.

Na istom ročištu tuženik pod 2 navodi da se protivi prijedlogu tužitelja iz razloga jer je nalaz i mišljenje jasno i određeno, te potkrepljuje navode odgovora na tužbu tuženika ad 2, i upućuje na neosnovanost tužbenog zahtjeva. Stoga je nejasno što bi vještak geodet iskazivao pred sudom.

Tužitelj na istom ročištu ističe da se ovjdje ne radi o posjedovnoj parnici, već o vlasničkoj parnici. Ne radi se o tome gdje je posjed, i ne radi se o tome kako se u katastru zemljišta mijenja granica između nekretnina. Navodi da je u zemljišniku "sporni dio" označen kao dio čest. zem., 865, a iz isprava u listu A se vidi da se granica tužiteljeve nekretnine nije mijenjala u z.k., te da je još uvijek granica njegove parcele zapadno od crte A-B u vještvu. Zbog toga predlaže da se vještak sasluša, da se izjasni o zemljišno-knjižnoj granici, o tome je li se mijenjala površina tužiteljeve nekretnine na način kako bi to moglo proizaći iz takvog vještva. Naime, vještak je naveo u vještvu da je granica nekretnina stranaka prolazila točkama A i B, te da su tuženici zauzeli dio nekretnine tužitelja zapadno od crte A-B.

U dopuni vještva na raspravnom ročištu dana 21. siječnja 2015. god., vještak A. B. ing. geod., navodi da je u ovom slučaju službeno kat. stanje katastarska mapa u mjerilu 1:2880, odnosno stara austrijska mapa koja nije mijenjana. Nije našao nikakve promjene na spornom dijelu. Misli da je na spornoj skici iz tuđeg elaborata koja je rađena na predmetnom području, sporna međa prikazana malo drugačije nego na katastarskom planu. Proteže se od točke A do B, a na službenom katastarskom planu od točke C do B. Iz navedenog je očito da je predmetna međa u naravi prije izgradnje spornog zida išla od točke A do B, a da je nakon izgradnje zida bez suglasnosti obiju strana namještena na točke C-B, odnosno po službenom katastarskom planu.

Tužitelj je na istom ročištu priložio u spis Skicu izmjere Geo-grading od 05. kolovoza 2001. god., na kojoj skici je potpis R. J., i koja je data na uvid prisutnom vještaku, koji je izjavio da je na temelju ove skice izradio Nalaz i mišljenje, a što je i naveo u nalazu. Vještak nadalje navodi da kada ne bi bilo ove skice izmjere iz 2001.god., ne bi mogao utvrditi stvarno stanje na terenu prije izgradnje zida.

Vještak nadalje navodi da bi prema službenom katastru bez ove skice, međa išla točkama C-B u okviru dopuštenih odstupanja + - 60 cm. Skica izmjere je rađena radi uplane kuće na čest. 864/2. Izmjera je vršena u momentu kada zid još nije sagrađen i to 2001.godine. Točkice na skici označene br. 21, 20, 30 predstavljaju stvarnu izmjeru na terenu i one bi odgovarale na njegovom elaboratu točkama A i B. Da bi u okviru točnosti od 10 cm rekonstruirali točke 20, 21, 30 trebalo bi iz arhive katastra uzeti zapisnik mjerenja vezano uz taj elaborat, te uz pomoć njega na terenu odrediti položaj bilo koje točke, odnosno toč. 21, 20, 30.

Na upit kakva je površina nekretnina u z.k., odgovara da to nije provjeravao jer je u naravi čest. 865 puno veća za cca 200 m2. Navodi da katastarski plan datira iz austrijskog doba, 100-150 godina. Na austrijskom planu 1 mm iznosi 2,88 m. Katastarskom stanju u zemljišniku nije upisana površina. Jedino što se može preuzeti iz katastra. Dvojaka je praksa ili se prepiše iz katastra u zemljišnik ili elaborat usklađenja. Svi susjedi bi trebali potpisati taj elaborat usklađenja, vlasnici čestice i susjedi, međaši, posjednici, baš svi. Ako se radi o prijepisu površine nitko onda ne potpisuje.

Na upit je li elaborat G.-g. iz 2001.god., odgovara da je privatni naručitelj, ali je elaborat pohranjen u arhivi katastra, i na temelju njega se evidentiralo postojanje susjedne zgrade 864/2. To je bila svrha elaborata. Nikakve se granice nisu pomicale u odnosu na katastarsku mapu. Što je najvažnije ona pokazuje stvarno stanje terena. Oznake 21, 20, 30 su simboli, ispod je oznaka za podzid, malo podebljan, može biti betonski, može biti kameni. Točno je da je prilikom izrade skice iz 2001.god., čest. 864/1 nije bila u fokusu izmjere, međutim praksa je da se radi širi obuhvat baš radi starog austrijskog plana i uklopa. Ako je rađeno po pravilima struke onda ove oznake 21, 20, 30 nisu paušalno napravljene, već po pravilima struke. Ova skica nam govori kako je teren tada izgledao. Mala podebljana crta između toč. 21, 20 simbol je za podzid.

Svjedok F. L. u iskazu od 19. ožujka 2015. god., navodi da je bio

susjed sa B.. Zadnji put je bio prije puno godina, između njih i B. bio

je ravan suhozid. Suhozid koji je dijelio njegovu i susjednu parcelu otprilike gdje ovaj čovjek stoji na fotografiji (list 20). Tu nije nikad bilo betona. Njegov otac je prodao parcelu nekom srbinu. Ne zna kako su oni radili ugovore, ali Ž. se javio da mu on potpiše da je kod njega kupio zemlju, ali je on odbio, kasnije je dolazio ponovno, da će dobiti poziv i da se ne odazove, pa će se uknjižiti. Njegov otac je prodao ima više od 30 godina, pa više nakon toga nije dolazio. Ponavlja da je između njegove parcele koja je istočno od B. bio suhozid na mjestu gdje je ovaj čovjek na slici i išao je ravno prema jugu.

Nakon što su mu predočene priložene fotografije izjavljuje da je on na fotografiji, ali ne na spornoj, nego onoj dalje. Ova fotografija koja mu je predočena prikazuje zemlju o kojoj danas pričamo. On je jučer prošao pokraj sporne zemlje do svoje. Ta njegova zemlja je u P. i udaljena je 200 m od ove.

Na daljnji upit navodi da se je suhozid u donjem dijelu nalazio do podanka sa donjim susjedom iz K.. U podnožju ovog zida nije primijetio jučer ni vidio postoje li ostaci suhozida ispod betonskog zida. Kada ga se pita kako se premostila visina od puta do parcele, navodi da se je išlo pješke kamenim stepenicama, a ne autom. Ovaj sjeverni put je bio prteći put i zato je tamo bila jeftina zemlja i onda je počelo "uštini ovome, onome" da bi prošao kamion. Ovaj put ne zna tko je uređivao, kada je njegov otac prodao bio je u prtećem stanju. On tamo nije dolazio. U ovaj tren se ne može izjasnit je li suhozid išao gdje je ovaj čovjek na slici, ili je išao točkama C- B, a zna da je taj suhozid išao istočnije, to zaključujem po tome što je onaj donji suhozid tukao u kantun ravno, a da je potegnuti špag ne zna bi li tuka u kantun kuće, to ne znam. To je zaključio kada je jučer bio na terenu. On sad ne zna da li bi taj imaginarni špag bio lijevo ili desno od čovjeka na slici, ali sigurno ne bi bio u točkama C-B. On je jučer jedva prepoznao njihovu parcelu koja je bila 140 m2, a kada ga se pita kako je prepoznao među između njega i B., odgovara da je gledao od podanka prema sjeveru, na sjeveru mu se je bilo teško orijentirati, treba povući špag i on bi kazao. Ova osoba pokraj njega na fotografiji je J. G..

Svjedok J. G. u iskazu od 19. ožujka 2015. god., navodi da je prijatelj sa P. B.. On je mještanin, zna da je ovo bila P. zemlja,

prepoznaje nekretninu na fotografiji. Međa je nekad bila između dvije parcele, ravan zid, išla je sjever - jug, te je pokazao rukom Perinu nekretninu, 100 puta je tu prošao, on mu je i javio da mu tamo neko nešto dira, da je napravljen "trokut". Prije pravljenja ovog "trokuta" bio je neki kružić, nije se moglo spustiti kamionom. To je bila zemlja od ovog F.. Od kada su ovo napravili može se autom spustiti dolje, ne zna tko je vršio te radove. Zadnji put je bio na ovoj zemlji ne zna točno kada, prođem i sada ponekad. Na fotografiji je on i fotografirano je prije neki dan, jer su bili na zemlji svjedoka prije njega. Ovo je fotografirano kraj sporne zemlje i put ide istok - zapad. On nije vidio radove nasipanja i betoniranja, ali je vidio da je izmijenjeno. Na upit navodi da ima i 10-ak godina da je primijetio da je izmijenjeno. Oni nisu jučer bili ovdje radi sporne zemlje, nego su išli na zemlju ovog svjedoka prije. Ovaj drugi svjedok nije pokušavao tražiti među na ovoj nekretnini, nego su išli vidjeti drugu zemlju. Suhozid se je protezao od puta prema nizdol, sada nema suhozida, sve su to danas izmijenili. Nema ostataka suhozida, sve je beton, ali kada on ide dolje, on ide putem. Prije 10-ak godina tu je mogao proći samo tovar. Prije su bili vinogradi i masline, a sad su izgrađene bespravne kuće, ne zna kada su izgrađene kuće Ž. I. J.. Kada ga se pita jesu li postojale kuće prije nego se išta mijenjalo, kaže "a biće da jesu", sigurno se prije širio sjeverni put.

Svjedok I. R. u iskazu od 19. ožujka 2015. god., navodi da od stranaka poznajem samo P. B., on je sumještanin u G.. Zemlja od B. mu

je poznata, tu je dolazio ima 50 godina u pašu sa kozom. Prvi istočni susjed ne zna tko je bio. Tu su se igrali, i dolazili. Tu su bili suhozidi, a danas je tu zid. Zadnji put je bio na terenu kada je bio očevid. Ovaj zid nije bio betonski nego suhozid. A nekad je u pravcu od kraja zemlje bio suhozid, ali ne u ovim točkama. Posve je siguran da nekadašnji nije išao u točkama C-B jer ne može ići "cik cak", on je išao pravo, ovaj betonski ide ukoso pa ravno. Danas gledajući sliku ne može se izjasniti gdje je išao nekadašnji suhozid. Nije vidio radove nasipanja ni betoniranja.

Na upit navodi da je stari suhozid išao pravo od juga prema sjeveru, možda 10 cm lijevo ili desno, ali nikad ne koso, uvijek pravo. Danas postoje ostaci suhozida na krajnjem jugu. Kada mu se pokazuje skica (str. 21) pokazuje da bi išao ravno od A-B pa ravno.

Na daljnji upit navodi da se sjeća da je suhozid išao ravno, ne zaključuje nego se sjeća. Ovaj konkretni bi išao ravno uz odstupanje 10-ak cm, nije se nekad radilo u "kašunima" nego se zidalo.

Nadalje upitan navodi da je prije na ovoj zemlji bio na očevidu, a prije toga ima više od 50 godina, kada mu je bilo 13-14 godina. Ne zna ništa o gradnji objekata ni pristupnog puta. Zemlja istočnih susjeda je bila nivoom viša od B. za 1 m visine suhozida. B. je bila donja vlaka, a njihova gornja vlaka, mada su istok-

zapad. Inače su suhozidi 30-40 cm, pa je i taj takav bio. Uvijek je suhozid od zemalja koje su visočije, poviše.

Tuženik pod 2 je na ročištu dana 19. ožujka 2015. god., priložio u spis fotografije A., i geodetski snimak nekretnine u vlasništvu tuženika pod 2, izrađene od strane Infokarta d.o.o., kao i isprave o pravnim poslovima temeljem kojih je tuženik pod 2 stekao vlasništvo predmetne nekretnine.

Na ročištu dana 20. siječnja 2016. god., tužitelj navodi kako geodetska snimka izrađena on Infokarta d.o.o., koja je predana na ročištu za glavnu raspravu od dana 19.03. 2015. god., predstavlja geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene građevine, koja je izrađena u svrhu postupka legalizacije. Ovakva snimka služi isključivo za tu svrhu, a ista datira iz studenoga 2012. god., dok je tužba u ovom predmetu podnijeta 2011. godine. Iz toga proizlazi da ova geodetska snimka nije od značaja u ovom predmetu, budući se ista odnosi na period nakon izgradnje spornog zida 2006. godine. Također navodi da za predmet postupka nisu od značaja ni ugovori koji se odnose na pravni promet nekretninama, a koji su predani na istom ročištu.

Tužitelj u iskazu od 13. srpnja 2016. god., navodi da je vlasnik parcele čest. zem. 865 u K. G.. Istu je stekao od svog oca. Naime, njegov otac je preminuo … god., i on je još za života riješio među njima djecom imovinsko- pravne odnose. On je još 1980. god., stupio u posjed nekretnine. Kada ga se pita za granice ove nekretnine, može reći da postoji skica izmjere iz ožujka, možda početka travnja 2006. god., koju u ovaj čas prilaže za sud i protivne stranke, a ista je izrađena po njegovom angažiranju geodeta, jer je ponajprije htio izmjeriti površinu svoje čestice, a i riješiti pitanje pristupnog puta sa zapadne strane. Pozvao je sve susjede koji graniče sa njegovom nekretninom, i oni su isto tako obilazili svoje zemlje. Nije bilo nikakvih primjedbi, i ta skica je napravljena. Skica je potpisana od J. T. i Z. V..

Kada ga se pita što je u zbilji predstavljalo granicu između njegove nekretnine i nekretnine Ž., može reći da je tu bio jedan suhozid, kroz cijelu dužinu parcele. On se čak nije protivio kada se prije ove nadogradnje sjeveroistočnog dijela koji jest predmet spora, suhozid malo popravljao, ali nije se protivio jer je betonski zid pratio tijek tog suhozida. Navodi da u spis i za protivne strane prilaže fotografije iz kojih se jasno vidi kako je prije ovog spornog dijela bio napravljen raniji betonski zid. Naime, iz fotografija je točno razvidna granica koja je napravljena u ove dvije faze gradnje betonskog zida. Iz fotografija je razvidno da se je ovaj sjeveroistočni dio nasuo šutom, iz čega se zapravo vidi da se nije slijedio stari suhozid. Ovaj sporni dio je napravljen negdje u 5. - 6. mjesecu 2006. god., i on za to nije dao nikakvu dozvolu. Dodaje da su njega par dana nakon ove izmjere, Ž. i J. tražili da im proda dio nekretnine, i to baš ovaj sjeveroistočni dio koji je predmet spora, međutim on je predložio, a u ovaj tren sudu i protivnim strankama daje skicu svog prijedloga, da se zapravo ispravi ta međa na način da bi svako dobio metar za metar zemlje. Njega je tuženik Ž. nakon par dana izvijestio da ne pristaje na ovaj prijedlog koji sam ja dao. Dodaje i to da je ovaj lik A-B-C koji je vještak označio u ovom predmetu, oduvijek bio u posjedu njegovih predaka, što su tuženici znali, jer zašto bi ga uostalom pitali da im taj dio proda ako su mislili da je taj dio njihov. J. Ž. je došao do svoje nekretnine kupoprodajom od obitelji L. koji su tu starosjedioci i nikada s njima nisu imali nikakvih prijepora oko međe. Poslije toga su bili neki drugi vlasnici, ali naglašava da nitko nikada nije postavljao pitanje međe. Svjedok u ovom postupku, unuk od pok. F. je rekao točno što se prije 30 godina prodao.

Na upit tko je bio prisutan na terenu kada se radila izmjera 2006. god., tužitelj odgovara da su bili svi susjedi, pa uključujući i tuženike, a oni su dvojici mjernika pokazivali granice svoje nekretnine jer se bez njihove nekretnine nije mogla izmjeriti njegova nekretnina.

Na upit kada ste saznali za izgradnju spornog zida 2006. god., jeste li izvijestili građevinsku inspekciju, tužitelj odgovara jesam, stavljena je tabla o zabrani gradnje, slikali su to i otišli. Nije vidio nikakvu svrhu od toga, nije bio zadovoljan. Zid je i dalje tu.

Na daljnji upit jeste li što poduzimali prema tuženicima od 2006. god., do 2011. god., do podizanja tužbe, tužitelj odgovara da nije jer je očekivao da će građevinska inspekcija srušiti zid, a kako zid nije srušen, onda je išao tužbom. Jedne prigode je doveo bager na svoju nekretninu, ali ne radi rušenja tog zida, već radi kopanja, a onda su svi, i to supruga od J. i djeca, ne zna više tko, skočili da ne rušim zid što mi nije bila namjera.

Na upit kada je geometar radio skicu, jesu li tada tuženici pokazali među između njih i njega geometru, tužitelj odgovara da su oni pokazali dvojici geometara među tj. ono što je prikazano na skici koju je priložio u spis, a koja je napravljena 2006. godine. Tada nije bilo ovog spornog dijela. Dodaje da je ovu skicu izmjere koju je priložio iz 2001. god., potpisala R. J., a tu nema spornog dijela.

Na posebno pitanje kada su tuženici pokazali geometrima među, jesu li tada geometri označili tu među, tužitelj odgovara da je tada međa bio suhozid. Na daljnji upit, na fotografiji koju ste dostavili vidljivo je kamenje, možete li objasniti što je to, tužitelj odgovara da su to tuženici tražili kod očevida da se slika. To predstavlja dvojaku ulogu, tu je bio veliki pritisak vode, i tu su zidovi padali, i to je napravljeno kako bi se mogao napraviti zid. To je trebalo biti na L, međutim njegov otac se razbolio i to nikada nije dovršeno. Taj dio je bio napravljen sa većim kamenjem. Njihov otac je govorio da kamen koji skupe na nekretnini stavljaju uz suhozid. Dakle, da pojasni, uz suhozid je bio napravljen mali zidić visine 70 cm maksimalno, na pojedinim dijelovima niži, moglo se je prijeći preko njega. Taj zidić nije bio međa. Kada bi se njega prošlo nogom došlo bi se do suhozida koji je predstavljao među, i on je bio metar viši iznad toga.

Na upit je li taj suhozid bio vaš ili obitelji L., tužitelj odgovara da je bio njihov. Na upit da li je suhozid koji je predstavljao među, bio vaše vlasništvo ili obitelji L., tužitelj odgovara da je veliki suhozid bio od obitelji L., a ovaj manji zid je bio njihov. To je bilo sakupljalište malih kamenja.

Nadalje upitan da li može na fotografiji broj 5 pojasniti što predstavlja crvena crta napravljena na kamenu, koji se nalazi uz betonski zid, tužitelj odgovara da su dvije metalne šipke stavili tuženici, a ovaj veliki kamen je bio dio zidića donjeg o kojem je ranije iskazivao. Dakle, taj kamen nije bio dio suhozida koji je u naravi predstavljao među između njega i njegove susjedne nekretnine, nego dio ovog manjeg zidića o kojem je maloprije iskazivao. Ne zna tko je postavio tu crvenu crtu. Ne zna jesu li to postavili geometri.

Na upit zašto nije uklonio metalne šipke, tužitelj odgovara da su oni njemu zabranili da to dira, neka ih oni uklone, oni su ih i stavili, on se s njima neće tuči.

Decidirano mu je to rekao Ž..

Na daljnji upit može li pojasniti gdje je došlo do razgovora o prijedlogu prodaje, tužitelj odgovara da se je govorilo na rampi dok nije bio sagrađen zid, bio je Ž., J. i supruga od J., a niže je bio prisutan njegov zet.

Na upit zbog čega skicu lica mjesta nisu potpisali Ž. i J., tužitelj odgovara da to nije bilo potrebno jer s njima nije bilo razgraničenje puta s istočne strane, s njima je sve bilo riješeno jer je bio suhozid.

Na daljnje pitanje u koju svrhu je potpisana skica, tužitelj odgovara u svrhu razgraničenja sa zapadnim susjedima, a zapadni susjedi su mu J. T. i V. ali je mjerio cijelu parcelu.

Na upit tko je radio betonski dio prikazan na fotografiji broj 1, koji dijeli javni put od spornog dijela, tužitelj odgovara da je zapadnim susjedima dok su oni radili kuću, dozvolio da oni dignu zapadni zid, i zauzvrat će oni njemu napraviti zid koji je bio srušen. Taj dio je po cijeloj dužini napravljen po njegovoj dozvoli, a ta greda je došla do suhozida.

Tuženik pod 1 u iskazu od 13. srpnja 2016. god., navodi da je svoju nekretninu kupio 1991. god., od gosp. Š. I., a izgradnju kuće je počeo 1997 godine. Na zemljištu je bio napravljen suhozid, i kada ga se pita kakav je bio smjer istog, može reći da isti nije bio skroz ravna crta, u jednom dijelu je bio jajast, odnosno obal i ulazio u nekretninu tužitelja, a na sjeveroistočnom dijelu je bio ravan. On je pošto se taj suhozid počeo urušavati, u nekoliko faza vršio betoniranje istog, a u posljednjoj fazi, i to u pogledu sjeveroistočnog dijela, koji se urušavao svako malo, izvršio je betoniranje zajedno sa gosp. Ž.. On ne zna kada je Ž. kupio svoju

nekretninu, ali je kupio iza njega, ali su zajedno odlučili napraviti put. Njemu je put bio potreban za prolaz. Izričito tvrdi da ovaj betonski zid prati liniju nekadašnjeg suhozida. Nije postojao, kako to tvrdi tužitelj, nikakav drugi zid uz ovaj suhozid, pa može pojasniti da je on doista stavio ove šipke koje su prikazane na fotografiji br. 5, ali kako bi se zaštitilo ovo kamenje na kojem postoji crvena oznaka, jer to služi kao dokaz da je upravo tu bio nekada suhozid. On tu crvenu crtu nije stavio, nego su je stavili geometri koji su doista izašli na teren, ali geometri su izašli na teren nakon što je napravljen zid. Dodaje da je on prilikom izgradnje betonskog zida čak zašao u svoju nekretninu. Ova željeza je bio prisiljen staviti zato što je tužitelj ušao s bagerom i htio je da se to zaštiti kao dokaz dok ova parnica traje.

Kada ga se pita što je sa ovim nasutim dijelom koji je zapravo sporan, može reći da su on i Ž. prvo sklonili materijal koji je tu bio nasut, kako bi napravili betonski zid, pa su potom sve to vratili. Po predočenju skice iz 2001. god., izjavljuje da mu ista nije poznata.

Na upit suda tko je R. J., odgovara da je to njegova supruga. Ne zna što radi potpis njegove supruge na toj skici, dok na daljnji upit je li ovo potpis vaše supruge, odgovara da je moguće da jeste. Dodaje da nikada nije bilo govora o kupoprodaji ovog sjeveroistočnog dijela kako je to tužitelj iskazivao.

Na izričit upit da li je bio upoznat sa skicom iz 2006. god., odgovara da nije.

Na upit je li postojao zidić ispod starog suhozida, odgovara da nikakav zidić nije postojao, dok na daljnji upit zašto su postavljene ove šipke koje su postavljene, odgovara da su one postavljene na ostatak suhozida kojeg jer on htio da izbjegne kod ulaza, i ušao je 15 cm u svoj teren. Vjerojatno se šipke sada nalaze na terenu tužitelja, jedno 5 cm, jer šipke nije mogao postaviti na zid.

Na upit kada ste radili ovaj sporni sjeveroistočni dio, odgovara da se on doista ne može sjetiti kada je to točno radio, ali je radio zajedno sa Ž.. Zna da je bila prijava.

Na daljnji upit zašto novi zid betonski nije pratio po vašim riječima ovaj suhozid za koji vi tvrdite da predstavljaju kamenja na skici, tuženik odgovara da je htio da se put što manje lomi, jer nije mogao autom ući pod 90 stupnjeva od javnog puta. Ponavlja kada ga se pita na fotografiji br. 4, da je on htio držati pravac, nisam tu htio ulaziti metar jer s tim ništa ne bih dobio.

Na upit kada ste radili sporni dio zida, jeste li u tom periodu kontaktirali tužitelja, odgovara da nije. Dodaje da je geodet izašao nakon što je zid napravljen, on doista jeste tu bio prisutan, ali skicu nije vidio.

Na daljnji upit može li na toj skici pokazali taj zid ako je geometar izašao nakon što zid napravljen, odgovara da jako loše vidi, ne može se izjasniti gdje je tu zid.

Na upit da li je možda prije izgradnje spornog zida mogao ući autom i kamionom, navodi da je s malim osobnim automobilom mogao, ali nije mogao s kamionom, zapravo nije se usudio zbog straha da to ne propadne.

Na poseban upit, kada je po pričanju tužitelja bio geometar, da li vas je kontaktirao geometar po imenu V., odgovara da nije, dok na daljnji upit je li vas tužitelj kontaktirao kada je uređivao svoje odnose sa gosp. V. i T.,

odbovara da nije.

Na upit navodi da su metalne šipke postavljene kada je tužitelj doveo bagere odnosno kada je pokrenut ovaj postupak.

Na daljnji upit kome je pripadao suhozid, odgovara da je to pripadalo zemlji "koja visi", a to bi bilo od obitelji Š. i L., koji su bili prijašnji vlasnici.

Isključivo je on uklanjao suhozid od sjevera prema jugu.

Na upit što bi predstavljao crveni dio, odgovara da njemu ništa ne predstavlja, a na daljnji upit da li vam je u tom crvenom dijelu predlagana od strane tužitelja zamjena, odgovara da je on doista razgovarao s tužiteljem, za donji dio, ali ne ovaj sjeveroistočni dio, i taj razgovor je bio prije nego što je on uopće počeo graditi betonski zid, i razgovor je bio u smislu da se potegne pravac, ali on na to nije pristao jer je smatrao da bi on puno više bio oštećen. Nikakva zamjena o kojoj je tužitelj govorio u iskazu nije moguća.

Nadalje upitan da li linija B-C u vještvu vještaka B. priloženog spisu, predstavlja među između tužitelja i tuženika, odgovara da linija B-C predstavlja među, dok na upit da li je na liniji A-B bio suhozid, odgovara da je suhozid bio na liniji B-C.

Na upit da li su 1997. god., kada je počeo graditi kuću, dolazili građevinski strojevi na njegovu nekretninu, ogovara da jesu. Strojevi bi teško mogli pristupiti na njegovu nekretninu da je doista suhozid bio u liniji A-B.

Na poseban upit kojim putem su dolazili ti strojevi, da li ovim ili nekim drugim, odgovara da ne zna jer je bio u N., ali mala kombinirka je dolazila kopati

temelje.

Na daljnji upit da li postoji sa istočne strane do vaše nekretnine pristupni put, odgovara da postoji put ali preko dvije tuđe nekretnine. Na daljnji upit navodi da se ne može sjetiti kada je Ž. počeo graditi kuću, ali čim je kupio zemljište počeo je graditi.

Tuženik pod 2 u iskazu od 13. srpnja 2016. god., navodi da je nekretninu kupio 2003. god., od K. Z.. Na nekretnini je već postojao objekt od 35

m2, koji je izrađen 80-et i neke godine, a on je samo vršio nadogradnju. Suhozid je tada bio položen koso, i kantun njegove parcele je bilo upravo ono kamenje koje se vidi na fotografiji broj 5, koju je tužitelj priložio danas na ročištu, i išao je put sjevera na spoj suhozida i betonskog zida. Kada mu se predočava skica vještaka B., koja je izrađena za potrebe ovog predmeta, može reći da je suhozid bio na liniji C-B. U blizini točke C je bila jedna maslina, a panj te masline i danas postoji, i odmah do masline je bio suhozid.

Na izričit upit da li je bio nazočan kada je rađeno premjeravanje tužiteljevog zemljišta 2006. god., izjavljuje da nije bio nazočan. On je prvi put ovu skicu vidio danas na ročištu.

Na daljnji upit da li mu je ikada predočena skica iz 2001. god., odgovara da je nije vidio prije postupka, dok na upit je li bilo kakvih dogovora oko njegove kupnje spornog sjeveroistočnog dijela, odgovara da nije jer nije imao potrebu kupovati.

Navodi da je on s tuženikom pod 1. sudjelovao u izgradnji betonskog zida, i to ovog sjeveroistočnog dijela, jer se to uostalom radilo na njegovoj parceli. Naime, njegova parcela i parcela tuženika pod 1. su nekada bile jedinstvena cjelina odnosno jedno zemljište koje je poslije podijeljeno.

Na upit jeste li kontaktirali tužitelja kada ste gradili sjeverni dio zida, odgovara da nije jer je to radio na svome, dok na daljnji upit jesu li na vašu nekretninu dolazili strojevi kada ste gradili, odgovara da nije bilo potrebe kada njegova nekretnina graniči s putem. Gosp. J. je imao pješački put, a kako je njemu bila potreba da dođe do svoje nekretnine autom, on je pristao na ovu izgradnju zida. Pješački put je išao preko njegove nekretnine. To je bilo pravo prolaza pješke.

Na upit je li vam poznato da je nakon gradnje zida 2006. god., izlazila građevinska inspekcija, odgovara da je izašla, oni su slikali stanje na terenu, rekli su da nema daljnjih izvođenja radova što nije ni bilo, svoju kuću je legalizirao. Nije bilo nikakvih zabrana ni problema.

Na daljnji upit koliko je bio visok zid čiji je sastavni dio činilo ovo kamenje, koje je sada ograđeno šipkama, odgovara da je bio veći od metra, ali kada je kupio nekretninu bio je obrušen. Tužitelj je jednom prigodom došao sa bagerom, i sve što je palo pokupio je i bacio na njegovu nekretninu, na ovaj gornji plato. Od kantuna što bi sada bilo označeno šipkom na fotografiji do spoja sa sjevernim zidom, bilo bi oko 7-8 metara, a širina zida je bila otprilike 80 cm.

Na upit navodim da je on kupio od Z. K., a on je mijenjao svoje

imanje sa gosp. K., koji živi u Z., a taj K. je kupio od L., dok

na upit tko vas je uveo u posjed nekretnine, navodi da je to bio pok. I. Ž. i njegova supruga.

Nadalje upitan da li je oblik vaše parcele bio sukladan izvodu iz katastarskog plana, odgovara da jeste, a to se vidi iz katastarskog plana koji u ovaj tren prilaže, a napravljen je 07. prosinca 2011. god., a i nadalje iz izvatka iz 1994. god., kojeg u ovaj tren prilaže, te kopiji iz mape, i to kada je on kupio ovo zemljište 2003. god., upravo je takvo zemljište kupio, i u tom obliku. Dodaje da je rješenje o legalizaciji njegove kuće pravomoćno i izvršno, a to uključuje i ovaj zid. Sa gosp. B. nikada nije pričao ni o čemu.

Na upit može li reći što što na skici broj 3 predstavlja drveni dio, odgovara da je to on napravio kao odvod, a na daljnji upit zašto tog odvoda nema na spornom dijelu, odgovaram da nema potrebe jer voda kroz zemlju prolazi pod put.

Na upit jeste li gradili drvene grade prije spornog dijela, odgovaram da su daske stavljene prije ovog spornog dijela.

Tužitelj je podneskom od 13. srpnja 2016. god., precizirao tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka za geodeziju A. B. ing.geod. od

22. kolovoza 2013. god., te predložio sudu da donese odluku kojom se utvrđuje da je vlasnik predmetne nekretnine označene kao čest.zem. 865, Z.U. 426, K.O. K. G., te da naloži tuženicima da predaju tužitelju svjeveroistočni dio predmetne nekretnine koji se nalazi uz čest.zem. 864/1, 2, K.O. K. G., a koji sjeveroistočni dio nekretnine je opisan u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju A. B. ing.geod., br. 19/2013, od dana 22. kolovoza 2013. god.,

koje je sastavni dio ovog spisa te je na priloženoj skici lica mjesta označen točkama A-B-C, kao i da naloži tuženicima da poruše zid sagrađen na sjeveroistočnom dijelu te nekretnine koji je opisan u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju A. B. ing.geod br. 19/2013, od dana 22. kolovoza 2013. god., koje je sastavni dio ovog spisa te je na priloženoj skici lica mjesta označen točkama A-B- C i sa nekretnine uklone i odnesu sav materijal toga zida i materijal koji se nalazi iznad razine čest. zem. 865. K.O. K. G. i to na sjeveroistočnom dijelu nekretnine između toga zida i međe sa nekretninama čest.zem. 864/1, 2, K.O. K. G., na priloženoj skici na lica mjesta označene točkama A-B.

U podnesku od 03.travnja 2017. god., tužitelj navodi da je iz nalaza i mišljenja vještaka A. B. ing.geod., kao i njegovog iskaza na ročištu 21. siječnja 2015.

god., razvidno da se njegov nalaz i mišljenje temelji na skici izmjere iz 2001. god., koja je rađena radi uplanjenja kuće tuženika pod 2 na čest. zem. 864/2, K.O. K. G., a da je ta skica rađena na temelju stvarnog stanja na terenu. Navodi da dostavlja u dokazne svrhe i G. v. metodom aerofotogrametrije

S. rujan 2016. godine" izrađene od strane G. z. d.d. S., iz kojeg je razvidna linije međe na terenu između nekretnine označene kao čest.zem. 865 i čest. zem. 864/1, K.O. K. G., na osnovu odgovarajućih aerofotogrametrijskih snimaka iz 1989. god., u kojem je crvenom linijom označena međa prema stvarnom stanju terena u tom trenutku.

Navodi da međa ucrtana u katastarskom operatu očito odstupa od međe koja je postojala na terenu, a tuženici su jednostrano i neovlašteno bez bilo kakvog prethodnog postupka utvrđivanja ili određivanja međe, izgradili predmetni zid na katastarskoj međi koja se ne podudara sa stvarnom međom koja je postojala na terenu, i jasno je uočljiva na priloženim fotografijama, kako onima koje je priložio tužitelj, tako i onima koje su priložili tuženici.

Nadalje, tužiteljevo zemljište označeno kao čest.zem. 865, K.O. K. G. je u odnosu na zemljište tuženika pod 2 koje je označeno kao čest zem. 864/1, K.O. K. G., na nižoj nadmorskoj visini za oko 2 m, pa je jasno da su samo tužitelj i njegovi prednici mogli koristiti predmetno zemljište,a i z dokaza izvedenih tijekom postupka je razvidno da se upravo tužitelj i njegovi prednici nalaze u posjedu ovog dijela predmetnog zemljišta od pamtivijeka, te da površina zemljišta koja je u skici mjerenja sudskog vještaka A. B. ing.geod., S. 22.

kolovoza 2013." označena slovima A-B-C-A i obojana zelenom bojom u površini od 9 m2, pripada vlasniku nekretnine označene kao čest.zem. 865, K.O. K. G..

Člankom 103 st. 6 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, propisano je da i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, što jasno upućuje na zaključak da se parnica može pokrenuti i neovisno o postupku uređenja međe.

Navodi da je vlasnikova pravna vlast glede nekretnine prostorno ograničena na nekretninu tj. na zemljišnu česticu. Granice zemljišne čestice određene su geometrijski kao katastarska čestica i označuju se međom. Međom se, dakle označava do kuda u prostoru doseže vlasnikova pravna vlast glede nekretnine, odnosno označava se granica katastarske čestice. Svatko može u parnici dokazivati do kuda doseže njegovo vlasništvo zemljišta, može dakle, staviti vlasnički zahtjev u obliku tužbe, zahtijevajući da mu se preda u posjed ono što je njegovo, a drugi to posjeduje, te da se međa označi u skladu s njegovim pravom vlasništva (Gavela i suradnici, Stvarno pravo, N.N. Zagreb, lipanj 2007. str. 641 i 650).

Slijedom navedenog, tužitelj je preinačio tužbu isticanjem i daljnjeg tužbenog zahtjeva radi utvrđenja položaja spornog dijela međe između njegove nekretnine i nekretnine tuženika pod 2, te je konačno postavio tužbeni zahtjev i predložio sudu da donese slijedeću presudu;

-utvrđuje se da međa između nekretnine označene sa čest. zem. 865, K.O. K. G., koja je u vlasništvu tužitelja, i čest. zem. 864/1, K.O. K. G., koja je u vlasništvu tuženika pod 2, predstavlja liniju između točaka A-B, koje točke su navedene u skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju A. B. ing.geod. U. S. 21. kolovoza 2013.", koja prileži ovom predmetu, tako da površina od 9 m2 koja je u istoj skici, kao poseban lik, označena slovima A-B-C-A predstavlja dio čest. zem. 865, K.O. K. G., pa se ovlašćuje tužitelj da na temelju ove presude u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi izvrši evidentiranje međe između ovih nekretnina sukladno ovoj presudi i navedenoj skici.

-nalaže se tuženicima da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, predaju tužitelju sjeveroistočni dio nekretnine označene sa čest. zem. 865, K.O. K. G. u površini od 9 m2, koji je u skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju A. B. ing. geod. "U S., 21. kolovoza 2013.", kao poseban lik, označen slovima A-B-C-A.

-nalaže se tuženicima da u roku od 15 dana poruše zid sagrađen na sjeveroistočnom dijelu nekretnine označene sa čest.zem. 865, K.O. K. G.,

koji je u skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju A. B. ing. geod. "U S., 21. kolovoza 2013.", označen slovima B-C, te da s dijela predmetne nekretnine koji je u istoj skici, kao poseban lik, označen slovima A-B-C-A, uklone i odnesu sav materijal tog zida i materijal koji se nalazi iznad razine čest.zem. 865, K.O. K. G., između tog zida i međe sa nekretninom označenom sa

čest.zem. 864/1, K.O. K. G., na priloženoj skici lica mjesta označene točkama A-B.

Svjedok I. Š. u iskazu na licu mjesta dana 07. travnja 2017. god., navodi da će sve reći iskreno i pošteno. On je prodao zemljište u K. G. M.

J.. Radi se o zemlji zv. P. negdje 500 m2. Od glavnog puta on se je spuštao na nekretninu, i nikoga on tu nije vidio. Kada ga se pita je li na terenu postojao kakav zid, izjavljuje da je postojala "prizida" na zapadnu stranu. To je bio mali zidić od kamena visine otprilike 50-ak cm, možda i više. Bio je lijepo ravan zidić, i tu je prolazio. Na izričit upit je li se zidić koji je bio na nekretnini lomio, mijenjao smjer, odgovara: "Ma Bože nije, išao je ravno". On davno nije bio na toj nekretnini, ima 25 godina.

Nakon što mu je predočena fotografija koja čini sastavio dio nalaza i mišljenja sudskog vještaka A. B. (list spisa 20), izjavljuje da slabo vidi, te da ne može vidjeti ništa na predočenoj fotografiji. Postojala je visinska razlika u terenima, zato je i postojala "prizida". Kada ga se pita tko je radio taj zid, izjavljuje da ne zna. Kako ću on to znati.

Na upit što je uobičajeno u K. je li "prizida" od niže ili više zemlje izjavljuje dane zna. Prema zapadu, prema K. je bila zemlja od B..

Nikada on nikoga ni na jednoj strani nije vidio. Taj zidić je pratio njegovu zemlju. Nikada nije bilo spora vezano za zid između njega i B. niti je ikoga vidio. Poviše njegove zemlje do glavnog puta je bila zemlja od L..

Na upit tko je koristio put kojim ste dolazili do glavnog puta, navodi da je to bio "stopalski" put, i takav je put imala svaka zemlja. Tu je prolazio samo pješke, put je bio otvoren. Kada ga se pita kakav je to put, izjavljuje da je to sve bilo obraslo kupinom. U svojih 27 godina on nikoga nije vidio na toj zemlji, ni od istoka, ni zapada, ni sjevera, ni juga.

U podnesku od 11. travnja 2017. god., tuženik pod 1 navodi da se protivi preinaci tužbenog zahtjeva iz podneska tužitelja od 03.travnja 2017. god., a obzirom da je tužbom tužitelj zatražio da se utvrdi vlasnikom predmetne nekretnine, do preinačenim tužbenim zahtjevom traži da se utvrdi međa između predmetne nekretnine i čest. zem. 864/1, obje K.O. K. G..

Tuženik pod 2 u podnesku od 21. travnja 2017. god., navodi da se protivi preinaci tužbe i tužbenog zahtjeva. Naime, preinačenim tužbenim zahtjevom tužitelj je zatražio da se utvrdi međa između nekretnina označenih kao čest.zem. 865, K.O. K. G. i čest.zem. 864/1, K.O. K. G., a čime je izvršio preinaku ranije postavljenog tužbenog zahtjeva podredno, protivi se i tužbenom zahtjevu iz podneska od 03. travnja 2017. godine.

Na raspravnom ročištu dana 17. prosinca 2020.god., tuženik pod 2 navodi da u dokazne svrhe prilaže aviosnimku njegove nekretnine iz koje je razvidno kako je predmetna nekretnina izgledala prije 1968. god, a koji dokaz potvrđuje njegove navode iznesene tijekom postupka, i koja snimka se u cijelosti poklapa sa skicom koju je izradio sudski vještak A. B. ing. geod. za potrebe ovog postupka, i to posebno u referentnim točkama C i B.

Tužitelj na istom ročištu ističe kako iz priloženih fotografija nije vidljivo o kojim se česticama radi, kao niti datum nastanka istih, pa stoga prigovara tvrdnjama tuženika pod 2 da se radi o snimkama iz 1968. godine.

Svjedok N. Ž. u iskazu od 24. veljače 2021. god., navodi da joj je poznata predmetna nekretnina obzirom da je 1987. godine posredovala u kupoprodaji ove zemlje za svoga rođaka D. K.. Nakon što joj je predočena priložena fotografija sačinjena od strane sudskog vještaka na str. 20 spisa, može kazati da joj je poznat i sadašnji izgled spornog dijela predmetne nekretnine, pa tako može kazati da je u vrijeme kada je posredovala pri kupoprodaji ove nekretnine o čemu je maločas govorila, na spornom dijelu nekretnine bio kameni zid koji je išao upravo od točke B do točke C, dakle, na istom mjestu na kojemu se sada nalazi betonski zid, a možda je čak i nekadašnji kameni zid bio položen i još malo u lijevo u odnosu na ovaj sadašnji betonski zid. Pored točke C na ovoj fotografiji upravo negdje kod broja "2" bila je jedna maslina, te se je između ovog kamenog zida i masline moglo prolaziti, nešto manje od jednog metra.

Na posebno pitanje navodi da je negdje iza Domovinskog rata ovaj zid betoniran od strane novoga kupca, jer njen rođak K. živi u Z. i nakon

Domovinskog rata više nije dolazio u Republiku Hrvatsku. Nije joj poznato da li je novi kupac prethodno porušio ovaj kameni zid ili ga je samo betonirao. Pretpostavlja da je to uradio ovdje prisutni tuženik pod 2, jer je sada ova nekretnina u njegovom vlasništvu.

Na posebno pitanje navodi da je posredovala u kupoprodaji predmetne nekretnine za svojega rođaka K. tijekom 1987. godine, a on njoj nije ispustio pismenu punomoć za zastupanje, i tijekom 1987. godine je došao iz Z. i kupio predmetnu nekretninu od F. L.. Negdje otprilike 1993. godine njen

brat i ona su za rođaka K. prodali ovu nekretninu K., ne može se sjetiti u ovaj čas njegovog osobnog imena, a rođak K. je u ovu svrhu ispustio punomoć njenom bratu M. K.. U vrijeme kada su prodali predmetnu nekretninu na spornom dijelu je još bio suhozid o kojem je maločas govorila. Ova maslina i još jedna maslina koja nije vidljiva na fotografiji su bile na ovoj nekretnini koju su kupili, a potom prodali za svojega rođaka K.. Nije joj poznato i ne može se sjetiti da li je prilikom kupovine i kasnije prodaje ovog zemljišta bio angažiran ovlašteni geometar. Ona nije nikada imala u vlasništvu agenciju za posredovanje u prometu nekretninama, a sve ovo o čemu je govorila radila je za svojega rođaka koji živi u Z..

Na posebno pitanje navodi da su nakon kupovine predmetnog zemljišta na istom sagradili kuću dimenzija 8 x 6 metara sa nešto malo vanjskog stubišta. Nije joj poznato tko je uklonio dvije masline o kojima je govorila. Sjeća se da je jedna od njih bila stoljetna. Može kazati i to da nikada nije vidjela nikoga na zemljištu položenom zapadno od ovog spornog dijela, i isto je bilo zapušteno i zaraslo u kupinu. Spornim dijelom je nekada mogao prolaziti samo Š. koji je imao u vlasništvu zemlju koja se nalazi južno od ovog spornog dijela, a prolazio je po ovom suhozidu o kojem sam maločas govorila. Ovaj sporni dio pa i šire od njega su koristili za pristup traktorom i iskrcavanje materijala.

Tužitelj na istom ročištu navodi da ulaže prigovor na iskaz ove svjedokinje jer nikada nije vidio svjedokinju tamo gdje navodi da je bila. Kako ona kazuje da je dovodila tamić i traktor, a da bi to bila zemlja njezinog rođaka, sasvim je očito da ne kazuje istinu, a ne kazuje istinu ni o zidu ni o betoniranju. Uostalom svjedokinja nikad nije bila vlasnica tamića niti traktora, a iz susjednog je mjesta, pa nije imala nikakav interes dolaziti na te nekretnine.

Svjedok Z. V. u iskazu od 24. veljače 2021. god., navodi da od 2000-e

godine živi u susjedstvu tuženika pod 1 i pod 2, pa se tako sjeća, a nakon što mu je predočena priložena fotografija na str 20 spisa, da je u vrijeme kada je doselio u susjedstvo na ovom istom mjestu gdje se sada nalazi ovaj betonski zid, tada bio suhozid, i to između točaka B i C, kako je označeno na fotografiji. Koliko je njemu poznato tuženik pod 1 je kasnije porušio ovaj suhozid i na istom mjestu podigao ovaj betonski zid vidljiv na fotografiji. Može kazati da je prilikom ovih radova nasut samo krajnji dio ovog spornog zemljišta upravo u visini gdje se nalazi ovaj čovjek na fotografiji, a to je dio do glavnog puta na kojemu je nekada bila stepenica visine oko pola metra.

Na posebno pitanje navodi da je tuženik pod 1 izveo ove radove da bi mogao vozilom doći do svoje kuće. Može kazati da poznaje tužitelja i koliko se sjeća on nije reagirao i tražio da se obustave ovi radovi u vrijeme dok ih je izvodio tuženik pod 1. Koliko se sjeća tužitelj je tek kasnije, što je čuo od tuženika pod 1 i pod 2, postavio problem vezan uz izvođenje ovih radova smatrajući da je ovaj sporni dio njegovo vlasništvo.

Na daljnje pitanje navodi da nije viđao tužitelja u vrijeme izvođenja spornih radova na rušenju nekadašnjeg suhozida i izgradnji ovog betonskog zida, a kazao je da tužitelj nije reagirao u vrijeme izvođenja radova, jer je tek kasnije od tuženika pod 1 i pod 2 čuo da ih je tužio smatrajući da je ovaj sporni dio njegovo vlasništvo. Suhozid je tuženik rušio rukama i mašklinom. Ovaj suhozid je bio visok otprilike 1,5 metara u svom početnom južnom dijelu, a u sjevernom dijelu je imao otprilike pola metra veću visinu. Nije mu poznato što je tuženik radio sa kamenjima koje je uklonio, a od kojih je bio sagrađen ovaj nekadašnji suhozid. Ovaj novi betonski zid je podignut u čitavoj dužini nekadašnjeg suhozida.

Nadalje upitan navodi da je svoju kuću u susjedstvu počeo graditi 1997. godine, a na susjednom zemljištu koje je sada u vlasništvu tužitelja nije nikada nikoga viđao, a radilo se je o zapuštenom i zaraslom terenu. Na ovom spornom dijelu je bio jedan uski put, a teren je bio otprilike na pola metra nižoj razini. Tu se je nalazila i jedna maslina. Ovuda se je dakle, moglo proći samo pješice. Tužitelj je vrlo rijetko dolazio na svoju nekretninu, a nakon što je sagrađen ovaj sporni betonski zid počeo je dolaziti i bio otprilike 10-ak puta, te je na svojem zemljištu posadio masline. On je uredio sa tužiteljem i među sa njihovih nekretnina, pa mu je prepustio otprilike 210 m2 zemljišta po katastru, i to samo iz razloga da ne bi i on morao sa tužiteljem dolaziti na sud. Tužitelj je na njihovoj međi sagradio zidić sa žičanom ogradom.

Na daljnje pitanje navodi da je svoje zemljište kupio 1989. godine. Nakon toga je otprilike dva puta bio na svojem zemljištu tijekom Domovinskog rata. Koliko se može sjetiti tuženik pod 2 je kupio i došao u susjedstvo negdje nakon 2000-e godine. Tužitelj je na svojem zemljištu posadio masline prije 7, 8 godina.

Tuženik pod 1 u podnesku od 26. veljače 2021.god., navodi da u dokazne svrhe dostavlja snimku današnjeg stanja u usporedbi sa stanjem na terenu iz 1968.god., a iz čega je razvidno kako je predmetni zid iz 1968. god., bio na mjestu gdje se danas nalazi.

Svjedok Z. G. u iskazu od 26. svibnja 2021. god., navodi da je tijekom 2005. ili 2006. godine njegov tadašnji šef D. V. bio pozvan na predmetnu parcelu u K. od strane tužitelja B., a kako bi se izdefiniralo pravo prolaza sa zapadne strane predmetne parcele. Kada mu se predočava fotografija na str. 20. spisa može kazati da se na fotografiji nalazi istočna strana parcele, dok su oni kao ovlašteni geometri bili pozvani u svrhu utvrđivanja ovog prava prolaza na suprotnoj, odnosno zapadnoj strani predmetne parcele. Ovom prigodom su izmjerili kompletnu parcelu, pa tako i na spornoj istočnoj strani.

Na posebno pitanje navodi da je u ovo vrijeme 2005. ili 2006. godine na terenu postojao betonski zid, i to upravo na liniji označenoj točkama A-B na priloženoj fotografiji na str. 20. spisa, dok je na sjevernoj strani uz rub kolnika ceste, a što je isto tako vidljivo na ovoj fotografiji, postojao suhozid. Na predmetnoj nekretnini je bio samo ovom prigodom i nakon toga više na nju nije dolazio.

Na daljnje pitanje navodi da mu je ovo što je maločas kazao o položaju spornog zida ostalo u sjećanju budući da je kao geodetski tehničar sačinio više skica predmetne nekretnine po zahtjevu tužitelja, a kako bi se ovaj zid povukao u ravnoj liniji i tako utvrdila međa pravilnog oblika, međutim to izgleda nije zaživjelo. Ovaj zid je inače prema njegovim spoznajama vlasništvo susjeda tužitelja.

Nadalje upitan navodi da je na ovim skicama koje je sačinio bilo vidljivo da se je sporni betonski zid o kojem je govorio nalazio na ovoj liniji označenoj linijama A-B na priloženoj fotografiji na str. 20. spisa koja mu je predočena. Ovim skicama raspolaže tužitelj, a možda eventualno i njegov tadašnji šef D. V..

Na posebno pitanje, a nakon što su mu od strane tužitelja predočene sačinjene dvije skice predmetne nekretnine, navodi da se upravo radi o skicama koje je sačinio nakon što je bio na predmetnoj nekretnini 2005. ili 2006. godine, te da je na ovim skicama vidljivo da je međa između predmetnih nekretnina na spornom dijelu išla ravno, odnosno po ovoj liniji A-B na priloženoj fotografiji na str. 20. spisa, dok je crvenom linijom označena međa kako ju je predlagao tužitelj i koja bi išla ravnom linijom o čemu je maločas govorio.

Na daljnje pitanje da li kao geodetski tehničar ima ovlasti raditi skice nekretnina, može kazati da je kao ovlašteni zaposlenik sačinio skice koje su mu predočene, a njih je potpisao šef D. V. dipl. ing. geodezije. Jedna skica koja mu je predočena nije ovjerena i radilo se je kako je već kazao o prijedlogu tužitelja da se ispravi međa između nekretnina stranaka, dok je druga skica potpisana i ovjerovljena, a sačinjena je kako je već kazao, u svrhu utvrđivanja pristupnog puta sa zapadne strane predmetne nekretnine. Ova sporna međa na istočnoj strani nekretnine je na skici sačinjena prema stanju na terenu, a ne prema katastarskim granicama.

Posebno upitan da li je u svrhu izrade snimka lica mjesta koje je predočeno sudu na današnjem ročištu bilo ispravno unijeti istočnu među prema katastarskim granicama ili prema stanju na terenu, navodi da je ovom prigodom trebalo snimiti stanje kakvo jeste na terenu, a što je ovom prigodom i prikazano na snimku lica mjesta te mu je upravo predočeno. Nisu mu poznati tuženici J. i Ž.. Nije mu poznato da li je upravo predočeni snimak lica mjesta bio predočen tuženicima na potpis. Nakon što je sačinio ovu neovjerenu skicu po prijedlogu tužitelja, od tužitelja nije naknadno primio nikakvu informaciju o tome da li je njegov prijedlog prihvaćen ili nije prihvaćen. Kada je bio na predmetnoj nekretnini 2005. ili 2006. godine, čitava istočna strana predmetne nekretnine je bila u betonskom zidu. Ovaj zid je na svojoj južnoj strani bio niže visine i penjao se je idući prema sjeveru, tako da je na sjevernoj strani bio nešto veće visine. Kako je već kazao, prema njegovim spoznajama zid je bio u vlasništvu susjeda. Tom prigodom na ovom spornom dijelu nije uočio nikakve ostatke nekakvog drugog zida ili bilo kakve druge tragove, što bi se moglo tumačiti kao međa. Kako je već kazao, na neovjerenoj skici koju je sačinio crvena linija je predstavljala prijedlog za uređenje međa među strankama od strane tužitelja, dok crna linija predstavlja stanje na terenu.

Na daljnje pitanje zbog čega na ovoj skici koju je načinio, postoje dvije linije crne boje, može kazati da se u ovaj čas ne može sa sigurnošću izjasniti, a moguće je da jedna od ove dvije linije predstavlja i katastarsku granicu među nekretninama.

Na posebno pitanje navodi da je njegov šef D. V. prilikom snimanja predmetne nekretnine, tužitelju kazao da na terenu trebaju biti sve stranke, odnosno svi susjedi, pa tako mogu kazati da su neki od susjeda ovom prigodom i bili na terenu, ali se ne može izjasniti koji su susjedi ovom prilikom bili na terenu. U ovakvim prigodama se i vrši snimak nešto šireg područja, radi toga što je službena mapa definirana u mjerilu 1:2880, pa odstupanje od 1 mm na mapi može rezultirati većim odstupanjima na terenu.

Na daljnje pitanje navodi da nakon što je sačinio ovu predočenu skicu više nije obavljao nikakve poslove u vezi predmetne nekretnine. U konkretnom slučaju se radilo o skici za potrebe stranaka, a ne o skici za potrebe katastra.

Svjedok J. S. u iskazu od 26. svibnja 2021. god., navodi da je kao bivši zet tužitelja u više navrata bio na predmetnoj nekretnini, pa tako može kazati da je na predmetnu nekretninu počeo dolaziti 1997. god., kada je sklopio brak, a posljednji put je na njoj bio prije 4 - 5 godina. Nakon što mu je predočena fotografija priložena na str 20 spisa, može kazati da ovaj sporni zid u vrijeme kada je dolazio na predmetnu nekretninu nije postojao, već je na ovom dijelu postojao suhozid koji se je protezao na liniji označenoj slovima A-B na priloženoj fotografiji, a u podnožju tog suhozida je postojao podzid nešto širih dimenzija, a na tom mjestu je postojala i jedna maslina. Ovaj podzid je bio visok nekih 40–tak centimetara, i rub ovog podzida je išao negdje sredinom ovog spornog dijela u obliku trokuta, s tim da on nije otpočimao u ovoj točci označenoj slovom B već negdje između točaka A i B, i to upravo ovdje gdje je na fotografiji vidljiva sjena.

Na posebno pitanje navodi da je ovaj sada postojeći sporni zid na liniji označenoj slovima B-C na priloženoj fotografiji, po njegovom sjećanju sagrađen negdje prije 15 godina, a sagradio ga je vlasnik nekretnine sa istočne strane, a misli da se radi o tuženiku J., te smatra da ga je sud maločas pogrešno razumio da bi na ovom spornom dijelu nekretnine čitavo vrijeme dok je on na nju dolazio bio stari suhozid o kojemu je maločas govorio.

Na daljnje pitanje navodi da je ovaj podzid o kojem je maločas govorio isto tako bio od kamena. Tužitelj mu je kazao da su oni podigli ovaj podzid da bi se spriječilo urušavanje postojećeg starog suhozida, a kako je maslina koja je ovdje postojala bila vlasništvo tužitelja, tako smatra da je u njegovom vlasništvu bio i ovaj podzid. Tužitelja nije nikad pitao u čijem vlasništvu je bio stari postojeći suhozid, ali mu je poznato kako je običaj da je takav suhozid uvijek u vlasništvu gornje parcele, dakle, one koja se nalazi na višoj razini, dakle u vlasništvu susjedne parcele. Može kazati da ga tužitelj nije obavijestio o samom početku izvođenja radova na betoniranju spornog dijela od strane susjeda, ali mu je bilo poznato da se je tužitelj sa susjedima dogovarao u vezi gradnje ovog zida, odnosno podjele njihovih nekretnina na ovom mjestu. Međutim, kasnije je susjed sagradio ovaj zid bez saznanja tužitelja kazavši mu kasnije da nije imao njegov broj telefona.

Na posebno pitanje navodi da njemu nisu poznati konkretni razlozi zbog kojih je susjed J. gradnjom spornog betonskog zida odstupio od ove trase na kojoj je nekada postojao stari suhozid, koji se je po njegovom sjećanju već pomalo počeo naginjati, pa skoro i urušavati na nekretninu tužitelja.

Na daljnje pitanje navodi da je tužitelj sa susjedima prije izgradnje spornog zida dogovarao načine kako utvrditi među između njihovih nekretnina, i to na način da bi ova međa imala što ravniji i pravilniji oblik.

Nadalje upitan navodi da je među strankama po prijedlogu tužitelja bilo govora o tome da se međa uredi na način da zid ide negdje otprilike po sredini ovog spornog dijela u obliku trokuta vidljivo na fotografiji na str. 20. spisa. Naime, do izgradnje spornog zida ovaj susjed na ovom mjestu do tada nije mogao pristupiti slobodno vozilom već je morao prolaziti uz poteškoće, vraćajući se jednim dijelom u rikverc, a sad se ovim dijelom može bez problema proći i kamionom.

Tužitelj je na ročištu dana 26. svibnja 2021. god., priložio u spis sačinjeni snimak sa lica mjesta, koji je sačinjen od D. V. dipl.ing.geod. od 19. 06. 2006. god. i skicu sačinjenu od strane saslušanog svjedoka Z. G..

Tužitelj u podnesku od 23.lipnja 2021.god., navodi da prigovara iskazima svjedoka N. Ž. i Z. V.. Navodi da je Z. V. upoznao krajem

1992. god., ili početkom 1993.god., kada je zajedno sa J. T. došao u njegov stan. Tražili su proširenje puta do svoje parcele, s tim da on sudjeluje sa jednim manjim dijelom zemlje, a što se vidi na skici D. V. dipl.ing.geod. Oni bi put izgradili, a pravo prolaza bi imali svi prema skici mjerenja. Tada su predložili da će dignuti porušeni zid sa sjeverne strane njegove parcele prema putu koji se urušio prije Domovinskog rata.

Navodi da je ovu parcelu naslijedio od oca, a na kojoj je davno bio vinograd, a kasnije zasijana djetelina. Istina je da neposredno prije Domovinskog rata, a posebno za vrijeme istog nije često dolazio na ovu parcelu. Zbog poslovnih obveza se nije bio u mogućnosti baviti poljoprivredom (maslinarstvom).

Po riječima J. T., zid sa sjeverne strane je podigao Z. V..

Podigao je kameni zid na čijem vrhu je napravio betonsku gredu, čime je povezao krajnje točke sjevernog dijela njegove parcele, od istočnog suhozida koji pripada tuženiku pod 2, sa zapadnim zidom novog zajedničkog puta koji je izgradio V.. Nadalje navodi da se na fotografijama 1 i 2 u prilogu podneska, vidi do kuda je betonski zid (greda) došao, a to je do točke A, po nalazu i mišljenju vještaka A. B. ing.geod., stalnog sudskog vještaka za geodeziju. To nije u skladu s izjavom svjedoka Z. V. kao ni N. Ž., koji su izjavili da je sporni dio

zida bio na pravcu B-C. Ako je suhozid bio na pravcu B-C, zašto je Z. V. napravio betonski zid (gredu) do točke A? Zato što je u točki A bio suhozid. Normalno bi bilo da je gredu napravio do točke B, ali nije jer zid tada nije postojao. Nije bilo nikakve svrhe graditi zid u produžetku i ukopavati ga.

Na fotografijama 1 i 2 u prilogu podneska se vidi do kuda je tuženik pod 2 napravio sakupljač vode koja se slijeva sa ulice. Napravio ga je od svoje kuće do točke A. Zašto ne cijelom širinom puta do točke C? Zato što je to dograđeni dio koji tada nije ni postojao.,

Tužitelj nadalje navodi da je tuženik pod 1 istočni zid radio u dvije etape. Prvi dio zida (do spornog zida tj. do točke B) radio je sam godinu dana ranije, a na koji on nije imao primjedbu, osim što mu je prigovorio da ga nije obavijestio. Odgovorio mu je da nije imao njegov telefonski broj (V. i T. su našli i adresu). Po starom K. običaju, kada se obnavlja (međa) zid, obavezno se obavijesti vlasnika susjedne parcele. Na fotografiji 3 u prilogu podneska se vide različite boje betonskog zida, tamniji dio zida koji je prije sagrađen, i spornog zida koji je naknadno sagrađen, svjetlije je boje. Na fotografijama 1,2 i 3 se vidi šut koji je svjetlije boje, a koji se naknadno nasipavao, u odnosu na stari dio puta koji je tamnije boje i vidi se mjestimično zelena trava.

Z. V. je izjavio da je na njegovoj zemlji bio uski put, što ne odgovara istini jer kada je on došao u K. G., sjeverni zid njegove parcele je bio srušen u potpunosti, pa se je moglo prolaziti u bilo kojem dijelu. Kako taj sjeverni zid ima pad od istoka prema zapadu otprilike 1 m, njegov djed, otac i svi članovi obitelji dolazili su na zemlju na zapadnom dijelu gdje je zid puno niži. A to je na dijelu prema skici koju je napravio D. V. dipl.ing.geod., iscrtano plavom bojom i označeno slovom B. Nadalje navodi da je Z. V. izjavio da on nije reagirao kada je radove izvodio tuženik pod 1. Reagirao je kada su tuženici zajedno napravili sporni zid (u drugoj etapi), prijavio ih je Građevinskoj inspekciji koja je izašla na teren (10.10.2006.), slikala i stavila tablu o zabrani radova. Kako Građevinska inspekcija nije ništa napravila osim što je slikala, stavila tablu o zabrani radova koju su tuženici skinuli, odlučio je angažirati odvjetnika. Za promjenu pravca zida mu je rekao J. G. iz K.. G..

Pored već spomenutih triju fotografija, snimka lica mjesta D. V. dipl.ing. geod., kao i Nalaza i mišljenja sudskog vještaka A. B. ing.geod., tu je i skica izmjere Z. B. iz 2001. god. (koja se nalazi u K. katastru),

Kopija katastarskog plana nove izmjere koja pokazuje kojim pravcem je išao istočni zid. O neistinitom svjedočenju govori i Geodetsko vještačenje metodom aerofotogrametrije koju je izradio G. z. d.d. S., u rujnu 2016. godine.

Na ročištu dana 30. lipnja 2021. god., tuženik pod 1 navodi kako isprave na koje se poziva tužitelj, a koje je dostavio uz podnesak upućuju kako bi se u ovom predmetu radilo o uređenju međa, a ne o tužbenom zahtjevu na utvrđenje. Posebno ističe da skica nove izmjere koja je dostavljena nije službena skica, te da nekretnine u vlasništvu tuženika nisu raspravljene u postupku osnivanje nove zemljišne knjige. Fotografije koje su dostavljene ne prikazuju da bi bilo tko od tuženika povrijedio među, niti oduzeo pravo vlasništva tužitelju. Naime, tijekom izvođenja građevinskih radova, postavljanja zida na međi između nekretnina tužitelja i tuženika pod 2, bilo je potrebno izvršiti iskop zemljišta kako bi se sagradio betonski zid. Ujedno ističe prigovor promašene pasivne legitimacije na strani tuženika pod 1.

Na ročištu dana 09. rujna 2021. god., tuženik pod 1 navodi u odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije, da je nesporno, kako u postupku, a tako proistječe i iz izvatka iz zemljišne knjige za čest. zem. 864/1, da je u vlasničkom posjedu tuženika pod 2, tako i u odnosu na čest. zem. 864/2, da je u vlasništvu tuženika pod 1, dok je nesporno tužitelj vlasnik čestice zem. 865 K.O. K. G.. Budući tužitelj tuženim zahtjevom obvezuje i tuženika pod 1, a kako tuženik pod 1 nije vlasnik niti posjednik čest. zem 864/1 na kojoj je položen sporni zid i sporni dio zemljišta, to je osnovan i prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na tuženika pod 1. Dostavio je izvatke iz zemljišne knjige ovog suda zemljišnoknjižni odjel - neslužena kopija sa stanjem na dan 30. lipnja 2021.god. i 08.rujna 2021.godine.

Stranke su zatražile parnični trošak.

U dokazne svrhe sud je pregledao Prikaz zk uloška – neslužbena kopija ovog suda, zemljišnoknjižni odjel sa stanjem na dan 28.09.2011. god., Preris katastarskog plana Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar od 07.12.2011. god., Nalaz i mišljenje stalnog sudskog

vještaka za geodeziju A. B. ing.geod. od 22. kolovoza 2013. god., Katalog bespravne gradnje 2006. Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Odjel inspekcijskog nadzora za područje

Splitsko-dalmatinske županije od 28. studenog 2006. god., Obavijest Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Uprava za inspekcijske poslove od 12. listopada 2006. god., Skicu izmjere G.-G. d.o.o. K. Š.–travanj 2001. god., Ugovor o razmjeni nekretnina (1. str.), Predugovor o prodaji nekretnine bez naznake datuma, G. s. I. d.o.o. – studeni 2012. god.,

Fotosnimak bez naznake datuma, Snimak lica mjesta D. V. dipl.ing.geod. bez naznake datuma, pet fotografija, tri fotografije, Izvadak iz stručne literature Gavela i suradnici, Stvarno pravo – lipanj 2007.(str. 641 i 650), Geodetsko vještačenje metodom aerofotogrametrije G. z. d.d. S., rujan 2016. god., pet

Aviosnimaka Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Informacijski sustav prostornog uređenja bez naznaka datuma, dva Fotosnimka Državne Geodetske uprave od 24. 02. 2021. god., Neovjerenu skicu lica mjesta bez naznake datuma, tri fotografije, Poziv Državne Geodetske uprave, od 28.05.2020. god., Kopiju katastarskog plana Državne Geodetske uprave od 28.05.2020. god., Kupoprodajni ugovor od 23. travnja 1990. god., Izvadak iz zemljišne knjige ovog suda Zemljišnoknjižni odjel sa stanjem na dan 30.06.2021. god, i Izvadak iz zemljišne knjige ovog suda Zemljišnoknjižni odjel sa stanjem na dan

08.09.2021. god., te izveo dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka A. B. ing.geod., dana 05. ožujka 2013. god., Dopunom vještva od strane stalnog sudskog vještaka A. B. ing.geod., na ročištu dana

21. siječnja 2015. god., saslušanjem svjedoka F. L., J. G. i I. R. na raspravnom ročištu dana 19. ožujka 2015. god., saslušanjem parničnih stranaka na raspravnom ročištu dana 13. srpnja 2016.god., saslušanjem svjedoka I. Š. na licu mjesta dana 07. travnja 2017. god., saslušanjem svjedoka

N. Ž. i Z. V. na raspravnom ročištu dana 24. veljače 2021.god.,

saslušanjem svjedoka Z. G. i J. S. na raspravnom ročištu dana 26.

svibnja 2021. god.,

Tužbeni zahtjevi su osnovani.

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N.N. br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, u daljnjem tekstu ZV), propisuje u odredbama čl. 30 st. 1 i st. 2, da je pravo vlasništva stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja, te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima (st. 1). U granicama iz stavka 1. ovoga članka vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari (st. 2).

U odredbi čl. 161 ZV-a, propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, te da ovo vlasnikovo pravo ne zastarijeva ako zakonom nije što drugo određeno.

Nadalje je u odredbi čl. 162 st. 1 ZV-a, propisano da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

Slijedom svega navedenog, valja primijetiti da u svojem Nalazu i mišljenju od 22. kolovoza 2013. god., sudski vještak za geodeziju A. B. ing. geod., navodi da je na zahtjev suda napravljena analiza položaja međe između čestica 865 i 864/1, K.O. K. G.. Ističe da je sporna površina na priloženoj skici lica mjesta označena točkama A-B-C i iznosi 9 m2, a spor je nastao obzirom da tužitelj tvrdi da je međa između njegove čestice 865 i čestice tuženika pod 2 864/1, na mjestu na terenu koje je na priloženoj skici i fotografiji definirano točkama A-B, a što potkrjepljuje skicom mjerenja koja je sastavni dio elaborata uplane susjedne kuće.

Vještak navodi da je iz priložene skice izmjere iz 2001. god., razvidno da se je sporna međa tada (2001. god.), protezala između točaka A i B, a problem je nastao 2006. god., kada je tuženik napravio betonski potporni zid dužine 8,36 m, koji je na priloženoj skici i fotografiji označen točkama C i B. Navodi da se položaj točaka C-B, odnosno spornog betonskog potpornog zida, poklapa sa službenim katastarskim stanjem.

Ovaj vještak potom zaključuje da je međna linija koju je tužitelj držao u posjedu do izgradnje potpornog betonskog zida 2006. god., definirana točkama A-B. Nakon izgradnje betonskog potpornog zida 2006. godine od strane tuženika, međna linija definirana je točkama C-B, koja se u okvirima dozvoljenih odstupanja poklapa sa službenom katastarskom granicom.

U dopuni vještva na raspravnom ročištu dana 21. siječnja 2015. god., vještak A. B. ing. geod., navodi kako misli da je na spornoj skici iz tuđeg elaborata koja je rađena na predmetnom području, sporna međa prikazana malo drugačije nego na katastarskom planu. Proteže se od točke A do B, a na službenom katastarskom planu od točke C do B. Iz navedenog je očito da je predmetna međa u naravi prije izgradnje spornog zida išla od točke A do B, a da je nakon izgradnje zida bez suglasnosti obiju strana namještena na točke C-B, odnosno po službenom katastarskom planu.

Nakon što mu je predočena priložena skica izmjere G.-g. od 05. kolovoza 2001. god., na kojoj skici je potpis R. J., navodi da je na temelju ove skice izradio svoj Nalaz i mišljenje, a što je i naveo u Nalazu, te posebno ističe da u slučaju kada ne bi bilo ove skice izmjere iz 2001.god., ne bi mogao utvrditi stvarno stanje na terenu prije izgradnje zida. Ova skica izmjere je rađena radi uplane kuće na čest. 864/2, i vršena je u momentu kada zid još nije sagrađen i to 2001.godine. Točkice na ovoj skici označene br. 21, 20, 30 predstavljaju stvarnu izmjeru na terenu i one bi odgovarale na njegovom elaboratu točkama A i B. Navodi da je ovaj elaborat G.-g. iz 2001. god., pohranjen u arhivi katastra, i na temelju njega se evidentiralo postojanje susjedne zgrade 864/2, a što je i bila svrha elaborata. Nikakve se granice nisu pomicale u odnosu na katastarsku mapu, i što je najvažnije on pokazuje stvarno stanje terena. Oznake 21, 20, 30 na njemu su simboli, a ispod je oznaka za podzid, malo podebljan.

Među strankama nije niti sporno da je priložena Skica izmjere G.-G. d.o.o. – travanj 2001. god., potpisana od strane supruge tuženika pod 1 R. J., i sačinjena u svrhu donošenja rješenja o izvedenom stanju - legalizacije obiteljske stambene zagrade tuženika pod 1 položene na čest zem. 864/2, te da je ista sačinjena prema stanju na terenu tijekom 2001. godine.

Osim toga, zaključak ovlaštenog sudskog vještaka za geodeziju A. B. ing. geod., da je međna linija koju je tužitelj držao u posjedu do izgradnje potpornog betonskog zida 2006. god., u njegovom prikazu spora i skici lica mjesta definirana točkama A-B, a da je nakon izgradnje betonskog potpornog zida 2006. godine od strane tuženika, međna linija definirana točkama C-B, potkrijepljen je i izjavama čitavog niza saslušanih svjedoka.

Tako svjedok F. L. navodi da je bio susjed sa B.. Zadnji

put je bio prije puno godina, a između njih i B. bio je ravan suhozid. Suhozid koji je dijelio njegovu i susjednu parcelu otprilike gdje ovaj čovjek stoji na fotografiji (list 20). Ponavlja da je između njegove parcele koja je istočno od B. bio suhozid na mjestu gdje je ovaj čovjek na slici i išao je ravno prema jugu (linija A-B na sačinjenom prikazu spora i skici lica mjesta vještaka A. B. ing. geod. od 21.

08. 2013. god.). Kada ga se pita kako se premostila visina od puta do parcele, navodi da se je išlo pješke kamenim stepenicama, a ne autom. Ovaj sjeverni put je bio prteći put i zato je tamo bila jeftina zemlja i onda je počelo "uštini ovome, onome" da bi prošao kamion.

Isto tako svjedok J. G. navodi da je međa nekad bila između dvije parcele, ravan zid, išla je sjever - jug, te je pokazao rukom tužiteljevu nekretninu, 100 puta je tu prošao, a on je tužitelju i javio da mu tamo neko nešto dira, da je napravljen "trokut". Prije pravljenja ovog "trokuta" bio je neki kružić, nije se moglo spustiti kamionom. Navodi da je to bila zemlja od svjedoka F. L.. Od kada su ovo napravili može se autom spustiti dolje. Suhozid se je protezao od puta prema nizdol, sada nema suhozida, sve su to danas izmijenili. Prije 10-ak godina tu je mogao proći samo tovar. Navodi da su tu bili suhozidi, a danas je tu zid. Nekad je u pravcu od kraja zemlje bio suhozid, ali ne u ovim točkama. Posve je siguran da nekadašnji suhozid nije išao u točkama C-B (str. 20 spisa) jer ne može ići "cik cak", on je išao pravo, ovaj betonski ide ukoso pa ravno. Na upit navodi da je stari suhozid išao pravo od juga prema sjeveru, možda 10 cm lijevo ili desno, ali nikad ne koso, uvijek pravo. Kada mu se pokazuje skica (str. 21) pokazuje da bi išao ravno od točaka A-B pa ravno.

Nadalje, svjedok I. R. navodi da su na spornom zemljištu bili suhozidi, a danas je tu zid. Ovaj zid nije bio betonski nego suhozid. A nekad je u pravcu od kraja zemlje bio suhozid, ali ne u ovim točkama. Posve je siguran da nekadašnji suhozid nije išao u točkama C-B (str. 20 spisa) jer ne može ići "cik cak", on je išao pravo, ovaj betonski ide ukoso pa ravno. Na upit navodi da je stari suhozid išao pravo od juga prema sjeveru, možda 10 cm lijevo ili desno, ali nikad ne koso, uvijek pravo. Kada mu se pokazuje skica (str. 21) pokazuje da bi išao ravno od točaka A-B pa ravno.

Osim toga, svjedok I. Š. navodi da je on je prodao zemljište u K. G. tuženiku pod 1. Kada ga se pita je li na terenu postojao kakav zid, izjavljuje da je postojala "prizida" na zapadnu stranu. To je bio mali zidić od kamena visine otprilike 50-ak cm, možda i više. Bio je lijepo ravan zidić, i tu je prolazio. Na izričit upit je li se zidić koji je bio na nekretnini lomio, mijenjao smjer, odgovara: "Ma Bože nije, išao je ravno". Postojala je visinska razlika u terenima, zato je i postojala "prizida". Navodi da nikada nije bilo spora vezano za zid između njega i B. niti je ikoga vidio, te da je to bio "stopalski" put, i tu je prolazio samo pješke.

Svjedok Z. G. navodi da je 2005. ili 2006. godine na terenu postojao betonski zid, i to upravo na liniji označenoj točkama A-B na priloženoj fotografiji na str. 20. spisa. Ovo što je kazao o položaju spornog zida mu je ostalo u sjećanju budući da je kao geodetski tehničar sačinio više skica predmetne nekretnine po zahtjevu tužitelja. Na priloženim skicama koje je sačinio bilo vidljivo da se je sporni betonski zid o kojem je govorio nalazio na ovoj liniji označenoj linijama A-B na priloženoj fotografiji na str. 20. spisa. Nakon što su mu od strane tužitelja predočene sačinjene dvije skice predmetne nekretnine, navodi da se upravo radi o skicama koje je sačinio nakon što je bio na predmetnoj nekretnini 2005. ili 2006. godine, te da je na ovim skicama vidljivo da je međa između predmetnih nekretnina na spornom dijelu išla ravno, odnosno po ovoj liniji A-B na priloženoj fotografiji na str. 20. spisa. Ova sporna međa na istočnoj strani nekretnine je na skici sačinjena prema stanju na terenu, a ne prema katastarskim granicama. Navodi da je ovom prigodom trebalo snimiti stanje kakvo jeste na terenu,

Konačno, i svjedok J. S. nakon što mu je predočena fotografija priložena na str 20 spisa, navodi da ovaj sporni zid u vrijeme kada je dolazio na predmetnu nekretninu nije postojao, već je na ovom dijelu postojao suhozid koji se je protezao na liniji označenoj slovima A-B na priloženoj fotografiji, a u podnožju tog suhozida je postojao podzid nešto širih dimenzija, a na tom mjestu je postojala i jedna maslina. Ovaj podzid je bio visok nekih 40–tak centimetara, i rub ovog podzida je išao negdje sredinom ovog spornog dijela u obliku trokuta, s tim da on nije otpočimao u ovoj točci označenoj slovom B već negdje između točaka A i B (str. 20 spisa), i to upravo ovdje gdje je na fotografiji vidljiva sjena. Naime, do izgradnje spornog zida ovaj susjed na ovom mjestu do tada nije mogao pristupiti slobodno vozilom već je morao prolaziti uz poteškoće, vraćajući se jednim dijelom u rikverc, a sad se ovim dijelom može bez problema proći i kamionom.

Pored logičnog, uvjerljivog i u ničemu proturječnog vještva ovlaštenog sudskog vještka A. B. ing. geod., te čitavog niza nedvojbenih izjava saslušanih svjedoka F. L., J. G., I. R., I. Š.,

Z. G. i J. S., ovaj sud ne može pokloniti vjeru iskazima svjedoka

N. Ž. i Z. V..

Uostalom, i svjedok N. Ž., između ostaloga, navodi da je spornim dijelom nekada mogao prolaziti samo svjedok I. Š. koji je imao u vlasništvu zemlju koja se nalazi južno od ovog spornog dijela, a prolazio je po ovom suhozidu o kojem sam maločas govorila, dok svjedok Z. V., između ostaloga, navodi da je tuženik pod 1 izveo sporne radove da bi mogao vozilom doći do svoje kuće. Na ovom spornom dijelu je bio jedan uski put, a teren je bio otprilike na pola metra nižoj razini. Ovuda se je dakle, moglo proći samo pješice.

Tuženik pod 1 u iskazu izričito navodi da je on pošto se je taj stari suhozid počeo urušavati, u nekoliko faza vršio betoniranje istog, a u posljednjoj fazi, i to u pogledu spornog sjeveroistočnog dijela, koji se urušavao svako malo, izvršio je betoniranje zajedno sa tuženikom pod 2. On ne zna kada je tuženik pod 2 kupio svoju nekretninu, ali je kupio iza njega, te su zajedno odlučili napraviti put, koji je njemu bio potreban za prolaz. Na upit kada ste radili ovaj sporni sjeveroistočni dio, odgovara da se on doista ne može sjetiti kada je to točno radio, ali je radio zajedno sa tuženikom pod 2. Na daljnji upit zašto novi zid betonski nije pratio po vašim riječima ovaj suhozid za koji tvrdi da predstavljaju kamenja na skici, odgovara da je htio da se put što manje lomi, jer nije mogao autom ući pod 90 stupnjeva od javnog puta. Na upit kada ste radili sporni dio zida, jeste li u tom periodu kontaktirali tužitelja, odgovara da nije. Na upit da li je možda prije izgradnje spornog zida mogao ući autom i kamionom, navodi da je s malim osobnim automobilom mogao, ali nije mogao s kamionom, zapravo nije se usudio zbog straha da to ne propadne.

Dakle, pored nesporne činjenice da su tuženici pod 1 i pod 2 zajedno izveli sporne radove na podizanju betonskog zida na sjeveroistočnom dijelu predmetne nekretnine, te da su ovi sporni radovi i poduzeti upravo zato da bi tuženik pod 1 mogao kamionom doći pred svoju obiteljsku kuću položenu na susjednoj nekretnini, tuženik pod 1 ne može sa uspjehom isticati prigovor pomanjkanja pasivne legitimacije samo stoga što on nije vlasnik niti posjednik čest. zem 864/1 na kojoj je položen sporni zid i sporni dio zemljišta (sporna površina na priloženoj skici lica mjesta sudskog vještaka Ante Bošnjak od 21. 08. 2013. godine označena točkama A-B-C, površine 9 m2).

Među strankama nije sporno niti to da je sporna površina na priloženoj skici lica mjesta sudskog vještaka A. B. od 21. 08. 2013. godine označena točkama A-B-C, površine 9 m2, prema katastarskom operatu sastavni dio nekretnine označene kao čest. zem. 864/1, K.O. K. G., a koja nekretnina je u vlasništvu tuženika pod 2.

Međutim, općepoznata je činjenica da ogromna većina postojećih i na terenu vidljivih međa između nekretnina u Republici Hrvatskoj, u određenim dijelovima odstupa od postojećih katastarskih granica, a što je nedvojbeno posljedica činjenice da su se vlasnici međašnici od davnina dijelili, tako što su na terenu na razne načine dogovorno označavali međe između njihovih nekretnina, a da pritom nisu na teren pozivali ovlaštenog geometra, pa su među između njihovih nekretnina označavali približno postojećim katastarskim granicama, lii onako kako im je to odgovaralo. Nema nikakve dvojbe da su vlasnici međašnici na ovakav način stjecali u vlasništvo upravo ovako formirane njihove nekretnine, a sve neovisno o tome što bi određeni njeni dijelovi katastarski pripadali susjednoj nekretnini, odnosno nekretnini u vlasništvu susjeda sa kojim su dogovorno utvrdili i označili na terenu među između njihovih nekretnina.

Ovaj sud ne dvoji da su upravo na ovakav način i pravni prednici tužitelja (sada tužitelj) stekli u vlasništvo spornu površinu na priloženoj skici lica mjesta sudskog vještaka A. B. ing. geodezije od 21. 08. 2013. godine označenu točkama A-B-C, površine 9 m2).

Tuženici pod 1 i pod 2 su zajednički i dogovorno tijekom 2006. god., (priloženi Katalog bespravne gradnje 2006. Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Odjel inspekcijskog nadzora za područje

Splitsko-dalmatinske Županije od 28. studenog 2006. god.), izveli sporne radova na podizanju betonskog zida na sjeveroistočnom dijelu nekretnine tužitelja, na način da su sporni betonski zid u ovom dijelu "pomaknuli" u odnosu na položaj postojećeg starog suhozida, prema nekretnini tužitelja za 9 m2, odnosno proširili teren, a sve kako bi tuženik pod 1 sada mogao kamionom doći pred svoju obiteljsku kuću položenu na susjednoj nekretnini (čest. zem. 864/2).

Nema nikakve dvojbe da su tuženici pod 1 i pod 2 izveli sporne radove nakon što su se u katastru zemljišta uvjerili da je sporna površina na priloženoj skici lica mjesta sudskog vještaka A. B. od 21. 08. 2013. godine označena točkama

A-B-C, površine 9 m2, a koju su na ovakav način dobili nauštrb nekretnine tužitelja, prema katastarskom operatu sastavni dio nekretnine označene kao čest. zem. 864/1, K.O. K. G., koja je u vlasništvu tuženika pod 2, a pritom kao pravni laici ne mareći za činjenicu da je sporni dio predmetne nekretnine od davnina ograđen starim međašnim suhozidom (prema izjavi tuženika pod 1 počeo se je urušavati od starosti), i na terenu bio sastavni dio nekretnine tužitelja označene kao čest. zem. 865, K.O. K. G., te da između pravnih prednika stranaka nije nikada bilo spora u vezi položaja starog međašnog suhozida između nekretnine tužitelja i nekretnine tuženika pod 2 označene kao čest. zem. 864/1, K.O K. G..

Da je tako na nedvojben način ukazuju i izjave tuženika pod 2, da je on s tuženikom pod 1 sudjelovao u izgradnji betonskog zida, i to ovog sjeveroistočnog dijela, jer se to uostalom radilo na njegovoj parceli. Na upit jeste li kontaktirali tužitelja kada ste gradili sjeverni dio zida, odgovara da nije jer je to radio na svome. Navodi da je tuženik pod 1 imao pješački put, a kako je njemu bila potreba da dođe do svoje nekretnine autom, on je pristao na ovu izgradnju zida. Pješački put je išao preko njegove nekretnine. To je bilo pravo prolaza pješke. Nadalje upitan da li je oblik njegove parcele bio sukladan izvodu iz katastarskog plana, odgovara da jeste, a to se vidi iz katastarskog plana koji u ovaj tren prilaže, a napravljen je 07. prosinca 2011. god., i nadalje iz izvatka iz 1994. god., kojeg u ovaj tren prilaže, te kopije iz mape, i to kada je on kupio ovo zemljište 2003. god., upravo je takvo zemljište kupio, i u tom obliku.

Tuženici pod 1 i pod 2 su tijekom postupka priložili u spis Geodetski snimak sačinjen nakon izgradnje spornog betonskog zida I. d.o.o. – studeni 2012. god., Fotosnimak bez naznake datuma, pet Aviosnimaka Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Informacijski sustav prostornog uređenja bez naznaka datuma, te dva Fotosnimka Državne Geodetske uprave sačinjena nakon izgradnje spornog betonskog od 24. 02. 2021. god., a iz koje dokumentacije nije razvidno apsolutno ništa, a kamo li da se je nekadašnji stari međašni suhoziid na sjeveroistočnom dijelu tužiteljeve nekretnine, još tijekom 1968. god., nalazio na istom mjestu gdje se danas nalazi sporni betonski zid.

Osim toga, tuženici pod i pod 2 se ne mogu s uspjehom protiviti niti preinaci tužbenog zahtjeva isticanjem uz postojeći i daljnjeg tužbenog zahtjeva radi utvrđenja položaja spornog dijela međe između predmetne nekretnine tužitelja i nekretnine tuženika pod 2, a koju je tužitelj izvršio podneskom od 03. travnja 2017. god., budući da je donošenje sudske odluke kojom će biti utvrđen položaj spornog dijela međe između nekretnine tužitelja i nekretnine tuženika pod 2, u konkretnom slučaju i te kako svrsishodan za konačno razrješenje spornih odnos među parničnim strankama.

Slijedom navedenog, tužitelj kao vlasnik sporne površine na priloženoj skici lica mjesta sudskog vještaka A. B. ing. geod. od 21. 08. 2013. godine označena točkama A-B-C, površine 9 m2, osnovano traži donošenje sudske odluke kojom će se utvrditi točan položaj spornog dijela međe između predmetne nekretnine tužitelja označene kao čest. zem. 865 i nekretnine tuženika pod 2 označene kao čest. zem. 864/1, sve K.O. K. G., a isto tako temeljem citirane odredbe čl. 161 ZV-a, osnovano od tuženika pod 1 i pod 2 zahtjeva i predaju u posjed, kao i dovođenje u prijašnje stanje sporne površina na priloženoj skici lica mjesta sudskog vještaka A. B. ing. geod. od 21. 08. 2013. godine označena točkama A-B-C,

površine 9 m2, a sve budući da su u konkretnom slučaju za to ispunjene sve zakonske pretpostavke propisane citiranom odredbom čl. 162 st. 1 ZV-a.

Radi svega navedenog, predmetni kumulirani tužbeni zahtjevi su prihvaćeni u cijelosti, te je donijeta odluka kao u izreci presude.

Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi čl. 154 st. 1 i čl. 155 Zakona o parničnom postupku (N.N. br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 70/19). Tužitelju su priznati troškovi za zastupanje po punomoćniku, i to za sastav tužbe 500 bod., pristup na očevid 500 bod., pristup na šest ročišta po 500 bod., pristup na pet ročišta po 250 bod., pristup na tri ročišta po 125 bod., i sastav jednog podneska 500 bod., a priznati su i troškovi PDV-a u iznosu od 14.687,50 kn, sve sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužitelju su priznati i troškovi geodetskog vještačenja u iznosu od 2.119,84 kn, troškovi očevida 380,16 kn, i troškovi dopune geodetskog vještačenja u iznosu od 350,00 kn, a priznati su mu i troškovi za sudske pristojbe, i to pristojbe tužbe u iznosu od 2.960,00 kn, i pristojbe presude u iznosu od 2.960,00 kn, a sukladno važećoj Uredbi o tarifi sudskih pristojbi (N.N. br. 53/19).

U Splitu, 07. listopada 2021. godine.

S U D A C

Živomir Topić, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu u Splitu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.

DNA: - pun. tužitelja

- pun. tuženika pod 1

- pun. tuženika pod 2