Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 47 Gž Ovr-1512/2021-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Renati Đaković Vranković, u pravnoj stvari prvoovrhovoditelja R., R. A., OIB:…, kojeg zastupa punomoćnik F. R., odvjetnik u Odvjetničkom društvu K. i p. d.o.o., drugoovrhovoditelja OTP. b. d.d., Z.¹, kojeg zastupa punomoćnik R. Ž., odvjetnik u Z.² i trećeovrhovoditelja E. C. C. d.o.o., Z.², OIB:…, kojeg zastupa punomoćnica D. H., odvjetnica u Z.², četvrtoovrhovoditelja P. b. Z. d.d., Z.², kojeg zastupa punomoćnik S. V., odvjetnica u Z.², petoovrhovoditelja PBZ C. d.o.o. Z.², kojeg zastupa punomoćnik J. M., odvjetnik u Z.², i šestoovrhovoditelja A. M. iz Z.², OIB:…, protiv ovršenice S. B. iz Z.², OIB:…, koju zastupa punomoćnik I. Ć., odvjetnik u Z.², radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1575/09-146 od 10. prosinca 2020., 23. rujna 2021.
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba ovršenice S. B. i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1575/09-146 od 10. prosinca 2020.
II. Odbija se zahtjev ovršenice za naknadu zatraženog troška za sastav žalbe u iznosu od 5.960,93 kn.
III. Odbija se zahtjev prvoovrhovoditelja za naknadu zatraženog troška za sastav odgovora na žalbu u iznosu od 9.537,50 kn.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
„Nastavlja se ovrha u ovoj pravnoj stvari, koja je određena rješenjem ovog suda poslovni broj ovr-1575/09-125 od 27. listopada 2017. godine, koje je preinačeno rješenjem Županijskog suda u Puli poslovni broj Gž Ovr-6/18 od 13. ožujka 2018. godine, te je ovrha odgođena do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod brojem P-2018/16.“
2. Protiv ovog rješenja žalbu je podnijela ovršenica zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba ovršnog postupka. Predlaže ukinuti prvostupanjsko rješenje i odgoditi ovrhu u ovoj ovršnoj stvari. Potražuje naknadu troška za sastava žalbe u iznosu od ukupno 5.960,93 kn.
3. Prvoovrhovoditelj u odgovoru na žalbu osporava navode istaknute u žalbi i predlaže istu odbiti. Potražuje naknadu troška za sastav odgovora na žalbu u iznosu od ukupno 9.537,50 kn.
4. Žalba ovršenice je neosnovana.
5. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem pozivom na odredbu čl. 66. st. 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08 – dalje: OZ) odlučio o prijedlogu prvoovrhovoditelja za nastavak ovrhe koja je odgođena rješenjem Županijskog suda u Puli poslovni broj Gž Ovr-6/18 od 13. ožujka 2018. smatrajući da iako nije okončan parnični postupak radi utvrđenja ništetnosti ovršne isprave koji se vodi pod brojem P-2018/16, su prestali razlozi za odgodu ovrhe, a koji su utemeljeni na odredbama Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom, budući da je navedeni zakon ukinut odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske odnosno da je odlukom Suda Europske unije broj C-630/17 utvrđeno da se taj zakon protivi pravu Europske unije.
6. Iz stanja spisa proizlazi da je u ovom predmetu Rješenjem Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž Ovr-6/18-2 od 13. ožujka 2018. odgođena ovrha do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pod poslovnim brojem P-2018/16 pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, a radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o jednokratnom kreditu od 14. prosinca 2007.; javnobilježničkog akta-solemnizacija broj OU-1260/07 od 19. prosinca 2007. te suglasnosti o zapljeni broj OU-1260/07 od 19. prosinca 2007. sve ovjereno kod javnog bilježnika Branka Jakića, a zakonski osnov za odgodu bio je čl. 6. st. 1. Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom („Narodne novine“ broj 72/17 – dalje: Zakon o ništetnosti).
7. Ovrhovoditelj je podneskom od 11. ožujka 2020. podnio prijedlog za nastavak ovrhe pozivajući se na odluku Suda Europske unije broj C-630/17.
8. Odredbe čl. 66. st. 2. i 3. OZ glase:
(2) Na prijedlog ovrhovoditelja sud može nastaviti ovrhu i prije proteka roka za koji je odgođena ako ovrhovoditelj učini vjerojatnim da su prestali razlozi za odgodu ili ako da jamčevinu.
(3) Na prijedlog ovrhovoditelja sud će nastaviti ovrhu i prije pravomoćnosti odnosno konačnosti odluke nadležnoga prvostupanjskog tijela o odbacivanju ili odbijanju pravnog lijeka ili sredstva povodom kojeg je odgođena ovrha.
9. U odnosu na žalbene navode ovršenice koja ističe da predmetna nekretnina predstavlja njezin jedini dom i dom njezinog supruga i djece te da je navedenu činjenicu sud nije razmotrio prilikom donošenja pobijanog rješenja, valja reći da je ovrha u ovom postupku odgođena rješenjem od 13. ožujka 2018. primjenom odredbe čl. 6. st. 1. Zakona o ništetnosti, a ne iz razloga što predmetna nekretnina predstavlja dom ovršenice i koje činjenice povodom prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe i donošenja rješenja od 13. ožujka 2018. sud nije ispitivao.
10. Odlukom Suda Europske unije broj C-630/17 stavljene su izvan snage odredbe Zakona o ništetnosti koje se tiču ovršnog postupka, jer je sud zaključio kao iste ne bi bile usklađene s pravom Europske unije.
10.1. Naime, sud Europske unije je zaključio da se Zakonom o ništetnosti uspostavlja derogativno uređenje za određene financijske usluge s obzirom na okolnost ima li pružatelj sjedišta u državi članici različitoj od one u kojoj se pruža usluga, valja zaključi da se do 30. rujna 2015. hrvatskim pravom provodila izravna diskriminacija prema vjerovnicima s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske, a nakon toga je datuma ništetnost ugovora o kreditu sklopljenih s neovlaštenim vjerovnikom proširena na ugovore s vjerovnicima s poslovnim nastanom u toj državi članici.
10.2. Za slučaj da Sud Europske unije utvrdi kroz prethodni postupak neusklađenost nacionalnog prava sa pravom EU, sud države članice dužan je u konkretnom predmetu isključiti primjenu nacionalnog prava te izravno i neposredno primijeniti propise EU.
11. S obzirom na to da je u ovom predmetu ovrha bila odgođena na temelju odredbe čl. 6. st. 1. Zakona o ništetnosti te se nije ispitivalo postojanje drugim zakonima propisanih pretpostavki o odgodi ovrhe na prijedlog ovršenika, tumačenjem citirane odredbe čl. 66. st. 2. i 3. OZ, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da su donošenjem presude Suda Europske unije broj C-630/17 od 14. veljače 2019., a potom i donošenjem odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-3678/17 od 3. studenoga 2020. kojom je Zakon o ništetnosti ukinut, prestali razlozi za odgodu ovrhe pri čemu nije od utjecaja činjenica da parnični postupak koji je ovršenica pokrenula radi utvrđenja ništetnosti ovršne isprave broj P-2018/16 nije dovršen.
12. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 380. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 12/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP) koji se u ovom postupku primjenjuje na odgovarajući način na temelju odredbe čl. 19. st. 1. OZ odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.
13. Na temelju odredbe čl. 166. st.1. ZPP u svezi odredbe čl. 154. st. 1. ZPP odbijen je zahtjev ovršenice za naknadu zatraženih troškova za sastav žalbe.
14. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška za sastav odgovora na žalbu odbijen je na temelju odredbe čl. 155. st. 1. ZPP, jer isti nije bio potreban.
U Zagrebu, 23. rujna 2021.
Sutkinja:
Renata Đaković Vranković, v.r.
