Poslovni broj: 18 UsImio-448/20-11
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sutkinji Marici Goreta, uz sudjelovanje zapisničarke M. C., u upravnom sporu tužitelja M.R., H. k. ..,Z.,
zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva B. . p. … ., Z., U.
M. P. .., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,
Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, zastupanog po službenoj osobi D.G., radi prava iz mirovinskog osiguranja, nakon javne rasprave zaključene dana
17. rujna 2021. u prisutnosti službene osobe tuženika, dana 27. rujna 2021.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika Klasa: 141- 02/19-03/03485884501, Urbroj: 341-99-06/2-19-001286 od 07. listopada 2020.
Obrazloženje
1.Osporavanim rješenjem tuženika, Klasa: 141-02/19-03/03485884501, Urbroj: 341-99-06/2-19-001286 od 07. listopada 2020. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje HZMO), Područnog ureda u Zadru, Klasa: 141-02/18-01/03485884501, Urbroj: 341-24-05/3-18-018615, broj spisa: … od 17. prosinca 2018.
2.Citiranim prvostupanjskim rješenjem je tužitelju, rođenom ….,
pripadniku Hrvatskog vijeća obrane, uspostavljeno s danom 20. listopada 2014. pravo i isplata invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, uzrokovane 40% zatočeništvom u logoru u svezi rata u Bosni i Hercegovini i 60% bolešću izvan tih okolnosti, u svoti od 833,02 kn mjesečno. S obzirom da je mirovina u cijelosti ostvarena prema posebnom propisu, ista na dan 31. prosinca 2014. iznosi 833,02 kn a od 01. siječnja 2017. iznosi 847,65 kn.
3.Tužitelj u pravodobno podnesenoj tužbi ovome sudu pobija zakonitost osporavanog rješenja tuženika od 07. listopada 2020. navodeći da u rješavanju ove upravne stvari nije postupano u granicama ovlasti i u skladu sa svrhom u koju je ovlast dana, da je netočno utvrđeno činjenično stanje i povrijeđen materijalni propis te da nalazi mišljenje vještaka nije mogao poslužiti kao valjan dokaz za potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje jer da medicinska dokumentacija u spisu dovodi u sumnju i pravilnost tog mišljenja. Ističe se da je u konkretnom slučaju riječ o osobi sa statusom HRVI-a, pripadniku HVO-a sa 70% oštećenja organizma zbog psihičke bolesti koji da je umirovljen zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Nadalje se u tužbi navodi da je iz prethodnih postupaka rješenjem drugostupanjskog tijela HZMO-a, broj … od 25. rujna 2017., poništeno pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad s obrazloženjem da odredbama Ugovora HVO nije predviđeno priznanje nekog drugog prava zbog pogoršanja zdravstvenog stanja odnosno da je tužitelju već priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad naknadno ukinuto. U konkretnom slučaju da je i medicinskim laicima razvidno da je riječ o pojavi, trajanju, pogoršanju psihičke bolesti koja se ne može izliječiti nikakvim protekom vremena i to zbog uzroka nastalih tijekom rata, osobito zatočenjem u logoru. U konkretnom slučaju da je trebalo postupiti u duhu Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ali i u skladu s člankom 34. stavak 2. ZOMO te poštivati načelo materijalne istine i načelo pravičnosti te sukladno tome donijeti odluku o prihvaćanju i priznavanju zahtjeva tužitelja. Slijedom navedenog tužitelj predlaže da se osporavano rješenje tuženika poništi.
4.Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da tužba nije osnovana, da je osporavano rješenje doneseno u skladu sa činjeničnim stanjem utvrđenim u provedenom uspravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima te se u bitnome poziva na obrazloženje osporavanog rješenja i predlaže da se tužbeni zahtjev tužitelja odbije.
5.U podnesku zaprimljenim kod ovoga suda dana 26.veljače 2021. tužitelj poriče navode tuženika. U podnesku se naime u bitnome stiče da je tuženik neosnovano osporavanim rješenjem odbio žalbu tužitelja na rješenje kojim mu je uspostavljeno pravo i isplata invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad a čime da je tužitelju ukinuto već priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad. Tuženik da se pogrešno poziva na Ugovor između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji kojim da nije predviđeno priznanje drugog prava zbog pogoršanja zdravstvenog stanja. Ističe se da je nesporno da tužitelj predstavlja osobu iz članka 1. stavak 1. točka 7. Ugovora te, pozivajući se na članak 6. Ugovora. Pitanje prava na invalidsku mirovinu kod HRVI od kojeg je nastao trajni gubitak radne sposobnosti ili profesionalna nesposobnost za rad da je regulirano odredbom članka 15. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihove obitelji /NN 174/2004/. Vještačenjem provedenim u upravnom postupku, na koje da se tuženik u pobijanom rješenju poziva, da je utvrđeno kako kod tužitelja postoji profesionalna nesposobnost za rad uzrokovana 40% zatočeništvom u logoru u svezi rata u BiH a 60% da se odnosi na bolest izvan tih okolnosti koja da nije zadobivena u obrani suvereniteta RH. Ističe se da tužitelj pobija navedeno vještačenje i da smatra da je isto u suprotnosti sa cjelokupnom medicinskom dokumentacijom a iz koje da je razvidno da je teško psihičko stanje i dijagnoze koje postoje kod oštećenog u potpunosti u uzročno posljedičnoj vezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH. Vještačenjem a niti pobijanim rješenjem da nije objašnjeno na koji način je izveden zaključak da bi kod tužitelja postojale bolesti izvan gore navedenih okolnosti. Međutim, čak i iz predmetnog vještačenja na koje se tuženik poziva da je jasno kako tužitelj u svakom slučaju ispunjava uvjete za priznavanje prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, sve primjenom odredbe članka 15. stavak 2. ZOPHBDR-a. Nadalje, ističe se važnost provođenja medicinskog vještačenja po vještaku psihijatrijske struke na okolnost postojanja opće nesposobnosti za rad kod tužitelja kao i na okolnost uzročno posljedične veze dijagnoza koje postoje kod tužitelja sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH pa slijedom navedenog predlaže provođenje medicinskog vještačenja po vještaku psihijatrijske struke. U navedenom dokaznom prijedlogu tužitelj je ustrajao i u podnesku od 06. rujna 2021.
6.Strankama je dostavom podnesaka te održavanjem rasprave u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17- dalje: ZUS-a) dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.
7.Na ročište za raspravu održano kod ovoga suda dana 17. rujna 2021. nije pristupio opunomoćenik tužitelja, iako uredno pozvan, no, isti je svoj izostanak opravdao podneskom zaprimljenim kod ovoga suda dana 06. rujna 2021.
8.Tuženik je po službenoj osobi na istom ročištu za raspravu ostao kod navoda iz odgovora na tužbu i obrazloženja osporavanog rješenja te se usprotivio predloženom medicinskom vještačenju.
9.Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje, te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog spora dok je odbijen prijedlog tužitelja za izvođenjem dokaza medicinskim vještačenjem kao suvišno za donošenje odluke u ovom sporu a pored prethodno izvedenih dokaza. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.
10.Na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, sukladno odredbi članka 55. stavak 3. ZUS-a, ovaj sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
11.Iz podataka spisa dostavljanog uz odgovor na tužbu proizlazi da je tužitelju rješenjem HZMO, Područnog ureda u Zadru, broj: … od 04. rujna 2009. priznato od 30. kolovoza 2006. pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, prema odredbama Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji („Narodne novine“, Međunarodni ugovori broj 2/2006 – dalje: Ugovor HVO) dijelom uzrokovane 40% zatočeništvom u logoru vezano uz rat u Bosni i Hercegovini, a dijelom 60% izvan tih okolnosti.
12.Tužitelj je dana 26. rujna 2014. podnio zahtjev za priznanje prava na invalidsku mirovinu zbog pogoršanja zdravstvenog stanja. Po navedenom zahtjevu tužitelju je rješenjem HZMO, Područne službe u Zadru, broj … od 23. siječnja 2015. priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad počevši od 26. rujna 2014. Kako je tužitelj stekao pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad to je nastavno na to rješenje prvostupanjsko tijelo donijelo rješenje od 26. siječnja 2015. kojim tužitelju prestaje pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad danom 19.listopada 2014. s kojim danom je obustavljena i isplata iste.
13.Nadalje je iz sadržaja spisa proizlazi da je rješenjem HZMO, Središnje službe, broj … od 25. rujna 2017. u postupku žalbe, poništeno prvostupanjsko rješenje broj … od 23. siječnja 2015. (kojim je tužitelju priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad počevši od 26. rujna 2014.) te je predmet vraćen na ponovni postupak. Stoga je u obnovi postupka po službenoj dužnosti rješenjem tuženika, broj … od 26. rujna 2017., poništeno prvostupanjsko rješenje, broj … od 26.siječnja 2015. kojim je tužitelju prestalo pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad.
14.Iz podataka spisa proizlazi i to da je prvostupanjskim rješenjem od 14. prosinca 2018., a koje je doneseno u izvršenju rješenja HZMO, Središnje službe broj … od 26. rujna 2017., odbijen zahtjev tužitelja za priznavanje prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.
15.Nadalje, u izvršenju rješenja tuženika, broj … od 26. rujna 2017. prvostupanjsko tijelo je po službenoj dužnosti donijelo rješenje, broj spisa: … od 17.prosinca 2018., kojim je tužitelju ponovno uspostavljeno pravo i isplata mirovine priznate rješenjem HZMO, Područnog ureda u Zadru, broj: … od 04. rujna 2009.(zbog profesionalne nesposobnosti za rad), a sve kako je to pobliže navedeno u izreci tog rješenja.
16.Tužitelj je na navedeno prvostupanjsko rješenje broj spisa: …. od 17.prosinca 2018. izjavio žalbu a koja žalba je odbijena osporavanim rješenjem tuženika od 07. listopada 2020. te potvrđena pravilnost navedenog prvostupanjskog rješenja.
17.Polazeći od svih prednjih utvrđenja, a posebno od toga da je prvostupanjsko rješenje broj: … od 04. rujna 2009., kojim je tužitelju priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, i dalje na snazi te da je prvostupanjskim rješenjem od 14. prosinca 2018. odbijen zahtjev tužitelja za priznavanje prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti, to je, po ocjeni ovoga suda, osporavano rješenje tuženika od 07. listopada 2020. pravilno i zakonito, dok navodi i prigovori tužitelja nisu osnovani niti od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari.
18.Naime, nije osnovan navod tužitelja u tužbi odnosno tijekom ovoga spora da je osporavanim rješenjem tuženika tužitelju ukinuto već priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad. Ovo stoga što iz prednjih utvrđenja nedvojbeno proizlazi da je prvostupanjsko rješenje od 23. siječnja 2015., kojim je tužitelju priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, poništeno rješenjem tuženika od 25. rujna 2017. a u izvršenju tog rješenja je prvostupanjskim rješenjem od 14. prosinca 2018. odbijen zahtjev tužitelja za priznavanje prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.
19.Obzirom da je predmet ovog upravnog spora ocjena zakonitosti osporavanog rješenja tuženika od 07. listopada 2020., kojim je potvrđena pravilnost prvostupanjskog rješenja od 17.prosinca 2018., a kojim je tužitelju ponovno uspostavljeno pravo i isplata invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja mu je priznata rješenjem HZMO, Područnog ureda u Zadru, broj: .. od 04. rujna 2009., a ne ocjena zakonitosti rješenja kojim je odbijen zahtjev tužitelja za priznavanje prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, to nisu od utjecaja za rješavanje predmetne upravne stvari ni ostali tužbeni navodi tužitelja u tužbi i tijekom ovoga spora koji se u bitnome odnose na pogoršanje zdravstvenog stana tužitelja te da u svezi s tim tužitelj ispunjava uvjete za priznavanje prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad.
20.Uzevši u obzir sve izloženo ovaj sud je odbio prijedlog tužitelja da se provede medicinsko vještačenje po vještaku psihijatrijske struke na okolnosti postojanja opće nesposobnosti za rad kod tužitelja te uzročno posljedične veze dijagnoza koje postoje kod tužitelja sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske jer je izvođenje navedenog dokaza u predmetnoj činjeničnoj i pravnoj situaciji, po ocjeni ovoga suda, nepotrebno.
21.Slijedom navedenog, po ocjeni ovog suda, u upravnom postupku koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje upravne stvari, utvrđene su sve činjenice i okolnosti bitne za zakonito i pravilno rješavanje predmetne upravne stvari te je osporavano rješenje argumentirano i na zakonu osnovano. Navodi tužitelja nisu s uspjehom osporili zakonitost ni pravilnost osporavanog rješenja niti su isti od utjecaja na drugačije rješenje predmetne upravne stvari.
22.Stoga, a budući da je osporavano rješenje tuženika zakonito, te nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. ZUP-a, na koje sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je, na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a, odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno presuditi kao u izreci.
U Splitu, 27. rujna 2021.
S U D A C
Marica Goreta
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske.
DNA:
-opunomoćeniku tužitelja, uz zapisnik o objavi,
-tuženiku, uz zapisnik o objavi,
-u spis.
Rj.:
-spis u kalendar 30 dana
