Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Ex vojarna „sv. Križ“ Dračevac 21 000 Split

P-2517/2017

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja pod 1) Ž. O. P., OIB: … . iz K. G., pod 2) A. O., OIB: … iz K.

G., oboje zastupani po punomoćniku V. L. i Ž.

V., odvjetnicima u OD L., V. i P. iz S.,

protiv tuženika H. o. k. d.d. Z., OIB: … zastupano po ZOU Ž. O., I. P. i F. O., iz Z., nakon održane i zaključene javne i glavne rasprave zaključene dana 1. srpnja 2021. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 24.rujna 2021.

p r e s u d i o  j e

I Dužan je tuženik u roku od 15 dana isplatiti tužitelju pod 1) Ž. O. P. iznos od 10.245,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 10.000,00 kuna teku od 16. svibnja 2017. pa do isplate a na iznos od 245,00 kuna zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate, sve po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, dok je za više zatraženi iznos od 7.000,00 kuna tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

II Dužan je tuženik na ime naknade imovinske štete na vozilu isplatiti tužitelju pod 2) A. O. iznos od 39.141,49 kn sa zakonskom zateznom kamatom, tekućom od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

III Dužan je tuženik naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 15.582,90 kuna u roku od 15 dana, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na taj iznos od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je dana 20.prosinca 2016. došlo do prometne nezgode koju je skrivio P. P. upravljajući vozilom marke " Mercedes" reg oznake i broja … osiguranim kod tuženika po polici broj : 3010695596.

Nadalje, da je u predmetnoj nezgodi tužiteljica pod 1) zadobila tjelesne povrede dok je navedeno vozilo vlasništvo tužitelja pod 2) u predmetnoj nezgodi znatno oštećeno. Nadalje, da je odgovorni P. P. pokušao izbjeći odgovornost za predmetnu nezgodu " izmišljanjem " nepoznatog vozila što da nije istina.

2. Nadalje, da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te da sve okolnosti slučaja opravdavaju joj priznati pravičnu novčanu naknadu zbog bolova. duševnih bolova, straha, tegoba tijekom liječenja i sl slijedom čega tužiteljica potražuje iznos od 18.000,00 kuna zatim, na ime tuđe pomoći njege iznos od 700,00 kuna te na ime troškova liječenja iznos od 500,00 kuna.

3. Nadalje, tužitelj pod 2) na ime naknade materijalne štete potražuje iznos od 40.000,00 kuna.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja, međutim osporava odgovornost osiguranika tuženika za predmetni štetni događaj te za sve posljedice proizišle iz istog.

5. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem zapisnika o očevidu broj 511-12-36- 03-1561/2016 od 20.12.2016., medicinske dokumentacije koja prileži spisu, obveznog prekršajnog naloga broj 511-12-36-03-1561/2016 od 14.veljače 2017., skice lica mjesta ( list 80), saslušanjem tužiteljice te svjedoka P. P., prometno- tehničkim vještačenjem po vještaku S. U., dopunskim saslušanjem vještaka, medicinskim vještačenjem, te je temeljem tako provedenog dokaznog postupka sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11,148/11,25/13,89/14; dalje ZPP) utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske i imovinske štete pretrpljene u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 20.prosinca 2016. u kojoj je sudjelovao tužitelj kao vozač osobnog vozila.

7. Između parničnih stranaka nesporna je pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja dok je sporna odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja te osnov i visina štete.

8. Slijedom toga, proveden je dokaz prometno-tehničkim vještačenjem po vještaku Sretan Ugrin na okolnost dinamike nastanka predmetnog štetnog događaja odnosno odgovornosti za isti.

9. Iz zapisnika o očevidu te kazivanja sudionika predmetne prometne nezgode proizlazi da se ista dogodila na cesti S.- S., po suhom kolniku, u noći te dobroj osvijetljenosti, dok je tužiteljica upravljala vozilom marke Ford iz S. u smjeru S., dok se vozilo osiguranika tuženika kretalo u suprotnom pravcu. Nadalje, isto je izbjegavajući sudar sa NN vozilom koje se kretalo u traci ispred tužiteljice, te skretalo ulijevo prema V., skrenulo u suprotni trak kojim se kretala tužiteljica te izazvalo sudar dvaju vozila u pokretu.

10. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da se ista zaustavila na prvom semaforu na kojem je bilo upaljeno crveno svjetlo, a ispred je bilo samo jedno vozilo, nadalje, nastavila se kretati ravno i kada je došla pred slijedeći semafor vozilo koje je bilo ispred je dalo lijevi žmigavac i skretalo ulijevo kada je vidjela svjetla vozila koje se kretalo prema njoj iz suprotnog pravca te je vidjela da će se isto zabiti u njezino vozilo. Nadalje, ista navodi da predmetno vozilo nije kočilo i punom brzinom se zabilo u njezino vozilo. 11. Iz iskaza osiguranika tuženika proizlazi da se na semaforu kretao ravno, a treća osoba je iz suprotnog smjera istome presjekla put skretanjem ulijevo radi čega je zaokrenuo volanom ulijevo da zaobiđe predmetno vozilo koje je skretalo ulijevo, a vozačica Forda je greškom prešla u njegovu traku i tako je došlo do sudara.

12. Iz nalaza i mišljenja vještaka Ugrin proizlazi da je raskrižje ulice S. -S. izvedeno u obliku slova T. Nadalje, da je raskrižje

regulirano semaforima, a brzina ograničena na 50 km/h.

13. Nadalje, da je analizom tragova na kolniku, oštećenja na vozilima te konačne pozicije oba automobila nakon sudara vještak utvrdio da se točka sudara nalazi na prometnom traku kojim se kretao automobil Ford te da se u trenutku sudara osobno automobil Ford u cijelosti nalazio na svom prometnom traku. Nadalje, da je sudarna brzina automobila Mercedes iznosila 60 km/h. Nadalje, da se isti kretao navedenom brzinom prije poduzimanja radnje skretanja ulijevo te nisu evidentirani tragovi koji bi upućivali na promjenu brzine neposredno prije sudara. Nadalje, da je sudarna brzina automobila Ford iznosila 8 km/h. Nadalje, da je sudarna brzina vozila Ford u trenutku kada je vozačica Forda mogla uočiti bočno izmicanje automobila Mercedes iznosila je 38,5 km/h. Nadalje, da je vozač Mercedesa u izmicanju od točke A.3.2 (ulijevo) do sudara (A0) prešao put od 53,3 m u vremenu od 3,2 s. Nadalje, da je brzina kretanja vozačice Forda prije sudara iznosila 38,5 km/h, a u poziciji sudara 8 km/h zbog poduzetog kočenja. Nadalje, da je u primarnom sudaru došlo do kolizije prednjeg pretežno lijevog dijela automobila Mercedes (A0) i prednjeg pretežno desnog dijela automobila Ford (B0).

14. Nadalje, da je tehnički održiv iskaz tužiteljice kada navodi da je uočila vozilo Mercedes dok je bilo u suprotnom traku prije raskrižja da bi isto iz nepoznatog razloga skrenulo u njezinu traku jer je utvrđeno da se vozilo Mercedes u trenutku izmicanja ulijevo na poziciji A.2.7. nalazilo u svojoj traci.

15. Nadalje, da nije moguće utvrditi kinematiku kretanja nepoznatog vozila koje se kretalo iz … . ulijevo na … i time presjeklo put automobilu

"Mercedes".

16. Iz mišljenja vještaka proizlazi, da je vozač automobila "Mercedes" poduzeo reakciju intenzivnog kočenja na raspoloživom putu od oko 27,5 m odnosno u vremenskom intervalu od trenutka odluke na reakciju izmicanja bočno ulijevo do pozicije mogućeg sudara s NN vozilom izbjegao bi sudar da se kretao brzinom od oko 50 km/h ili manjom.

17. Nadalje, da nije moguće utvrditi kinematiku kretanja nepoznatog vozila koje se kretalo iz … ulijevo na … i time presjeklo put automobilu

Mercedesa ali da se može dovesti u korelaciju reakcija bočnim izmicanjem ulijevo vozača Mercedesa na poziciji A.3.2. sa skretanjem NN vozila ulijevo.

18. Nadalje, sud je usmeno saslušao vještaka na okolnosti odgovornosti osiguranika tuženika za nastanak prometne nezgode budući tuženik prigovara da je za istu isključivo odgovoran vozač NN vozila koji je oduzeo prednost vozaču osiguranika tuženika te da se ne može sa sigurnošću ispitati je li nezgodu mogao osiguranik tuženika izbjeći da je vozio nižom brzinom jer nije utvrđeno na kojoj se udaljenosti nalazilo vozilo osiguranika tuženika kada je mogao percipirati opasnu situaciju odnosno da ga vozilo NN neće propustiti. Nadalje, da se istome ne može prigovoriti što je odabrao izmicanje, a ne kočenje jer je to stvar subjektivne procjene vozača stoga da je vještak dužan utvrditi mogućnost izbjegavanja sudara pri istovjetnoj reakciji.

19. U dopunskom nalazu i mišljenju vještak navodi da je prosječna brzina skretanja ulijevo na raskrižju 2,5 sec, što bi omogućilo vozaču "Mercedesa" da pri manjim brzinama zadrži svoj smjer kretanja bez sudarnih posljedica odnosno da je vozio brzinom od 35 km/h s tim da je od trenutka skretanja ulijevo NN vozila Mercedes bio udaljen 27,5 m koja udaljenost je određena vremenom bočnog izmicanja.

20. Sukladno odredbi čl. 51 Zakona o sigurnosti prometa na cestama " Narodne novine" broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20 stavak1) vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

21. Sukladno odredbi čl. 58. ZOSPC vozač koji se približava raskrižju mora voziti s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju. Nadalje, vozač je dužan na dovoljnoj udaljenosti pred raskrižjem vozilom zauzeti položaj na onoj prometnoj traci kojom mora proći kroz raskrižje.

22. U konkretnom slučaju sud je prihvatio prometno-tehničko vještačenje u cijelosti kao stručno i argumentirano te utvrdio da je prometnu nezgodu u kojoj je ozlijeđena tužiteljica skrivio osiguranik tuženika kada dolaskom pred ušće raskrižja na kojem se kolnik Splitske ulice križa u obliku slova T križa sa kolnikom Vranjičkog puta, na kojem raskrižju se promet upravlja semaforima, nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti tako da vozilo može pred svakom preprekom koju može predvidjeti zaustaviti već je vozio brzinom većom od dopuštene ( 60 km/h), pa isti do položaja u kojem se nalazilo NN vozilo ( koje se kretalo ispred tužiteljice i prepriječilo osiguraniku tuženika kada je skretalo ulijevo na Vranjički put) svoje vozilo bi mogao zaustaviti da se kretao manjom brzinom dočim je odlučio navedeno vozilo zaobići te pri istoj brzini kojom se kretao ( 60 km/h) ušao u traku suprotnog smjera kojom se kretalo vozilo tužiteljice u koju je pri navedenoj brzini i udario. Dakle, u ovom postupku utvrđeno je da je vozilo osiguranika tuženika imalo jednaku brzinu prilikom uočavanja opasne situacije ( A.3.2) i prilikom sudara, dakle, vozač osiguranika tuženika, nije kočio.

23. Nadalje, utvrđeno je da je vozač osiguranika tuženika prevalio put dug 53,3 metra u 3.2 sekunde ( računajući od uočavanja preko reakcije na volan ulijevo do točke sudara) cijelo vrijeme vozeći brzinom od 60 km/h.

24. Međutim, tuženik prigovara nalazu i mišljenju smatrajući da se vozaču "Mercedesa" ne može predbaciti što je poduzeo radnju zaobilaženja umjesto kočenja jer je to stvar subjektivne procjene vozača pa je vještak odgovorio da je pri istovjetnoj reakciji vozač Mercedesa mogao zaobići NN vozilo i izbjeći sudar da je sporije vozio odnosno kočio, štoviše vještak je utvrdio da je osiguranik tuženika kočio odmah kada je uočio NN vozilo koje skreće zaustavio bi se do točke skretanja NN vozila, od kojeg je tada bio udaljen 27, 5 metara što bi ostavilo prostora da se zaustavi do susreta sa vozilom tužiteljice, što evidentno isti nije poduzeo pa je time doveo u izravnu opasnost druge sudionike u prometu.

25. Prema tome, odluka vozača Mercedesa da umjesto smanjenja brzine, prilikom uočavanja NN vozila, odabere bočno izmicanje prelaženjem u suprotni trak dovela je do toga da je umjesto namjeravane radnje zaobilaženja zapravo izvršio radnju skretanja u suprotni trak.

26. Naime, iz nalaza i mišljenja proizlazi da je osiguranik tuženika mogao zaobići NN vozilo i zaustaviti se do točke sudara da je vozio sporije ( 50 km/h) odnosno kočio računajući od momenta kada je uočio opasnost pa do točke sudara.

27. Dakle, da se osiguranik tuženika s povećanim oprezom približavao raskrižju na kojem nije neuobičajeno očekivati prepreku poput vozila koje skretanjem oduzima prednost i prilagodio brzinu uvjetima na cesti mogao je izbjeći sudar sa vozilom tužene da se kretao manjom brzinom i pri istovjetnoj reakciji. Isto tako, morao je znati da izlaže opasnosti i sebe i druge sudionike u prometu prelaženjem u suprotni trak. 28. Dakle, iz svega navedenog proizlazi da osiguranik tuženika nije postupao sa pažnjom dobrog vozača kada je odabrao zaobilaženje umjesto kočenja, jer nije prije svega predvidio uobičajenu

situaciju u prometu na raskrižju kao što je oduzimanje prednosti ili nailazak vozila iz suprotnog smjera što je mogao predvidjeti na predmetnom "T" raskrižju na kojem se odvija promet u dva smjera pa da je prilagodio brzinu uvjetima na raskrižju ne bi izazvao sudar.

29. Slijedom navedenog, utvrđeno je da je vozilo osiguranika tuženika u potpunosti odgovorno za navedenu prometnu nezgodu koju je izazvao time što je postupao protupravno odnosno nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti, a vozio je i pod utjecajem alkohola čime je također postupao protivno odredbama ZOSPC.

30. Slijedom navedenog, utvrđena je odgovornost vozila osiguranika tuženika za predmetnu prometnu nezgodu. S druge, pak strane nije utvrđena odgovornost tužiteljice koja se kretala prilagođenom brzinom ( 38,5 km/h) pred raskrižjem, svojom trakom i zadržavajući svoj smjer kretanja, pri tome pravovremeno poduzela radnu kočenja radi izbjegavanja sudara sa nadolazećim vozilom osiguranika tuženika, u čemu nije uspjela ne svojom krivnjom. Slijedom navedenog, utvrđeno je da je neprilagođena brzina vozača osiguranika tuženika u relevantnoj i uzročno - posljedičnoj vezi sa svim posljedicama predmetne prometne nezgode.

31. Slijedom navedenog, na okolnost visine tražbine tužiteljice proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještacima dr. M. J. i dr. Č. L..

32. Iz nalaza i mišljenja vještaka M. J., dr. med. neurokirurg, proizlazi da je tužiteljica ozljede zadobila u prometnoj nesreći dana 20. prosinca 2016., nadalje, da je prvi nalaz sa hitnog kirurškog prijema istog datuma gdje se bilježe dijagnoze zadobivenog udara u glavu i lice zatim dijagnoza glavobolje te dijagnoza trudnoće. U tekstu se bilježi da je u 17 tjednu graviditeta, a ocijenjeno je da se neće pristupiti rendgenskom snimanju posebno iz razloga što su dijagnoze blage. Nadalje, da se navodi kako svijest nije gubila niti je povraćala, da zna reproducirati događaj i na postavljena pitanja je uredno kooperabilna. Nadalje, da je istog dana i sutradan pregledana je od strane spec. za maksiofacijalnu kirurgiju koji u nalazu bilježi kontuzijsko područje u predjelu jagodične kosti lijevo. Nadalje, da je iz nalaza sa KKP 21.12. vidljivo da se pridaje dijagnoza stanja uslijed udara u lijevo koljeno. Nadalje, da su ginekološki pregledi obavljeni su 21. i 22. prosinca. Nadalje, da spisu prileže i psihijatrijski nalaz kao i nalazi radiologa i traumatologa iz mjeseca siječnja 2017. iz L.. Stoga vještak utvrđuje da je tužiteljica doživjela povredu njenog osobnog prava na tjelesno i duševno zdravlje te da povreda prava osobnosti je blaga, bez trajnih posljedica, ispoljila se u trpljenju bolova, imala je neugodnosti zbog ozljeđivanja. Nadalje, da cijeni bolove za trpljenje udarca u srednjem stupnju 3 dana i potom još 10 dana u blagom intenzitetu. Nadalje, da su neugodnosti za tužiteljicu bile ponajprije odlazak u hitni kirurški prijem u dva navrata, obavljanja svih spec. pregleda potom kontrolni spec. pregledi kojih pregleda dakako ne bi bilo ni gnjavaže u vezi s time da se nije ozlijedila. Nadalje, da ozljede jesu blage, ali s obzirom na graviditet cijeni potrebu pomoći i njege kroz 7 dana, 2 sata u danu, a što se odnosi na pripomoć njoj samoj, a ujedno se odnosi i na potrebnu pratnju pri korištenju zdravstvene zaštite.

33. Iz nalaza i mišljenja vještaka Č. L., spec. psihijatar, proizlazi da je zbog smetnji na psihičkom planu tužiteljica se javila psihijatru 22.prosinca 2016. a kod dolaska se žalila na poteškoće u funkcioniranju, nesanicu, bezvoljnost te košmarne snove. Prema nalazu psihijatra bila je jako zabrinuta za vlastitu budućnost, fakultetske i druge profesionalne aktivnosti. Sve navedeno psihijatar je dao dijagnozu akutna reakcija na stres te odredio uzimanje antidepresiva. Sljedeći nalaz psihijatra je iz L. od 6.2.2017. godine, a psihijatar je kao vodeću dijagnozu naveo post traumatski stresni poremećaj dok drugih nalaza psihijatra nema. Nadalje, vještak utvrđuje da u trenutku ozljeđivanja tužiteljica je doživjela "primarni" strah jakog intenziteta u trajanju 2-3 minute. Nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta koje je mogao potrajati iduća dva dana a on je određen i činjenicom da je u trenutku ozljeđivanja tužiteljica bila u 17. tjednu trudnoće, nadalje strah srednjeg intenziteta tužiteljica je mogla trpjeti do zadnjeg nalaza ginekologa u L. od 12.siječnja 2017. godine, a strah blagog intenziteta do poroda koji je bio u lipnju 2017. Nadalje, da je temeljem ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nezgodi kod tužiteljice došlo do privremene povrede duševnog integriteta što procjenjujem da je moglo trajati do kraja drugog mjeseca, te da nije došlo do trajne povrede duševnog integriteta.

34. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka budući je sačinjeno stručno i obrazloženo u skladu s pravilima struke, dok je prigovore tuženika na ista otklonio kao neargumentirane i paušalne jer isti nisu ničim potkrijepljeni već usmjereni na odugovlačenje postupka, okolnost da je vještak psihijatar uzeo u obzir nalaze tužiteljice predane u spis nakon zaključenja prethodnog postupka navodi se da tužitelj u istome nije prekludiran jer se radi o medicinskoj dokumentaciji vezano za nastavak liječenja iz istog štetnog događaja, a niti je time izazvan poseban trošak budući je vještak prilikom davanja nalaza i mišljenja u ovom postupka uzeo u obzir svu dokumentaciju predanu u spis do vještačenja.

35. Naime, vještak neurokirurg je vrlo detaljno opisao sve ozljede koje je tužitelj zadobio nalazeći uporište za ocjenu istih u medicinskoj dokumentaciji te su vještaci na temelju nedvojbeno utvrđenih ozljeda i pretrpljenih boli te straha dali ocjenu trajnih posljedica, slijedom čega su predmetna vještva u cijelosti objektivna i prihvatljiva.

36. Slijedom navedenog, proizlazi da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, odnosno da je ista pretrpjela neimovinsku štetu iz čl.19. st. 2.u vezi s čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima («Narodne novine» broj 35/05 i 41/08; dalje u tekstu ZOO), slijedom čega utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl.1100 st.1.ZOO-a), a pri određivanju visine neimovinske štete sud je vodio računa o jačini i trajanju boli ( fizičkih i duševnih) i straha (čl.1100 st.2. ZOO).

37. Tako je vještak neurokirurg utvrdio da se kod tužitelja radilo o tjelesnoj ozljedi uslijed koje je trpjela bolove srednjeg intenziteta tri dana, a potom u malom ili blagom intenzitetu 10 dana. Nadalje, vještak psihijatar je naveo da je tužiteljica u trenutku ozljeđivanja pretrpjela primarni strah jakog intenziteta u trajanju od 2-3 minute, zatim sekundarni jaki strah u trajanju od dva dana, te srednji strah koji je trajao do 12.1.2017. te blagi strah koji je trpjela do lipnja 2017. odnosno četiri mjeseca.

38. Odlučujući o visini pravične novčane naknade s osnova pretrljenih bolova tužitelja, sud je uzeo u obzir ponajprije jačinu i trajanje tih bolova kako su opisani u nalazu i mišljenju liječnika vještaka, a sud je imao na umu i druge okolnosti slučaja i težinu povrede te sve aspekte liječenja, osobito činjenicu da je tužiteljica bila u 17 tjednu trudnoće, trpjela bolove kao posljedicu ozljeđivanja glave u srednjem stupnju 3 dana te blagom još deset dana, odlazila na rendgenska snimanja te dodatne ginekološke preglede, sve to zbog predmetnog ozljeđivanja to sud smatra primjerenom naknadom za taj vid štete iznos od 4.000,00 kuna temeljem čl.1100 ZOO-a.

39. Cijeneći vrstu, intenzitet i opseg pretrpljenog straha, tužitelju s naslova pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti, imajući u vidu da je tužiteljica pretrpjela akutnu reakciju na stres te primarni strah jakog intenziteta u trajanju od 2-3 minute, zatim sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 2 dana, zatim strah srednjeg intenziteta do 12.1.2017., a blagog 4 mjeseca, to sud smatra da tužitelju pripada iznos od 6.000,00 kn temeljem čl.1100 ZOO-a.

40. Slijedom navedenog, utvrđena težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu prema citiranoj odredbi čl. 1100 ZOO. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što je ovdje slučaj povreda prava na tjelesno i duševno zdravlje, pa za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene neimovinske štete. Stoga je sud odlučujući o visini pravične novčane naknade utvrđivao činjenice navedene u tužbi, dakle, fizičku bol i strah, kao kvalifikatorne okolnosti, koje zajedno s drugim okolnostima iz čl. 1100 ZOO opravdavaju u konkretnom slučaju dosuđenje pravične novčane naknade u jednom iznosu.

41. Slijedom navedenog, tužitelju bi pripadao iznos pravične novčane naknade za utvrđenu neimovinsku štetu u vezi predmetne prometne nezgode zbog povrede prava osobnosti sukladno odredbi čl. 1100 ZOO u jedinstvenom iznosu od 10.000,00 kuna.

42. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 1103 ZOO sukladno kojoj obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim kao je šteta nastala nakon toga. Slijedom navedenog, tužitelju je dosuđena zakonska zatezna kamata koju propisuje odredba čl. 29 ZOO od tužbe odnosno 16. svibnja 2017. pa do isplate.

43. Odredbom čl. 1095 st.1 ZOO propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

44. U pogledu naknade za tuđu pomoć i njegu vještačenjem je utvrđeno da je tužiteljici tuđa njega i pomoć bila potrebna ukupno kroz razdoblje od dva tjedan po dva sata dnevno, a kada se uzme u obzir da je tužiteljica zatražila cijenu sata tuđe pomoći i njege u visini od 35,00 kuna po satu, dok je iz potvrde koju je dostavila sudu razvidno kako cijena sata tuđe pomoći i njege iznosi 35,00 kuna te obzirom tuženik ničim nije osporio navedeno niti dostavio dokaz niti je predlagao izvođenje otkaza na okolnost kolika bi bila cijena sata tuđe pomoći i njege te imajući na umu i sudsku praksu, to je temeljem odredbe čl. 1095.st.1. ZOO-a,a u svezi sa odredbo čl. 220 ZPP-a sud utvrdio visinu sata tuđe pomoći i njege u iznosu od 18,00 kuna, međutim kako je tužitelj po toj osnovi iznos od 245,00 kuna to je istome tako i dosuđen sa zateznim kamatama koje na ovaj iznos teku od presuđenja pa do isplate budući je od dana presuđenja predmetna šteta iz nenovčane imovinske postala novčana imovinska šteta te je danom presuđenja utvrđena njezina visina (tako i VSRH u odluci Gzz-28/96).

Za više zatražene kamate koje na taj iznos teku od 16.svibnja 2017. pa do presuđenja, odbijen je zahtjev jer je kako je već navedeno, tuženik u zakašnjenju tek od dana presuđenja.

45. Iz nalaza i mišljenja na okolnost nastale štete i procjene visine štete utvrđeno je da vještak utvrđuje uzimajući u obzir nastala oštećenja, te izvid štete te vrijednost automobila na dan prometne nesreće da je na vozilu Ford nastala šteta totalna šteta ( radi nerentabilnosti popravka obzirom na starost vozila te vrijednost vozila prije same nezgode) te ista iznosi 39.141,49 kuna, a istu je dužan tuženik naknaditi sukladno čl. 1085 ZOO.

46. Obzirom se radi o imovinskoj nenovčanoj šteti za uništeno vozilo čija je visina utvrđena u tijeku postupka prema procjeni vještaka čije mišljenje je sud prihvatio kao stručno i argumentirano, to i kamate na utvrđeni iznos štete teku od presuđenja sukladno čl. 1086 ZOO jer u spisu nema dokaza da je ista popravljena.

47. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi čl. 154. st. 3. ZPP-a u svezi sa odredbom čl. 155. st. 1. ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku, odmjeren prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15) koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke, prema vrijednosti tužbenog zahtjeva. Slijedom navedenog, tužitelju pripada trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 110 bodova ( sukladno Tbr.7.točka 1 i Tbr.36 OT), sastava tužbe u iznosu od 110 bodova, sastav podnesak od 28.srpnja 2017. 110 bodova, zastupanje na ročištu od 11.listopada 2017. 110 bodova, 13.veljače 2018. 55 bodova, 13.travnja 2018. 55 bodova, 4.lipnja 2018. 110 bodova, 5.srpnja 2018. 110 bodova, sastav podneska od 5.12.2019. 110 bodova, ročište od 29.lipnja 2020. 110 bodova, ročište od 7.listopada 2020. 55 bodova, 14.travnja 2021. 110 bodova, sastav podneska od 26.svibnja 2021. 110 bodova, ročište od 1.srpnja 2021. 110 bodova, odnosno ukupno 1375 bodova preračunato vrijednost boda u kunama (Tbr.50) iznosi 13.750,00 kuna, uvećano za PDV u iznosu 25% u iznosu od 3.437,50 kuna iznosi 17.187,50 kuna, te uvećano za trošak vještačenja u iznosu od 6.200,00 kuna, te uvećano za trošak pristojbe na tužbu i presudu odluku u iznosu od po 1.292,00 kuna što sveukupno iznosi 25.971,50 kuna. Obzirom je tužitelj u cijelosti upio u osnovu i djelomično u visini to je uspjeh tužitelja u postupku 80 % pa se trošak umanjuje sukladno čl. 154.st.2) ZPP-a te iznosi 15.582,90 kuna.

48. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 29.st.2 ZOO u vezi s čl. 30. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12,25/13 i 93/14).

49. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

Split, 24.rujna 2021.

Sutkinja

Maja Anušić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba Županijskom sudu u Splitu. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude.

Dna:

- punomoćniku tužitelja

- punomoćniku tuženika

- spis