REPUBLIKA HRVATSKA

Pr-468/19

OPĆINSKI SUD U SPLIT

Dračevac (ex vojarna Sv. Križ)

21 000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji mr.sc. Ivani Erceg Ćurić, u pravnoj stvari tužitelja P. K., OIB:…, iz T., , zastupanog

po punomoćniku Z. D., odvjetniku u T., protiv tuženika H.

b. T. d.o.o., OIB: … . T.,

zastupanog po direktoru M. T., a on po N. B., odvjetniku u

S., radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 30 lipnja 2021. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja I. N., odvjetnice u T. i punomoćnika tuženika, objavljene dana 27. rujna 2021.,

p r e s u d i o  j e

I Prihvaća se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužitelju s osnova povrede prava osobnosti iznos od 70.000,00 kuna zajedno sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 6.2.2019. godine do isplate po stopi od 7,88 %, a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.“,

dok se odbija tužbeni zahtjev u dijelu više zatraženog iznosa na ime naknade neimovinske štete od 10.920,00 kn (do iznosa od 80.920,00 kn).

II Prihvaća se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

„2. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplati tužitelju iznos od 4.060,00 kuna s osnova imovinske štete (tuđa njega i pomoć) zajedno sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 27.9.2021. do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.“,

dok se odbija tužbeni zahtjev u dijelu više zatraženog iznosa na ime naknade imovinske štete (tuđa njega i pomoć) od 4.240,00 kn (do iznosa od 8.300,00 kn) i u dijelu više zatražene zatezne kamate, tekuće na svaki pojedini dio iznosa od 15-og dana u idućem mjesecu do 26.9.2021.

III Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glasi:

„3. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplati tužitelju iznos od 64.924,05 kuna s osnova izmakle koristi zajedno sa zateznom kamatom koja na iznos od :

-1.838,04 kuna teče od 16. kolovoza 2016.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-1.597,35 kuna teče od 16.rujna 2016.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-1.779,91 kuna teče od 16. listopada 2016.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-1.962,47 kuna teče od 16. studenog 2016.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-141,59 kuna teče od 16.prosinca 2016.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-1.779,91 kuna teče od 16. siječnja 2017.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-2.145,03 kuna teče od 16. ožujka 2017.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-1.597,35 kuna teče od 16.travnja 2017.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-2.145,03 kuna teče od 16. svibnja 2017.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-1.597,35 kuna teče od 16.lipnja 2017.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-1.779,91 kuna teče od 16.srpnja 2017.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-1.962,47 kuna teče od 16.kolovoza 2017.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-1.597,35 kuna teče od 16.rujna 2017.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-1.962,47 kuna teče od 16.listopada 2017.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-1.367,32 kuna teče od 16.prosinca 2017.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-2.841,58 kuna teče od 16.siječnja 2018godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-3.583.95 kuna teče od 16.veljače 2018.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-1.531,24 kuna teče od 16.travnja 2018.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-2.393,99 kuna teče od 16.svibnja 2018.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-1.506,42 kuna teče od 16.lipnja 2018.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-2.626,12 kuna teče od 16.srpnja 2018.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-3.249,69 kuna teče od 16.kolovoza 2018.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-3.133,93 kuna teče od 16.rujan 2018.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim t rgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-3.133,93 kuna teče od 16.listopada 2018.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-3.133,93 kuna teče od 16.studenog 2018.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-3.133,93 kuna teče od 16.prosinca 2018.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-3.133,93 kuna teče od 16.siječnja 2019.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-3.133,93 kuna teče od 16.veljače 2019.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

-3.133,93 kuna teče od 16.ožujka 2019.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.“

IV Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„4. Nalaže se tuženiku da na ime rente tužitelju isplaćuje iznos od 2.000,00 kuna mjesečno od presuđenja pa ubuduće najkasnije do 5. u mjesecu za svaki prethodni mjesec, zajedno sa zateznom kamatom po stopi od 7,88 %, a u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.“

V. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana naknadi tužitelju trošak ovog postupka u iznosu od 20.271,87 kn s zakonskom zateznom kamatom koja na taj trošak teče od donošenja prvostupanjske presude pa do konačne isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena.

Obrazloženje

1. U podnesenoj tužbi od 5.7.2019. navodi se da su tužitelj i F. S. dana

5.7.2016. dobili zadatak da iskrcaju sanduke s brodskom opremom iz šlepera. Prilikom iskrcaja da su se nalazili na kamionu, a V. A. da je sanduke istovarao iz kamiona korištenjem viličara uz bočnu manipulaciji. U jednom trenutku sanduk koji je zahvaćen vilicama da se počeo ljuljati, da je pao i povukao tužitelja koji je ispao iz kamiona zajedno sa sandukom, a uslijed čega je zadobio teške tjelesne ozljede.

1.1. Zbog zadobivenih ozljeda tužitelju da je utvrđena nesposobnost za rad za obavljanje poslova iz čl. 3. t. 5., 6., 16. i 17. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada s danom 17.2.2018. i da mu je zbog toga tuženik otkazao Ugovor o radu na neodređeno vrijeme br. 30/05 od 1.1.2005. dana 7.8.2018.

1.2. Uslijed navedenog štetnog događaja tužitelju da je nastala neimovinska i imovinska šteta pa traži da je tuženik naknadi i to s osnova fizičke boli 10.000,00 kn, s osnova pretrpljenog straha 12.000,00 kn, s osnova duševnih boli zbog umanjenja životne aktivnosti 15.000,00 kn, s osnova naruženosti 7.000,00 kn (ukupno 44.840,00 kn zbog povrede prava osobnosti) i s osnova tuđe pomoći i njege 8.300,00 kn, što zbrojeno daje iznos od 53.140,00 kn.

1.3. Nadalje, tužitelj da je zbog zadobivenih ozljeda bio na bolovanju neprekidno od 5.7.2016. do 29.9.2017. i od 6.11.2017. do 28.2.2019. Prosječna bruto plaće tužitelja 3 mjeseca prije bolovanja da je iznosila 5.796,23 kn. Za vrijeme bolovanja tužitelj da je primio ukupan iznos naknade plaće od 103.166,62 kn, a da je nastavio raditi kod tuženika, da bi u tom razdoblju primio redovnu plaću u ukupnom iznosu od 168.090,67 kn. Stoga tužitelj traži da mu tuženik s osnova izmakle zarade isplati ukupno 64.924,05 kn.

1.4. Tužitelj navodi da mu je uslijed ozljede na radu trajno smanjena života aktivnost zbog invalidnosti u postotku od 20 % zbog čega mi je otkazan ugovor o radu i zbog čega će trpjeti budući gubitak zarade. Stoga, s osnova rente potražuje iznos od 2.000,00 kn mjesečno. Tužitelj napominje i to, da je zaključkom Trgovačkog suda u Splitu broj St – 144/2019 od 27. svibnja 2019. upućen da svoju tražbinu s osnova naknade štete i rente ostvaruje u ovom postupku bez obzira na uvođenje predstečajnog postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu podnesenom 9.9.2019. navodi da osporava tužbu i tužbeni zahtjev, njegovu osnovu i visinu. P. K. da je bio zaposlen kod poslodavca B. d.d. temeljem ugovora o radu broj 30/05 od 1.1.2005. na radnom mjestu transportni radnik I. S obzirom da je došlo do prijenosa gospodarske cjeline, predmetni ugovor o radu da je prenesena novog poslodavca, ovdje tuženika, H. b. T. d.o.o., a o čemu je radnik obaviješten te da je izvršena

prijava kod HZMO-a na novog poslodavca.

2.1. Ozljeda na radu da se dogodila prilikom iskrcaja sanduka s brodskom opremom iz kamiona i to na način da se tužitelj i drugi radnik F. S. korištenjem ručnog paletara sanduke u kamionu okretali i dovodili do ruba kamiona radi lakšeg iskrcaja viličarom kojim je upravljao treći radnik V. A.. Iskrcaj da je obavljen tako, da su dvojica radnika pridržavali sanduke, svaki sa svoje strane, do prihvata sanduka s vilicama viličara. U jednom trenutku, sanduk koji je već bio zahvaćen vilicama viličara, i koji iz tog razloga radnici više nisu smjeli pridržavati i od kojeg su se morali odmaknuti, da se počeo ljuljati, a tužitelj da je protivno odredbama zaštite na radu isti pokušao zaustaviti da padne, kojom prilikom je ispao iz kamiona skupa sa sandukom i pritom se ozlijedio. Sanduk da je imao 400 kg pa da je svaki prosječan čovjek mogao i morao zaključiti da pridržavanjem neće moći zaustaviti padanje sanduka. Tužitelj da je radnik s višegodišnjim iskustvom i osposobljen za rad na siguran način, a na predmetnom viličaru da se nalaze upute za rad na siguran način tj. upozorenje da se radnici moraju maknuti od viličara u trenutku podizanja tereta dakle, tužitelj da nije postupio u skladu sa odredbama zaštite na radu i da nije vodio računa o svojoj sigurnosti i zaštiti svog zdravlja jer umjesto da se odmakne od viličara u trenutku kada je isti počeo podizati teret, isti je svjesno krenuo hvatati zaustavljati padanje tereta teškog 400 kg, iako je znao da prema pravilima zaštite na radu kod ručnog podizanja tereta isti ne smije biti teži od 45 kg.

2.2. Tuženik ističe da je u skladu s Planom i programom osposobljavanja u brodogradilištima H. b. – J. tužitelj položio program po

kojem je osposobljen za rad na siguran način. Nadalje ističe, da je u zapisniku o inspekcijskom nadzoru Inspektorata rada sačinjenog dana 18.7.2016. u točki 8 navedeno da je do nesreće na radu došlo zbog nedovoljne pažnje ratnika.

2.3. Stoga tuženik smatra da je do nesreće došlo isključivo jer tužitelj nije postupao s dužnom pozornošću i jer se nije pridržavao pravila zaštite na radu, konkretno, nije se odmaknuo od viličara u trenutku kada je viličar počeo podizati teret koji je počeo padati i koji je težio 400 kg.

2.4.Tuženik prigovara početku tijeka zatezne kamate na iznos koji se odnosi na tuđu pomoć i njegu, a koja može teći samo od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate. U pogledu izgubljene zarade, tuženik navodi, da ista obuhvaća samo one iznose koje je oštećenik mogao očekivati prema redovnom tijeku stvari. Kako je tuženik u predstečajnom postupku, a što da je utjecalo na smanjenje plaća svih radnika, tužitelj da je nastavio raditi kod tuženika, plaća da bi mu bila manja jer bi dijelio istu sudbinu plaća svih zaposlenika u brodogradilištu, a što da bi trebalo uzeti u obzir prilikom izračuna izgubljene zarade, odnosno rente. Konačno, tuženik smatra da tužitelj ne bi imao pravo na rentu s obzirom se nije pokušao zaposliti, a iz rješenja HZMO-a da proizlazi da se tužitelj ne priznaje pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti, uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, s obzirom da kod tužitelja nisu nastupile navedene okolnosti.

3. Tužitelj je podneskom od 21.5.2021. preinačio tužbu povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva. Naime, nakon provedenog vještačenja po vještacima medicinske struke zatražio je naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u ukupnom iznosu od 80.920,00 kn (tužbom zatraženo iz tog osnova 44.840,00 kn). Tuženik nije dao pristanak za preinaku tužbu međutim, sud je raspravnim rješenjem od 30.6.2021. dopustio preinaku smatrajući da tužitelj bez svoje krivnje nije mogao preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka i smatrajući to svrsishodnim za konačno rješenje odnosa među strankama (čl. 190. st. 2. i 3. ZPP-a).

4. Sud je u postupku izveo dokaze čitanjem rješenja i zaključka Trgovačkog suda u Splitu broj 11.St-144/2019-22 od 27. svibnja 2019., odluke o redovitom otkazu Ugovora o radu zbog osobno uvjetovanih razloga broj 36/18 od 7. kolovoza 2018., zapisnika o inspekcijskom nadzoru inspektorata rada klasa: 116-02/16-41/56, ur. broj: 524-10-02/10-16-3 od 18. srpnja 2016., uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti radnika od 17.5.2018., medicinske dokumentacije, isplatnih lista tužitelja (list 33-61 spisa, potvrde o preporučenoj pošiljci od 5.2.2019 sa zahtjevom za isplatu (list 62-65 spisa), Ugovora o radu od 1.1.2005., uvjerenja broj 2097 od 14.2.2005., ocjene praktične osposobljenosti zaposlenika za rad na siguran način od 2.3.2005., izjave P. K. (list 76 spisa), uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti radnika od

15.1.2006., rješenja HZMO-a, klasa: UP/I 141-02/18-

01/03136652599, ur. broj: 341-18-05/3-18-29211 od 11.2.2019., obračuna plaća za tužitelja (list 89-120 spisa), obračuna plaća radnika V. T. i D.

R. (list 121-184 spisa), potvrde HZMO-a od 29.1.2020., potvrde Porezne uprave od 13.2.2020., pročitan je zdravstveni karton tužitelja te druga spisu priložena dokumentacija, izveden je dokaz saslušanjem tužitelja, saslušanjem svjedoka F. S., I. G., I. P., V. A. i V. Ž. te vještačenjem

po stalnim sudskim vještacima medicinske struke dr. D. T., spec.ortoped i dr. N. S., spec.psihijatar.

5. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete koju je tužitelj pretrpio zbog ozljede na radu 5.7.2016.

7. Prema čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14., dalje ZR) ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

7.1. Prema čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ br. 71/14, 118/14 i 154/14, dalje: ZZR) ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Prema stavku 2. tog članka, poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

7.2. Analizirajući sadržaj navedenih zakonskih odredbi za zaključit je da se ne može isključiti primjenu općih propisa obveznog prava. Naime, ZR i ZZR kao lex specialis nisu potpuno riješili pitanje objektivne odgovornosti poslodavca jer ne sadrže cjelovita pravila o oslobođenju poslodavca od objektivne odgovornosti te jasno upućuju na primjenu općih propisa obveznog prava stoga se u slučaju naknade štete koju pretrpi radnik na radu i u svezi sa radom trebaju primijeniti opće odredbe o oslobođenju od odgovornosti iz čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., dalje ZOO)

7.3. Prema odredbi čl. 1063. ZOO je propisano da šteta nastala u vezi sa opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se ne dokaže da one nisu bile uzrok štete.

7.4. Prema odredbi čl. 1067. st. 1. ZOO vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Prema odredbi st. 2. vlasnik stvari oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti. Prema odredbi st. 3. vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

7.5. Poslovi iskrcaja sanduka visine 226 cm, težine 400 kg iz kamiona uz pomoć ručnog paletara i viličara predstavljaju opasnu djelatnost jer po samoj njezinoj tehničkoj prirodi i načinu obavljanja, može biti ugroženo zdravlje ljudi pa iziskuje povećanu pažnju osoba koje obavljaju tu djelatnost. Za štetu od opasne djelatnosti odgovara tuženik (čl. 1064. ZOO), ali bi se trebao osloboditi ili djelomično osloboditi odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti ili ako dokaže da je oštećenik pridonio nastanku štete. Teret dokazivanja je na poslodavcu, ovdje tuženiku.

8. Sud je pročitao spisu priložene isprave i utvrdio sljedeće činjenice:

- da je tužitelj kod tuženika na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme obavljao poslove radnog mjesta transportni radnik I,

- da se tužitelj 5.7.2016. ozlijedio na radu obavljajući poslove svog radnog mjesta,

- da je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način, da je bio zdravstveno sposoban za obavljanje poslova svog radnog mjesta i da je prilikom radne ozljede koristio osobna zaštitna sredstva,

- da je Inspektorat rada 18.7.2016. sastavio Zapisnik o inspekcijskom nadzoru provedenog povodom ozljede na radu P. K. od 5.7.2016. U zapisniku se utvrđuje slijedeće: da se posao iskrcaja tereta iz kamiona obavljao uz pomoć ručnog paletara i viličara, da se u jednom trenutku sanduk zahvaćen vilicama viličara zaljuljao pa da je P. K. instinktivno pokušao zaustaviti sanduk da padne, ali da je ispao iz kamionom zajedno sa sandukom i ozlijedio se, da je masa sanduka bila 400 kg, a dimenzije 226x83x76 cm (vxšxd), da su se na viličaru nalazile upute za rad na siguran način, da je viličar stroj sa povećanim opasnostima koji je u konkretnom slučaju ispunjavao sve uvjete propisane pravilima zaštite na radu, a o čemu mu je izdano potrebno uvjerenje, da je utvrđen propust radnika u primjeni mjera zaštite na radu jer tužitelj nije upotrijebio dovoljnu pažnju prilikom iskrcaja tereta,

- da je tužitelj sastavio pisanu izjavu povodom radne ozljede i predao je Inspektoratu rada, a u kojoj navodi:"…u trenutku dok je viličar privlačio sanduk iz šlepera mi smo ga pridržavali, ali se od jednom sanduk počeo ljuljati pa sam instinktivno htio zaustaviti njegov pad, ali nisam uspio te sam pao na pod ispred viličara…",

- da je specijalist medicine rada dr. I. K. izdala Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika od 15.2018. u kojem se utvrđuje da je tužitelj zdravstveno nesposoban za obavljanje poslova radnog mjesta transportni radnik I,

- da je tužitelju odlukom poslodavca od 7.8.2018. otkazan ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 1.1.2015. za rad na poslovima radnog mjesta transportni radnik I zbog osobno uvjetovanih razloga, a koju odluku tužitelj nije osporavao. U obrazloženju odluke o otkazu navodi se da je tužitelj obavio izvanredni liječnički pregled kod specijaliste medicine rada dr. I. K., a koja je ocijenila da je tužitelj nesposoban za obavljanje poslova svog radnog mjesta, nakon čega je Stručni tim Poslodavca utvrdio, s obzirom na ocijenjeno zdravstveno stanje tužitelja, da nema drugih poslova koje bi tužitelj mogao obavljati uz preostalu radnu sposobnost pa da mu je stoga otkazan ugovor o radu.

- da se rješenjem HZMO-a tužitelju nije priznalo pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost jer je na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanja osoba s invaliditetom utvrđeno, da kod osiguranika (tužitelja) ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost. - da tužitelj nije korisnik prva iz mirovinskog osiguranja (Potvrda HZMO-a od 29.1.2020.).

9. Sud je u postupku saslušao tužitelja koji u bitnom navodi, da je prilikom iskrcaja sanduka iz kamiona, viljuškar podvukao vilice pod sanduk, ali da sanduk nije bio dobro centriran pa da se zaljuljao lijevo-desno. Stoga da ga je tužitelj prihvatio rukama. Međutim, sanduk da ga je zanio i odbacio pa da je tužitelj ispao iz kamiona i udario o pod. Tužitelj navodi da se u kamionu kraj njega nalazio drugi radnik F. S., a viličarom da je upravljao V. A.. Tužitelj napominje da nije on taj koji je napisao izjavu koja je predana Inspektoratu rada već da mu je izjavu već napisanu donio na potpis poslovođa V. Ž., svega nekoliko sati nakon što se vratio iz bolnice, a on da ju je popisao iz razloga što mu je poslovođa rekao da je to za njegovo dobro i iz razloga što je još bio u šoku zbog radne nezgode.

10. Sud je u postupku saslušao svjedoke F. S., I. G., I. P.,

V. A. i V. Ž..

10.1. Svjedok F. S., koji je predmetne prigode radio s tužiteljem na iskrcaju tereta iz kamiona, iskazuje da su prilikom iskrcaja sanduka koristili paletar i uz njegovu pomoć dovukli sanduk do ruba šlepera (kamiona) kako bi ga viličar mogao dohvatiti vilicama i istovariti s kamiona. Inače, ističe svjedok da je njegova i tužiteljeva uloga u procesu iskrcaju tereta bila ta da ručnim paletarom dovuku sanduke do ruba šlepera. Svjedok navodi da su on i tužitelj educirani od strane poslovođe kako na siguran način iskrcati teret iz šlepera pa da su tako dobili uputu da pridržavaju teret do trenutka dok viličar ne povuče vilice unatrag, put sebe, s već zahvaćenim teretom. U trenutku kada viličar povuče vilice put sebe, da se teret svaki put lagano zaljulja, ali da tada oni više ne smiju pridržavati teret rukama. Predmetne prigode sanduk da se zaljuljao više nego je to uobičajeno zbog njegovih dimenzija, a do kojeg točno trenutka je tužitelj pridržavao teret rukama, da ne zna jer da ga nije mogao vidjeti od sanduka.

10.2. Svjedok V. A., koji je predmetne prigode upravljao viličarom, navodi,

da čim je zahvatio teret vilicama i samo ih malo odigao, da se teret odmah zaljuljao jer se radi o visokom i uskom sanduku, dakle da se zaljuljao prije započinjanja radnje povlačenja vilica put viličara. Kako je sanduk bio visok, svjedok da nije mogao vidjeti tužitelja koji se kritičnog trenutka nalazio iza sanduka.

11. Nakon saslušanja tužitelja i neposrednih očevidaca nesreće F. S. i

V. A. te čitanjem Zapisnika o inspekcijskom nadzoru, sud zaključuje da je dinamika nesreće bila takva, da čim je viličar vilicama zahvatio sanduk i malo ih podigao, da se sanduk odmah zaljuljao dakle, prije nego što je viličar povukao vilice put sebe. U tom trenutku tužitelj je prihvatio sanduk rukama kako ne bi pao, ali ga je sanduk odbacio i zajedno s njim ispao iz kamiona, a pri čemu se tužitelj ozlijedio. 11.1. Činjenica jest da je tužitelj potpisao izjavu u kojoj je navedeno da tužitelj pridržava sanduk dok ga viličar povlači put sebe. Međutim, kako iz iskaza svjedoka V. Ž. proizlazi da je izjava napisana od strane tog svjedoka, a kako iz iskaza tužitelja proizlazi da je izjavu potpisao svega nekoliko sati nakon što je tužitelj izašao iz bolnice, životno je i logično da tužitelj u trenutku potpisivanje izjave nije vodio računa o njenim detaljima kao što su trenutak do kojeg je pridržavao sanduk, do ili/i nakon povlačenja vilica put viličara, a pogotovo što iz svih drugih izvedenih dokaza proizlazi da je tužitelj teret prihvatio rukama u trenutku podizanja vilica i da je ispao iz kamiona zajedno sa sandukom prije nego li je viličar uopće započeo radnju povlačenja vilica put sebe.

12. Nadalje, iz iskaza svjedoka I. P., radnika tuženika i voditelja službe zaštite na radu, proizlazi da se transportni radnik prilikom rada viličara ne smije nalaziti u djelokrugu radnog stroja, a to znači, oko viličara u trenutku kada viličar vilicama zahvaća teret, podiže ga ili povlači put sebe. Transportni radnik da je po nalogu poslovođe u kamionu samo mogao pripremiti palete za iskrcaj uz pomoć ručnog paletara, dok da transportni radnik "nema što pridržavati ili dirati teret dok viljuškar radi". Nadalje, ukoliko se radi o uskom i visokom teretu, tada da se teret veže, a ne pridržaje rukama jer postoji mogućnost pada tereta na radnika, a što se u konkretnom slučaju i dogodilo.

13. Na temelju stručnog iskazivanja svjedoka I. P., sud zaključuje da transportni radnik tj. tužitelj prilikom iskrcaja sanduka iz kaomiona, nije smio pridržavati teret nakon što je viličar isti zahvatio vilicama dakle, nije ga smio pridržavat čak ni u trenutku podizanja tereta vilicama, a prije povlačenja vilica put viličara. Međutim, iz iskaza svjedoka V. Ž., neposrednog rukovoditelja,

proizlazi da je tužitelj predmetne prigode postupio kao i mnogo puta do tada tj. po naputku nadređene osobe pa da je osim što je pripremio teret za iskrcaj iz kamiona, isti i pridržavao nakon što ga je viličar zahvatio vilicama. Svjedok I. G., rukovoditelj pogona transporta, navodi da je poslovođa taj koji daje naputak radnicima tko će i na kakav način izvršiti iskrcaj tereta iz šlepera, da se radi o uhodanom poslu i da poslovođe trebaju znati na koji način se teret iskrcava jer je to u opisu njihova posla.

14. Sud smatra da je tužitelj prilikom iskrcaja tereta iz kamiona postupio protivno mjerama zaštite na radu jer je pridržavao teret rukama koji je u tom trenutku bio zahvaćen vilicama viličara. Međutim, tužitelj je postupio u skladu s uputama nadređene osobe, a što je tuženik mogao izbjeći ili otkloniti provjerom od strane stručne službe je li se mjere zaštite na radu primjenjuju u procesu rada prilikom organiziranja posla i davanja naputaka za rad podređenim radnicima, a za koje je realno očekivati da će zbog autoriteta nadređene osobe postupit po njenom naputku pa tako i tužitelj u konkretnom slučaju. Stoga se tuženik, po mišljenju suda, ne može osloboditi ili djelomično osloboditi odgovornosti za štetu koja je nastala tužitelju.

15. Prema odredbi čl. 19. st. 1. ZOO svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

15.1. Članak 1100. ZOO propisuje da će sud u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe, da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

16. Na okolnost utvrđenja štete koju je tužitelj pretrpio zbog ozljede na radu izveden je dokaz vještačenjem po vještacima medicinske struke.

16.1. Sudska vještakinja dr. D. T., spec. ortoped, nakon što je pročitala medicinsku dokumentaciju i izvršila klinički pregled tužitelja navodi, da je na dan ozljede na radu 5.7.2016. tužitelju napravljena obrada, RTG-u i operacija. Tužitelju da je napravljana repozicija u području lijeve nadlaktice i lijevog lakta te da mu je postavljena titanska pločica s vijcima. U bolnici da je bio do 11.7.2016., a nakon toga da je vršio uredno kontrole traumatologa, fizikalnu terapiju više puta i to kroz 9. mjesec 2016. te kroz 2017. godinu. Na kontrolnim pregledima fizijatra da se opisuje umanjenja pokretljivost u području lijevog lakta i to uglavnom od 40-75 stupnjeva. Vještakinja je utvrdila da je tužitelju zaostala ograničena pokretljivost u jakom stupnju i to od 45 stupnjeva do 80 stupnjeva. Tužiteljevo stanje da je trajno bez obzira hoće li se pločica i vijci iz lakta vaditi te vještakinja primjećuje, da dio pločice strši potkožno i to promjera 3 cm pa da je koža u tom području blago crvena. Ozljeda iz štetnog događaja da se ne može povezati s nekim drugim štetnim događajem. Vještak spec. ortoped daje mišljenje da navedena ozljeda spada u težu tjelesnu ozljedu koja je dovela do umanjenja životnih aktivnosti tužitelja u iznosu od 20%, a to da znači da će tužitelj ulagati pojačane napore kod svih većih tjelesnih radova jer nije u mogućnosti raditi uobičajene pokrete sa lijevom rukom u laktu, zatim da neće moći podizati teži teret s lijevom rukom. Bolove jakog intenziteta tužitelj da je imao 3 dana, srednjeg intenziteta 2 tjedna, te slabog intenziteta još 2 mjeseca. Naruženost da je vidljiva kada tužitelj nosi majicu kratkih rukava jer da se vidi kvrga koja je nastala prilikom stršenja pločice u području lijevog lakta te se još vidi i uredno zarastao postoperacijski ožiljak. Naruženje tužitelja da spada u lakši stupanj vidljiv drugim osobama. Tuđa njega i pomoć tužitelju da je bila potrebna nakon izlaska iz bolnice i to prva četiri tjedna 2 sata dnevno prilikom obavljanja osobne higijene (nemedicinska), a nakon toga još 2 mjeseca jedan sat dnevno jer mu je bila potrebna pomoć prilikom odlaska na fizikalnu terapiju i kontrolne preglede.

16.2. Sudski vještak dr. N. S., spec. psihijatar, navodi da je pregledao medicinsku dokumentaciju tužitelja priloženu sudskom spisu pa da u vremenu neposredno nakon štetnog događaja ne pronalazi psihijatrijske nalaze na osnovu kojih bi se zaključilo da je traumatski događaj doveo do razvoja određenih simptoma kod tužitelja. U zdravstvenom kartonu da se u 2019. god. navode psihijatrijske dijagnoze F41.3 i F43.2, ali bez pobliže opisanih simptoma. Uzevši u obzir navedeno, sudski vještak psihijatar je mišljenja da je tužitelj u trenutku ozljeđivanja doživio primarni strah u trajanju 2-3 minute, da se nastavio sekundarni strah jakog intenziteta slijedeća 3 dana, zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta slijedeća tri tjedna, a sekundarni strah blažeg intenziteta slijedeća 3-4 mjeseca. S obzirom da je kao posljedica ozljeđivanja tužitelj prema potvrdi spec. medicine rada proglašen nesposoban za poslove njegovog radnog mjesta, da je kod tužitelja došlo do oštećenja duševnog zdravlja u blažem stupnju.

16.3. Stranke nisu imale primjedbi na nalaze i mišljenja sudskih vještaka, a koje sud smatra jasnim, potpunim i neproturječnim samim sebi i drugim izvedenim dokazima.

16.4. Kod odlučivanja o visini pravične novčane naknade sud je vodio računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha te je uporabom ostalih okolnosti slučaja iz čl. 1100. ZOO-a utvrđena visina pravične novčane naknade za neimovinsku štetu tužitelja dosuđujući mu po toj osnovi zatraženi iznos od 70.000,00 kn, dok je za više zatraženi iznos od 10.920,00 kn (do iznosa od 80.920,00 kn) tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

16.5. Tužitelju je na priznati iznos neimovinske štete valjalo priznati zakonsku zateznu kamatu u smislu odredbe čl. 1103. ZOO-a, tekuću od podnošenja pisanog zahtjeva za naknadu štete do isplate, u skladu s odredbom čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18, u tekstu ZOO). Iz spisu priložene Potvrde o primitku i pisanog zahtjeva za isplatu naknade štete (list 62-65 spisa) proizlazi da je pisani zahtjev podnesen 5.2.2019. pa je tužitelju priznata zatezna kamata tekuća, kako je do zatraženo, od 6.2.2019. do isplate.

17. Naknada imovinske štete zatražene s osnova pružanja tuđe njege i pomoći tužitelju pripada na temelju čl. 1095. st. 1. ZOO-a. Prema mišljenju sudskog vještaka ortopeda tužitelju je bila potrebna tuđa njega i pomoć nakon izlaska iz bolnice četiri tjedna 2 sata dnevno (7dana x 4 tjedna x 2 sata = 56 sati), a nakon toga još 2 mjeseca jedan sat dnevno (30 dana x 2 mjeseca x 1 sat = 60 sati) što zbrojeno daje iznos od 116 sati tuđe njege i pomoći. Sud je visinu naknade utvrdio prema cijeni sata nestručne pomoći od 35,00 kn po slobodnoj ocijeni (čl. 223. ZPP-a). Kada se utvrđenih 116 sati tuđe njege i pomoći pomnoži s 35,00 kn dobije se iznos od 4.060,00 kn, dok je za više zatraženo u iznosu od 4.240,00 kn (do iznosa od 8.300,00 kn) tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

17.1. Tužitelju je na priznati iznos neimovinske štete s osnova tuže njege i pomoći valjalo priznati zateznu kamatu, ali tekuću od presuđenja 27.9.2021. pa do isplate, a ne kako je zatraženo, tekuću na svaki pojedini mjesečni iznos od 15-og dana u idućem mjesecu do isplate. Naime, člankom 1086. ZOO-a određeno je da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete pa je na dosuđeni iznos naknade štete s osnove tuđe njege i pomoći, tužitelju valjalo priznati zateznu kamatu koja teče od presuđenja pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.), dok je za više zatraženu zateznu kamatu tekuću na svaki pojedini dio iznosa od 15- og dana u idućem mjesecu do 26.9.2021. tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan. 18. Tužitelj traži naknadu štete za izmaklu korist koja se sastoji u razlici između naknade plaće koja je tužitelju isplaćena dok je bio na bolovanju i plaće koja bi mu bila isplaćena da je nastavio raditi kod tuženika u razdoblju od 5.7.2016. do 29.9.2017. i u razdoblju od 6.11.2017. do 28.2.2019.

18.1. Za ovu štetu poslodavac odgovara po čl. 111. st. 2. Zakona o radu u svezi s čl. 134. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 93/14 i 127/17., dalje Zakon o radu) i po čl. 1045. ZOO-a. Kako tuženik ne osporava da je tužitelj u navedenom razdoblju bio na bolovanju i da je bolovanje u uzročno-posljedičnoj vezi s ozljedom na radu proizlazi, da bi tuženik bio odgovoran za štetu koja je nastala tužitelju u vidu izmakle koristi tj. razlike između naknade plaće koja mu je isplaćena i plaće koja bi mu bila isplaćena da nije bio na bolovanju koje je uzročno-posljedičnoj vezi s ozljedom na radu.

18.2. Iz isplatnih lista (list 89-120 spisa) proizlazi da je tužitelju u razdoblju dok je bio na bolovanju od 5.7.2016. do 29.9.2017. i od 6.11.2017. do 28.2.2019. isplaćena naknada plaće u iznosu kako slijedi: za mjesec srpanj 2016. godine 3.958,19 kuna, za mjesec kolovoz 2016. godine 4.198,88 kuna, za mjesec rujan 2016. godine 4.016,32 kuna, za mjesec listopad 2016. godine 3.833,76 kuna, za mjesec studeni 2016. godine 5.654,64 kuna, za mjesec prosinac 2016. godine 4.016,32 kuna, za mjesec veljača 2017. godine 3.651,20 kuna, za mjesec ožujak 2017. godine 4.198,88 kuna, za mjesec travanj 2017. godine 3.651,20 kuna, za mjesec svibanj 2017. godine 4.198,88 kuna, za mjesec lipanj 2017. godine 4,016,32 kuna, za mjesec srpanj 2017. godine 3.833,76 kuna, za mjesec kolovoz 2017. godine 4.198,88 kuna, za mjesec rujan 2017. godine 3.833,76 kuna, za mjesec studeni 2017. godine 4.428,91 kuna, za mjesec prosinac 2017. godine 2.954,65 kuna, za mjesec siječanj 2018. godine 2.212,28 kuna, za mjesec ožujak 2018. godine 4.264,99 kuna, za mjesec travanj 2018. godine 3.402,24 kuna, za mjesec svibanj 2018. godine 4.289,81 kuna, za mjesec lipanj 2018. godine 3.170,11 kuna, za mjesec srpanj 2018. godine 2.546,54 kuna, za mjesec kolovoz 2018. godine 2.662,30 kuna, za mjesec rujan 2018. godine 2.662,30 kuna, za mjesec listopad 2018. godine 2.662,30 kuna, za mjesec studeni 2018. godine 2.662,30 kuna, za mjesec prosinac 2018. godine 2.662,30 kuna, za mjesec siječanj 2019. godine 2.662,30 kuna, za mjesec veljača 2019. godine 2.662,30 kuna.

18.3. Visina prosječne plaće koja je tužitelju isplaćena u prethodna tri mjeseca do ozljede na radu iznosi 5.796,23 kn bruto. Naime, iz isplatnih lista (list 33-35) proizlazi da je tužitelju u travnju 2016. isplaćena bruto plaća u iznosu od 5.691,57 kn, u svibnju 2016. bruto plaća u iznosu od 5.697,40 kn i u lipnju 2016. bruto plaća u iznosu od 5.999,72 kn pa kada se navedeni iznosi zbroje i podijele sa 3, dobije se prosječna bruto plaća tužitelja u iznosu od 5.796,23 kn.

18.4. Kada se od prosječne bruto plaće tužitelja za svaki mjesec odbije iznos koliko je tužitelju isplaćeno na ime naknade plaće dok je bio na bolovanju u razdoblju od 5.7.2016. do 29.9.2017. i u razdoblju od 6.11.2017. do 28.2.2019., dobiju se pojedinačni mjesečni iznosi kako slijedi: za srpanj 2016. iznos od 1.838,04 kuna, za kolovoz 2016. iznos od 1.597,35 kuna, za rujan 2016. iznos od 1.779,91 kuna, za listopad 2016. iznos od 1.962,47 kuna, za studeni 2016. iznos od 141,59 kuna, za prosinac 2016. iznos od 1.779,91 kuna, za veljaču 2017. iznos od 2.145,03 kuna, za ožujak 2017. iznos od 1.597,35 kuna, za travanj 2017. iznos od 2.145,03 kuna, za svibanj 2017. iznos od 1.597,35 kuna, za lipanj 2017. iznos od 1.779,91 kuna, za srpanj 2017. iznos od 1.962,47 kuna, za kolovoz 2017. iznos od 1.597,35 kuna, za rujan 2017. iznos od 1.962,47 kuna, za studeni 2017. iznos od 1.367,32 kuna, za prosinac 2017. iznos od 2.841,58 kuna, za siječanj 2018. iznos od 3.583.95 kuna, za ožujak 2018. iznos od 1.531,24 kuna, za travanj 2018. iznos od 2.393,99 kuna, za svibanj 2018. iznos od 1.506,42 kuna, za lipanj 2018. iznos od 2.626,12 kuna, za srpanj 2018. iznos od 3.249,69 kuna, za kolovoz 2018. na iznos od 3.133,93 kuna, za rujan 2018. na iznos od 3.133,93 kuna, za listopad 2018. na iznos od 3.133,93 kuna, za studeni 2018. na iznos od 3.133,93 kuna, za prosinac 2018. na iznos od 3.133,93 kuna, za siječanj 2019. na iznos od 3.133,93 kuna, za veljaču 2019. na iznos od 3.133,93 kuna, odnosno, ukupno 64.924,05 kn koliko je tuženiku valjalo naložiti da isplati tužitelju na ime naknade imovinske štete s osnove izmakle koristi, a koja se očituje u razlici između naknade plaće koja je isplaćena tužitelju dok je bio na bolovanju i između plaće koja bi bila isplaćena tužitelju da zbog posljedica ozljede na radu nije bio na bolovanju.

18.5. Tužitelju na svaki pojedinačni dio iznosa pripada pravo na zakonsku zateznu kamatu na temelju odredbe čl. 29. st. 1. ZOO-a tekuću od 15-og dana u idućem mjesecu do isplate (čl. 92. st. 3. Zakona o radu), a o stopi zatezne kamate sud je odlučio u skladu s odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a.

19. Tužitelj traži da mu tuženik na ime naknade imovinske štete isplaćuje mjesečnu rentu u iznosu od 2.000,00 kn od presuđenja pa na dalje jer da je kod tužitelja zbog ozljede na radu došlo do invalidnosti i nesposobnosti za rad na poslovima radnog mjesta transportni radnik I, zbog čega je dobio otkaz ugovora o radu i zbog čega da će trpjeti budući gubitak zarade.

19.1. Naime čl. 1088. st. 1. ZOO-a propisuje da se u slučaju smrti, tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja naknada određuje, u pravilu, u obliku novčane rente, doživotno ili određeno vrijeme.

19.2. Međutim, iz rješenja HZMO-a proizlazi da tužitelju nije priznato pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost jer je na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanja osoba s invaliditetom utvrđeno, da kod (tužitelja) ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te tužitelj ne dokazuje da baš zbog predmetne ozljede na radu više nije u mogućnosti naći zaposlenje ili da su nova primanja manja od onih koja bi imao da nije bilo ozljede. Stoga sud zahtjev tužitelja da mu tuženik isplaćuje rentu od presuđenja pa na dalje na ime naknade buduće izmakle koristi smatra neosnovanim te je taj zahtjev tužitelja odbijen.

20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19., u tekstu ZPP).

20.1. Označena vrijednost predmeta spora u tužbi je 118.064,05 kn. Tužitelj je podneskom od 21.5.2021. preinačio tužbu povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva od kada se kao vrijednost predmeta spora uzima 154.144,05 kn.

20.2. Omjer uspjeha stranaka procjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu. Utoliko je uspjeh tužitelja u konkretnom slučaju valjalo cijeniti od podnošenja tužbe do 20.5.2021. u omjeru od 82,5% (75% osnov + 90% visina = 165 : 2 = 82,5%), a od 21.5.2021. do zaključenja glavne u omjeru od 77,5% (75% osnov + 80% visina = 155 : 2 = 77,5%).

20.3. Međutim, prilikom obračuna troška za fazu postupka od podnošenja tužbe do 20.5.2021. tužitelju valja priznati 65% od ukupnog troška, a ne 82,5% jer se omjer uspjeha tužitelja od 82,5% treba prebiti s omjerom uspjeha tuženika od 17,5% pa se dobije postotak od 65%. Nadalje, prilikom obračuna troška za fazu postupka od 21.5.2021. do zaključenja glavne rasprave tužitelju valja priznati 55% od ukupnog troška, a ne 77,5% jer se omjer uspjeha tužitelja od 77,5% treba prebiti s omjerom uspjeha tuženika od 22,5% pa se dobije postotak od 55%.

20.4. Tužitelju je tako prema vrijednosti predmeta spora, od podnošenja tužbe do 20.5.2021. određen trošak u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., dalje Tarifa) kako slijedi: za sastav tužbe 2.500,00 kn, za zastupanja na 6 ročišta po punomoćniku na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari (22.1.2020., 12.3.2020., 7.7.2020., 22.9.2020., 26.11.2020., 13.5.2021.) za svako iznos od 2.500,00 kn, trošak zastupanja na ročištima od 30.10.2019. i 11.2.2021. za svako u iznosu od 625,00 kn (Tbr. 9. t. 5. Tarife), što sve zbrojeno i uvećano za 25% PDV-a daje iznos od 23.437,50 kn od čega je tužitelju valjalo priznati 65% iznosa pa se dobije 15.234,37 kn.

20.5. Za fazu postupka od 21.5.2021. do zaključenja glavne rasprave tužitelju je nastao trošak (određeno prema VPS i Tarifi) kako slijedi: za sastav podneska od 21.5.2021. iznos od 2.500,00 kn i za zastupanje po punomoćniku na ročištu od 30.6.2021. iznos od 2.500,00 kn, što zbrojeno i uvećano za 25% PDV-a daje iznos od 6.250,00 kn od čega je tužitelju valjalo priznati 55% iznosa pa se dobije 3.437,50 kn.

20.6. Kada se zbroje iznosi od 15.234,37 kn i 3.437,50 kn i kada se pridoda iznos od 1.600,00 kn na ime troška vještačenja, dobije se iznos od 20.271,87 kn koliko je određeno da tuženik naknadi tužitelju na ime parničnog troška. Tužitelju nije određen trošak sudske pristojbe jer se radi o postupku u vezi s ostvarivanjem prava radnika iz radnog odnosa u kojem je tužitelj oslobođen od plaćanja pristojbe prema čl. 1. st.1. t. 3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18).

20.7. Na dosuđeni iznos parničnog troška tužitelju pripadaju zakonske zatezne kamate od presuđenja pa do isplate temeljem odredbe 30. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13.,93/14., 55/16., 73/17., 131/20.).

21. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Split, 27. rujna 2021.

s u t k i nj a

mr.sc. Ivana Erceg Ćurić, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka odluke. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis