Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-9694/2021

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Renate Popović kao predsjednice vijeća, te Siniše Senjanovića i Kristine Gašparac Orlić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog I.L., zbog prekršaja iz članka 16. točka 1. Zakona o prebivalištu (Narodne novine broj 144/12., 158/13. i 115/14.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko – goranske, Postaje prometne policije Rijeka, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci broj Pp-594/2021 od 6. travnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 29. rujna 2021.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko - goranske, Postaje prometne policije Rijeka, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Rijeci broj Pp-594/2021 od 6. travnja 2021., okrivljeni I.L., temeljem odredbe članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona, oslobođen je od optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 16. točka 1. Zakona o prebivalištu.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava primorsko - goranska, Postaja prometne policije Rijeka, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ovaj sud je postupao sukladno odredbi članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, ali i po službenoj dužnosti, te nisu utvrđene povrede na koje pazi po službenoj dužnosti, kao što nije utvrđena niti osnovanost žalbenih navoda.

5. Prvostupanjski sud je odlučujući o prigovoru okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko - goranske, Postaje prometne policije Rijeka, broj 511-09-34/05-2- 25-1/2021 od 24. siječnja 2021., sukladno odredbi članka 244. stavak 1. Prekršajnog naloga, utvrdio povredu materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točka 1. Prekršajnog zakona, te stoga, temeljem odredbe članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona donio presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, budući djelo za koje se protiv okrivljenika vodi postupak nije prekršaj.

6. Stoga je prvostupanjski sud valjano sagledao odredbu članka 16. točka 1. Zakona o prebivalištu, koja propisuje kažnjavanje fizičke osobe koja u propisanom roku ne prijavi prebivalište ili boravište ili radi iseljenja iz Republike Hrvatske ne odjavi prebivalište ili ne produži prijavu boravišta, kao i materijalnu iz odredbe članka 4. stavak 1. Zakona o prebivalištu koja propisuje da se prijava prebivališta i boravišta podnosi u roku od 15 dana od dana nastanjenja u mjestu i na adresi prebivališta, odnosno od dana dolaska u mjesto i na adresu boravišta.

7. Imajući u vidu posljednje navedeno, u konkretnom slučaju djelo je dovršeno u trenutku nastanka protupravnog stanja, dakle protekom roka od 15 dana računajući od dana nastanjenja/dolaska, a taj dan nije naveden unutar objektivnog identiteta optužbe u činjeničnom opisu obaveznog prekršajnog naloga, slijedom čega nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja za koji se okrivljenik tereti odnosno opisano ponašanje okrivljenika u obaveznom prekršajnom nalogu, ne ispunjava zakonsko biće predmetnog prekršaja.

8. Žalbeni navodi tužitelja ne dovode u pitanje ispravnost prvostupanjske odluke, budući Prekršajni zakon u situaciji kada iz činjeničnog supstrata optužbe ne proizlaze zakonska obilježja prekršaja propisuje, bez odgode, donošenje odluke o oslobođenju od optužbe. Stoga, niti dokazni postupak niti prekršajna evidencija za okrivljenika, a što jedino žalitelj ističe, ne mogu validirati nevaljano sačinjen optužni akt.

9. Na nedopustivo iznesen ad hominem zaključak o neprihvatljivom i nerazumljivom postupku suca prekršajnog odjela, koji površno pristupa provođenju pravne discipline čime se doprinosi stvaranju krive percepcije o stanju sigurnosti (specijalna i generalna prevencija), tužitelju se ukazuje na akuzatornost kao jedno od temeljnih načela kaznenog/prekršajnog sudovanja.

Akuzatorno načelo, propisano i odredbama Prekršajnog zakona, znači odvojenosti procesnih funkcija, pri čemu svaki procesni subjekt ima svoju ulogu. Optužba odnosno prekršajni progon povjeren je isključivo tužitelju. Bez optužbe nema suđenja (Nemo iudex sine actore), na tužitelju je i teret dokazivanja. Obrana pripada okrivljeniku. A sud, kojemu je povjereno donošenje odluke, u tome postupku ima objektivan i neutralan položaj, zadaća mu je da upravlja postupkom i donese zakonitu odluku povodom optužbe ovlaštenoga tužitelja. Pri tome, jednakost oružja kao ključni element prava na pravično suđenje i sastavni element prava na akuzatorni postupak podrazumijeva uravnotežen odnos stranka u postupku.

10. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci.

Zagreb, 29. rujna 2021.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković, v.r.

Renata Popović, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.