Baza je ažurirana 22.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

                                                            Posl. broj: 9 P-997/2022-20

 

Poslovni broj: 9 P-997/2022-20

 

            

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

StjepanaRadića 8

 

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E H R VA T S K E

 

P R E S U D A 

 

 

Općinski sud u Šibeniku, po sucu toga suda Martini Miočević Šušnjić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: A. K., O.: , P. 17, P. B. 22202, kojeg zastupaju punomoćnicima-odvjetnicima iz O. D. V. P. d.o.o. Š., S. R. 53. protiv tuženice: R. H., O.: , zastupana po ODO Š., S. R. 81, Š., radi utvrđenja, nakon javno održane glavne rasprave dana 12.prosinca 2023.godine u prisutnosti  punomoćnice tužitelja i zastupnika tuženice, a objavljene dana 4.ožujka 2024.  

 

p r e s u d i o    j e

 

              1. Utvrđuje se da je A. K., O.: , P. 17, P. B. 22202, vlasnik dijela nekretnine katastarske oznake čest. broj 15696/30, Z.U. 6815, K.O. .P. na G. S. N., U. Z. I. d.o.o. Š., od 10. listopad 2018. godine, označen brojevima 1-2-3-4-1, površine 1927 m2.

2. Ovlašćuje se tužitelj da temeljem ove presude, nakon parcelacije kojom se opisani dio predmetne nekretnine formira kao samostalna čestica zemljišta sa novim katastarskim brojem, upiše u zemljišnim knjigama kao vlasnik, uz istodobni upis brisanja sa imena tužene R. H..

 

Obrazloženje

 

1.Tužitelj A. K. (dalje: tužitelj) je dana 12.svibnja 2022.godine podnio tužbu protiv tuženice R. H. (dalje: tuženice) radi utvrđenja prava vlasništva na dijelu nekretnine katastarske oznake čest. broj 15696/30, Z.U. 6815, K.O. P. na G. S. N., U. Z. I. d.o.o., od 10. listopad 2018. godine, označen brojevima 1-2-3-4-1, površine 1927 m2.

1.1. Tuženica R. H., upisana je u zemljišnim knjigama, naslovljenog suda, kao vlasnik čest. broj 15696/30, K.O. P., pašnjak, neplodno, površine 123168 m2, na predjelu zvanom „L.“.

1.2. Tuženica je upisana kao vlasnica predmetne nekretnine, nastale od čest. zem. 15696/1, K.O. P., međutim ista nikad nije bila u posjedu te nekretnine. Osnovna čest. broj 15696, K.O. P., kako je opće poznato, u tzv. „nadjelbi“ početkom prošlog stoljeća, tadašnja A.-U. je dijelove te nekretnine dijelila i prenosila u vlasništvo mještanima P., koji su stupili u posjed dodijeljenog dijela zemljišta, ali svoje vlasništvo nisu evidentirali u zemljišnim knjigama.

1.3. Stvarni vlasnik dijela predmetne nekretnine, koji je u G. S.N., od 10. listopada 2018. godine, sastavljen od U. Z. I. d.o.o. Š., označen brojevima 1-2-3-4-1, površine 1927 m2, je prema navodima iz tužbe ,tužitelj, koji je tako opisanu nekretninu stekao Ugovorom broj OV-8310/14, od 10.10.2014. godine, od svog oca M. K., koji je istu stekao od J. F., Ugovorom, broj OU-105/09, od 14. svibnja 2009. godine i Ugovorom, broj OV-5528/13, od 30.08.2013. godine, sa drugom davateljicom uzdržavanja K. F.. Primateljica uzdržavanja J. F., predmetnu nekretninu je stekla nasljedstvom od svog pokojnog supruga, A. F., rješenjem o nasljeđivanju, O. S. u Š., broj O-282/09, od 21. travnja 2009. godine, a ovaj od svojih prednika.

1.4. Tužitelj ističe dugogodišnji neometani posjed njega osobno kao i njegovih prednika zbog čega da su se ispunili zakonski uvjeti za stjecanja vlasništva dosjelošću.

2.U prilog tužbi tužitelj dostavlja odgovor ODO, G. U.P. N-DO-140/2022 za mirno rješenje spora podnesenog nadležnom državnom odvjetništvu kao dokaz postupanju sukladno odredbi čl. 186.a.Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 80/22 i 114/22; dalje ZPP) prije podizanja ove tužbe.

3.Tuženica se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći kako tužitelj nije dokazao ispunjenja zakonom propisanih uvjeta za stjecanje prava vlasništva dosjelošću njegovih prednika pa da bi nastavno na to tužitelj mogao darovanjem steći pravo vlasništva predmeta spora.

4.U tijeku postupka sud je pregledao dokumentaciju koja prileži spisu i to:Ugovor od 10.listopada 2014.godine (list 6 -8 spisa), Ugovor od 29.kolovloza 2013.godine (list 10 do 12 spisa), Ugovor od dana 14.svibnja 2009.godine (list 13 do 17 spisa), Rješenje iza pok.A. F. poslovni broj O-282/2009 (list 18 spisa), G.S.N. od 10.listopada 2018.godine (list 20 spisa).

4.1. Sud je izvršio uvid u e izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu česticu upisanu u zk.ul.6815 K.O.P..

4.2.Sud je održao uviđaj na licu mjesta dana 11.listopada 2023.godine uz sudjelovanje vještaka mjernika K. Š. dipl.ing.geod. te izveo dokaz saslušanjem svjedoka K. F., J. F., J. J., A. P. i J. P. (list 34 do 37 spisa).

5.Tužbeni zahtjev je osnovan.

6.Predmet spora je zahtjev tužitelja usmjeren na utvrđenje da je Ugovorom, broj OV-8310/14, od 10.10.2014. godine, od svog oca M. K. , izvanknjižnog vlasnika koji da je svoje pravo vlasništva stekao dugogodišnjim posjedom (dosjelošću) osobno i preko svojih pravnih prednika (nasljeđivanjem), sve prikazano na priloženoj skici lica mjesta.

7. Temeljem navoda stranaka i provedenog dokaznog postupka, te ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u smislu odredbe čl. 8. ZPP, ovaj sud je zaključio kako u nastavku slijedi i utvrdio slijedeće činjenično stanje.

 

7.1.Prema odredbi čl. 114. st. 1. ZV-a vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

8. Pasivna legitimacija u ovoj pravnoj stvari nije sporna, a da je tome tako proizlazi iz priloženog e izvadaka iz zemljišne knjige zk.ul.6815 K.O.P..

9. Nesporno je da se u priloženoj dokumentaciji (priloženim ugovorima) nekretnina (odnosno njezin dio) koji je predmet spora navodi kao izvanknjižno vlasništvo, iz kojeg razloga je sud u ovom postupku dužan utvrditi činjenične navode iz historijate tužbe i utvrditi osnovanost navoda tužitelja.

10. Uviđajem na licu mjesta održanom dana 11.listopada 2023. godine uz sudjelovanje vještaka geodetske struke K. Š. dipl.ing.geod.izvršena je identifikacija predmeta spora pa je ista identificirana kao zemljište obraslo u nisko raslinje i borovu šumu, sa svih strana obilježeno suhozidom. Identificira se kao dio.zkč.15696/30 K.O.P., površine 1927 m2.

11.Kao geodetska podloga koristio se geodetska situacija izrađena od M. J. od 10.listopada 2018.godine priložena uz tužbu u ovoj pravnoj stvari.

12. Na okolnost dugogodišnjeg posjedovanja sud je prilikom održavanja uviđaja, na licu mjesta saslušao svjedoke K. F., J. F., J. J., A. P. i J. P. (list 34 do 37 spisa).

12.1. Svjedokinja K. F. (1957., nesrodna sa tužiteljem) je u svom iskazu danom na licu mjesta iskazala kako je teren u vlasništvu njezina muža i njegove obitelji uz tužiteljev, kako je tužitelj ovaj teren dobio darovanjem od svog oca, a M. svoju zemlju Ugovorom o doživotnom uzdržavanju sklopljenim s J. i A. F. o čemu svjedokinja da ima detaljna saznanja obzirom da je ona bila također stranka ugovora jer su upravo ona i M. bili davatelji uzdržavanja. U odnosu na vlasništvo zemlje koju su stekli, svjedokinja ističe kako je pokojna J. F. naslijedila svog supruga A., kako su njihovi preci S. i N. na ovom terenu obrađivali smokve i loze. N. da je preminula 1970.godine u dobi od cca 80 godina, a S. koju godinu kasnije također u dobi od kojih 80.godina. Cijeli ovaj predio je u vlasništvu privatnih osoba, a sve parcele su odijeljene suhozidom pa tako i tužiteljeva.

12.2.Svjedok A. P. (1939.godina, nesrodan sa tužiteljem) navodi kako je njegova nekretnina ispod tužiteljeve, kako je otac od tužitelja M. čuvao J. i A. F. te je na ime tog uzdržavanja M. dobio ovu zemlju, a potom tužitelj. Nekretnina koja je predmet spora da je sa svih strana suhozidom. A. i J. F. su na njoj obrađivali vinograd, a A. da je ovu zemlju nasljeđivanjem od ovog oca S.. Ovaj svjedok je nadalje naveo kako je njegov dida koji je rođen 1883.godine već imao svoju zemlju, a od kada datira dodjele zemlje da ne zna. Svjedok se sjeća kako je za vrijeme A. vršena podjela zemlje u ovom predjelu, da su svi tereni ograđeni suhozidom tako da su granice jasne, a 1945. i 1946.godine da je Š. K. vršio snimanje cijelog P. područja i kako su obilježavanje terena radili djelatnici K. koji su obilježavali zemlju po kazivanju mještana koja je njih pripala.  80% vlasnika dodijeljenih zemalja da je držalo vinograde i zemlju koristilo za skupljanje drva za ogrjev.

12.3.Svjedok J. F. (1956., nesrodan s tužiteljem), u svom iskazu navodi kako je u rodu s A. F. kojeg je dogledala njegova supruga K. F. i tužiteljev otac M.. Svjedok navodi kako je od oca naslijedio zemlju u nastavku tužiteljeve nekretnine, a cijelo ovo područje od cca 22000 m2 je od roda koji se među sobom podijelio. U preostalom dijelu svjedok iskazuje identično ranije saslušanim svjedocima pa tako potvrđuje način uživanje stjecanje, stjecanje temeljem dodjelom od A. i podjelu iste od strane mjesnih odbora.

12.4. Svjedok J. P. (1949.godine, nesrodan sa tužiteljem) je naveo da  je njegova zemlja točno "u K." od zemlje u vlasništvu A. F. i J. F., da su sve zemlje omeđene suhozidom, sjeća se kako su A. i J. obrađivali vinograd, kako nikad sporova nije bilo te da je ova cijela zemlja zvana L. dodjeljivana od A. ali se nikad nije provelo u zemljišnim knjigama, međutim znalo se koja zemlja kome pripada jer je Š. K. to mjerio i upisao čije je još od 1945.godine. U preostalome dijelu svjedok iskazuje identično ranije saslušanim svjedocima pa tako potvrđuje način uživanja zemlje, stjecanja zemlje od Austrougarske i podjelu iste od strane mjesnih odbora.

12.5.Svjedok J. F. (1946.,nesrodan), navodi kako i njegova supruga  neposrednoj blizini mjesta spora ima svoj teren, kako mu je poznato da je tužitelj zemlju stekao od svog oca, a otac davanjem uzdržavanja J. i A. F.. U preostalom dijelu svjedok iskazuje identično ranije saslušanim svjedocima, pa tako potvrđuje način uživanja zemlje, stjecanje zemlje dodjelom od Austrougarske i podjelu iste od mjesnih odbora.

13.Iz iskaza saslušanih svjedoka kao i uvida u priložene materijalne dokaze, analizom i ocjenom naprijed izvedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, kao i rezultata cjelokupnog postupka sud postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja nalazi osnovanim. Naime, zaključak je ovog suda utemeljen na rezultatima dokaznog postupka da je tužitelj stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva od svog oca sukladno priloženom ugovoru o darovanju, a on ugovorom o doživotnom uzdržavanju sklopljenim od J. i A. F., koji da su raspolagali navedenom nekretninom kao stvarni ali izvanknjižni vlasnik iste, koju da su njihovi prednici stekli dodjelom od ondašnjih općinskih vlasti, o čemu su svi svjedoci iskazivali u svim bitnim dijelovima identično čemu u prilog govori i činjenica kako su svi tereni na tom području ograđenih sa svih strana suhozidima i obrađivani kako su svjedoci iskazivali, a najstariji od saslušanih svjedoka se sjećao čak i imena članova komisije zadužene za obilježavanje zemlje iz nadležnog katastarskog ureda.

13.1.Svjedoci su iskazivali u svim bitnim dijelovima identično, a navodi odgovaraju zatečenom na licu mjesta pa se tako sud neposrednim zapažanjem uvjerio da je posjed sa svih strana omeđen i jasno odijeljen suhozidima, svjedoci su detaljno iskazivali kako su prednici kupca- tužitelja uživali mirno svoj posjed pa su obrađivali vinograd mirno i neometano.

14.Sud je cijenio činjenicu da u tako malom mjestu stanovnici poznaju lokalne običaje i događanja, pa tako da im je poznato i koja od nekretnina kome pripada, način stjecanja iste i držanje o neometanom posjedu od stjecanja.

15.Dakle, temeljem rečenih utvrđenja zaključak je ovog suda da je tužitelj stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na utuženoj nekretnini, a koju je stekao od oca koji je također pravnim poslom (ugovor o doživotnom uzdržavanju) istu stekao od stvarnih vlasnika F. koji su stekli dodjelom od ondašnjih gradskih vlasti i dugogodišnjim neometanim posjedom, u smislu pravnih pravila OGZ-a,a u sve zi s čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 ; dalje ZV), što su potvrdili saslušani svjedoci uz općepoznatu činjenicu da u tako malo mjestu stanovnici dobro poznaju lokalne običaje i događanja pa tako i način stjecanja vlasništva općinskih zemalja.

16.Ovaj sud je iz tog razloga, a radi konačnog rješavanja pitanja prava vlasništva na predmetnom nekretnini prihvatio tužbeni zahtjev i odlučio kao u izreci ove presude.

17. Odluka o trošku je izostala obzirom da isti stranke nisu ni potraživale (čl. 154.ZPP).

18. Slijedom iznesenoga, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

Šibeniku, 4.ožujka 2024.

 

Sudac

Martina Miočević Šušnjić

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu