Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u

Bujama-Buie

Prekršajni odjel

Posl.br.: 39. Pp-1319/2021-6

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u B.-B., Prekršajni odjel, po sutkinji pojedincu S. B. T. uz sudjelovanje sudske zapisničarke R. D., u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe D. g. d.o.o. i njene odgovorne osobe D. E. iz U., zbog prekršaja iz čl.172.st.2. i 3. toč.5.

Zakona o mirovinskom osiguranju NN (157/13-102/19) povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata od 26.04.2021.god. te primjenom čl.183. Prekršajnog zakona, na održanoj glavnoj raspravi dana 04.rujna 2021.god.

presudio je

OKRIVLJENICI:

1. D. G. d.o.o. U., pravna osoba, OIB 29855017198, MBS 040303176, sa sjedištem u U., M., G. br.48Š., predmet poslovanja – građevinarstvo, broj zaposlenih-10, dobit po godišnjem obračunu 50.000,00 posluje pozitivno, nekažnjavana, neosuđivana

2. E. D., odgovorna osoba, od oca Is. i majke E., djevojačko

K., rođen 06.ožujka 1985.godine u K., R. Slovenija, sa prebivalištem u U., M., G. br.48Š., hrvatski državljanin, pismen, sa završenom SSS, direktor tvrtke D. G. d.o.o., sa mjesečnim primanjima od 5.000,00 kuna, oženjen, otac dvoje malodobne djece, prekršajno nekažnjavan, neosuđivan, ne vodi se drugi postupak.

krivi su

što su u svojstvu poslodavca na privremenom građevinskom radilištu, na k.č.396/ko S., V. bb, koristili rad S. K. iz U., na poslovima pomoćnog građevinskog radnika i to 29.ožujka 2021.godine i 30.ožujka 2021.godine, koji poslovi s obzirom narav i vrstu rada, te ovlasti poslodavca imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos a da istog radnika nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje, osam dana prije početka rada ili najkasnije prije početka rada dana godine, nego su isto učinili dana 30.ožujka 2021.godine

čime su počinili prekršaj iz čl.112. st.1. toč.2. Zakona o mirovinskom osiguranju, zbog čega se temeljem odredbe čl.172. st.1. i 3. toč.5. cit. zakona a u svezi čl.37. Prekršajnog zakona

pravna osoba

kažnjava

ublaženom novčanom kaznom od 2.100,00 (dvijetisućesto) kuna odgovorna osoba

kažnjava

ublaženom novčanom kaznom od 600,00 (šesto) kuna

Temeljem članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona svaki okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ove presude.

Upozoravaju se okrivljenici da će se novčane kazne smatrati u cjelini plaćene ako dobrovoljno plate dvije trećine (2/3) izrečenih novčanih kazni u gore navedenom roku. (čl.152.Prekršajnog zakona) i to:

pravna osoba u iznosu od 1.400,00 (tisućučetristo) kuna, a

odgovorna osoba u iznosu od 400,00 (četiristo) kuna

Svakim daljnjim načinom naplate, novčane kazne naplatiti će se u punom iznosu.

Temeljem članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona, s v a k i okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 (dvjesto) kuna u roku od 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ove presude.

Ako okrivljenici novčanu kaznu i troškove prekršajnog postupka ne plate u cijelosti ili djelomično u određenom roku, naplatiti će se prisilno. Okrivljenici su dužni izvršiti uplate prema priloženim uplatnicama.

Obrazloženje

1. Protiv okrivljenika ovom sudu podnesen je optužni prijedlog Državnog inspektorata, R. od 26.04.2021.god.pod brojem: Klasa: UP/I 116-02/21-01/19, Ur.Broj: 443-02-02-11/21-7 od 26.travnja 2021.godine, zbog prekršaja naznačenog u izreci ove presude.

2. Pred ovim sudom ispitan je predstavnik okrivljene pravne osobe te odgovorna osoba E. D., koji je u naveo: ''Mogu reći kako se smatram krivim za djelo prekršaja koje mi se stavlja na teret i potvrđujem točnim da sam ja na pomoćnim građevinskim poslovima angažirao S. K., kojeg poznajem. Isti je ostao bez posla, kao i njegova supruga, te me je on sam pitao da li bi mogao obavljati pomoćne građevinske poslove, te sam ja pristao na to. Poznato mi je da je radnika bilo potrebno prijaviti na obavezno mirovinsko osiguranje, međutim nisam bio točno upoznat sa kojim rokom. Podatke o tom radniku sam poslao u računovodstvo, međutim ono zapravo pravovremeno nije prijavila na mirovinsko osiguranje, bez obzira na to ne smatram da je za to krivo računovodstvo. Taj radnik je prijavljen već istoga dana a sveukupno je radio dva dana. Mogu reći da je taj radnik radio nekoliko mjeseci u mojoj tvrtki.''

3. U postupku je sud na uvidu imao zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja, te preslike prijava o početku osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za K. S. iz koje je evidentno da je isti prijavljen 30.ožujka 2021.god.

4. Nakon provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika i sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da su se u njihovu postupanju stekla obilježja prekršaja iz navedenog propisa,budući su okrivljenici u potpunosti priznali počinjenje navedenog djela i njihova obrana u potpunosti je podudarna sa izvedenim dokazima, te utvrđeno činjenično stanje nisu sporili.

5. Razlozi i okolnosti na koje su se okrivljeni pozvali u svojoj obrani subjektivne su prirode i kao takvi ne isključuju njihovu odgovornost za djelo koje im se stavlja na teret,budući da odredba čl.112.st.1.toč.2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje da podatke o početku osiguranja, za osiguranike obveznici dostavljaju najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada a u postupku nije sporno da okrivljenici nisu u zakonom propisanom roku dostavili prijavu za navedenog radnika.

6. Iz postupanja okrivljenika evidentno je da su oni navedeno djelo počinili svjesnim nehajem, jer su prema svojim osobnim svojstvima i okolnostima bili dužni i mogli biti svjesni mogućnosti da mogu počiniti opisani prekršaj, ne vodeći računa u konkretnom slučaju o roku prijave na mirovinsko osiguranje, ali su lakomisleno smatrali da se to neće dogoditi prepuštajući da o tome računa vodi knjigovodstvo, dok su kao savjesni gospodarstvenici bili su dužni voditi računa o pravovremenom i urednom poslovanju. Kako je za prekršaju odgovornost dovoljan i nehaj počinitelja, pa tako okolnost na koju su se okrivljenici pozvali da djelo nisu počinili namjerno, ih ne opravdava.

7. Stoga su za navedeni prekršaj okrivljenici proglašeni krivima i odgovornima, kako je to opisano u izreci ove presude, budući da odredba čl.172.st.1. i 3. toč.5. Zakona o mirovinsko osiguranju propisuje da će se poslodavac,odnosno obveznik doprinosa kaznit za prekršaj novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 a odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 1.000,00 do 10.000,00 kuna, ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.).

8. Pri odmjeravanju kazni sud je u obzir uzeo posebno izražene olakotne okolnosti a to je da počinjenjem prekršaja nije došlo do većeg ugrožavanja zaštićenog dobra,niti do takvih posljedica koje bi bile trajne i neotklonjive prirode a posebno okolnost da su okrivljenici naknadno izvršili prijavu na mirovinsko osiguranje za navedenog radnika.

9. Također kao posebno olakotnu okolnost sud je u obzir uzeo dosadašnju nekažnjavanost okrivljenika, njihovo sudjelovanje u postupku, priznanje djela koje bitno doprinosi olakšanju utvrđivanja činjeničnog stanja te učinkovitosti postupka, kao i iskazan pozitivan odnos prema počinjenom djelu. Stoga je primjenom odredbe čl.37. Prekršajnog zakona, okrivljenom izrečena novčana kazna ispod najniže propisane kazne za taj prekršaj držeći da se obzirom na navedene okolnosti i ovako ublaženom kaznom može postići svrha kažnjavanja, te da je takva kazna primjerena ličnosti okrivljenika.

10. Odredba čl.33. st.1. Prekršajnog zakona propisuje da za prekršaj propisan zakonom, za počinitelja prekršaja pravnu osobu ne može biti propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 2.000,00 kn , stoga je okrivljenoj pravnoj osobi a primjenjujući gore citiranu zakonsku odredbu izrečena novčana kazna za počinjeno djelo u iznosu od 8.000,00 kuna što je četverostruki iznos općeg zakonskog

11. minimuma kazne za pravnu osobu. Slijedom iznesenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

12. Troškovi prekršajnog postupka izrečeni su u paušalnom iznosu.

U Bujama-Buie, dana 11.listopada 2021. godine

Zapisničarka

Sutkinja

Renata Dunaj,v.r.

Sanja Božić Turina,v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Okrivljenik ili njegov branitelj, zakonski zastupnik, stranke, podnositelj optužnog prijedloga i oštećenik (čl.192. Prekršajnog zakona) imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana po primitku otpravka ove presude, pa se žalba podnosi u dva istovjetna primjerka pismeno i predaje se osobno ili putem pošte Općinskom sudu u Pazinu, Stalnoj službi u Bujama za Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

O TOME OBAVIJEST:

1. Okrivljeniku,

2. Tužitelju,

3. Prekršajna evidencija, po pravomoćnosti,

4. Spis, ovdje.