1              Poslovni broj: 4. P Ob-227/2023-13

 

   

Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku                                        Poslovni broj: 4. P Ob-227/2023-13

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

 

U   I M E    R E P U B L I K A   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Općinski sud u Sisku, OIB 74610670107 po sutkinji toga suda Nataši Ljuba-Čobanov u pravnoj stvari tužiteljice S. M., OIB: … iz V., … koju zastupa punomoćnica ., odvjetnica iz Z. protiv 1. tužene N. Ž., OIB: … iz S., . 2 i 2. tuženika K.P., OIB: …, iz K., . i 3. tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,OIB: . …, Područni ured u Sisku kojeg zastupa punomoćnica  …. zaposlenica, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon zaključene glavne nejavne rasprave održane dana 6. veljače 2024. u prisutnosti tužiteljice osobno i njene punomoćnice, punomoćnice 3. tuženika, a u odsutnosti 1. tužene i 2. tuženika, dana 4. ožujka 2024.

p r e s u d i o   j e

I. Utvrđuje se da su S. M., OIB: …. i pok. S. L. O.: … iz K., živjeli u izvanbračnoj zajednici koja je trajala od 01. rujna 2009.g. pa sve do smrti S. L. dana  2. srpnja 2023.g.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u odnosu na 3. tuženika H. zavoda za mirovinsko osiguranje,OIB: ….., Z., A. M. 3, P. ured u S..

              III. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

                                                    Obrazloženje

 

1. Dana 3. listopada 2023. sudu je dostavljen prijedlog koji je zaprimljen na sudski spis.  Prijedlog je podnijela   S. M. ( nastavno: tužiteljica) te  iz istog proizlazi da traži da sud donese rješenje kojim će se utvrditi izvanbračna zajednica, jer ima pravni interes  radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza pok. S. L.. Prijedlog je zaprimljen na parnični upisnik kao tužba pod gornjom poslovnom oznakom te je nastavno postupljeno primjenom pravila parničnog postupka, jer je ovaj  sud zauzeo stajalište da se isto ima rješavati u parnici.  Prijedlog, odnosno tužba vraćena je na ispravak i dopunu rješenjem ovog suda.

2. Po konačnom proširenju i uređenju tužbe tužiteljica podnosi tužbu protiv univerzalnih pravnih slijednika pok. S. L. i to 1. tužene N. Ž. ( nastavno:1. tužena ), 2. tuženika K. P. ( nastavno: 2. tuženik) ali i protiv H. zavoda za mirovinsko osiguranje ( nastavno: 3. tuženik). U. tužbi i nastavku postupka navodi da su ona i pokojni S. L. zasnovali izvanbračnu zajednicu 01.09.2009.g.  te da je ista trajala sve do njegove smrti dana 02.07.2023.g., te da je ta zajednica bila životna zajednicu u punom smislu,  uključujući i ljubavnu, emotivnu i financijsku, da su živjeli zajedno, brinuli su se jedan o drugome, voljeli se i bili si podrška. Za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice sklopili su dana 30.03.2017.g. i Ugovor o doživotnom uzdržavanju u kojem su također utvrdili postojanje svoje izvanbračne zajednice.  Stoga predlaže da sud donese odluku kojom će se utvrditi da je između nje i pok. S. L. postojala izvanbračna zajednica koja je trajala od 1. rujna 2009. pa sve do dana smrti pokojnog Slavka Lasića dana 2. srpnja 2023.   Potražuje trošak parničnog postupka.

3. 1. i 2. tuženici u odgovoru na tužbu nisu osporili činjenice navedene u tužbi tužiteljice te se nisu protivili da sud donese odluku kako to predlaže tužiteljica.

4. tuženik se opreza radi protivio utvrđenju postojanja izvanbračne zajednice, smatra da je na tužiteljici da dokaže postojanje izvanbračne zajednice, da je nedovoljno isto utvrditi samo na temelju predloženih dokaza. Ne osporava svoju pasivnu legitimaciju, dapače smatra da je nužno sudjelovanje 3. tuženika u ovoj i istim parnicama, jer je 3. tuženik javna ustanova koja obavlja poslovne od interesa za Republiku Hrvatsku te stoga mora brinuti o sredstvima državnog proračuna, jer se obiteljska mirovina ( koju namjerava zahtijevati tužiteljica) isplaćuje doživotno, pa je jasno da se radi o znatnim sredstvima državnog proračuna.

5. U dokaznom postupku izvršen je uvid u uvjerenja o boravištu i prebivalištu PU Sisačko-moslavačke od 16.8.2023. i 14.7.2023., Izvatke iz matice rođenih MU Kutina od 28.8.2023., Ugovor o doživotnom uzdržavanju od 30.03.2017., smrtni list MU Novska od 4.7.2023., Izvatke iz matice rođenih MU Kutina od 23.10.2023., saslušani su svjedoci M. M., J. M., A. Š., M. P. i B. M., te je saslušana tužiteljica.

6. Uvidom u uvjerenje o boravištu PU Sisačko-moslavačke od 16.8.2023. utvrđeno je da je tužiteljica imala boravište od 24.2.2011. do 24.2.2012., zatim od 10.01.2014., od 10.01.2015., od 31.8.2017. do 31.08.2018., od 25.2.2019. do 25.2.2020., od 13.7.2020. do 13.7.2021., od 19.7.2021. do 19.7.2022., te od 23.8.2022. do 23.8.2023. na adresi K., K. L. 106.

7. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu PU Sisačko-moslavačke od 14.7. 2023. utvrđeno je da je Slavko Lasić imao upisano prebivalište na adresi K., K. L. 106 od 19.1.2004. pa do 2.07.2023. (do dana smrti).

8. Iz Izvatka matice rođenih MU Kutina  od 28.8.2023. za tužiteljicu utvrđeno je da je ista bila u braku sa M. M. koji je razveden presudom Općinskog suda u Kutini br. P-295/2009 od 4.3.2009. i da je taj brak prestao dana 26.3.2009. , nakon čega nije upisano da je tužiteljica bila u braku sa drugom osobom. Isto tako iz izvatka matice rođenih MU Kutina od 28.8.2023. za Lasić Slavka vidi se da isti nije bio  u braku

9. Uvidom u Ugovor o doživotnom uzdržavanju od 30.03.2017. utvrđeno je da su tužiteljica i L. S. zaključili Ugovor o doživotnom uzdržavanju pri čemu je davateljica uzdržavanja bila tužiteljica, a on primatelj uzdržavanja.  U članku 1. istog Ugovora navodi se da primatelj uzdržavanja izjavljuje da davateljici uzdržavanja kao svojoj izvanbračnoj supruzi daje određene nekretnine u vlasništvo , a da stjecanje prava vlasništva se odgađa do smrti primatelja uzdržavanja , a da se davateljica uzdržavanja obvezuje doživotno uzdržavati primatelja uzdržavanja.

10. Iz smrtnog lista MU Novska od 4.7.2023. sud je utvrdio da je S. L. umro 2.07.2023. u N..

11. Iz izvadaka iz matice rođenih MU Kutina od 23.10.2023. sud je utvrdio srodstvo 1. i 2. tuženika sa L. S. i time u smislu utvrđivanja prethodnog pitanja zaključio o pasivnoj legitimaciji tih tuženika.

12.  Svjedok M. M. je u bitnome izjavila da dugo godina poznaje tužiteljicu , da je s njom prijateljica i da su po njezinom viđanju stvari tužiteljica i S. bili supružnici i da se njihovi odnosi ni  u čemu nisu razlikovali od osoba koji su formalno u braku. Rekla je da se u bolesti prije smrti za S. brinula tužiteljica. Zna da su počeli živjeti zajedno 2009., da je njihova veza prestala smrću Slavka i da je svu organizaciju oko sahrane obavljala tužiteljica. Isto tako bila je i svjedok sklapanja Ugovora o doživotnom uzdržavanju kod javnog bilježnika pa joj je poznato da je isti sklopljen.

13. Svjedokinja J. M. inače majka prethodno navedene svjedokinje u bitnome je istovjetno iskazala kao i kćer, osim što je nadodala da je svu brigu o S. vodila tužiteljica tim više što je on bio slijepa osoba. Sjeća se da je sukladno običajima tužiteljica stajala uz lijes kao ožalošćena rodbina.

14. Svjedok A. Š. u bitnome je izjavila da je daljnja rođakinja pokojnog S. i prijateljica sa tužiteljicom. Zna da su se njih dvoje upoznali u trgovini gdje je tužiteljica radila te da su počeli živjeti na istoj adresi zajedno 2009. pa sve do smrti S.. Prisjetila se da je pred smrt obilazila rođaka S. i da je tada tužiteljica bila uz njega i brinula o njemu. Zna da je sahranu organizirala tužiteljica i snosila troškove.

15. Svjedokinja M. P. rekla je da poznaje obitelj S. još od 80-tih godina i da se sjeća da je tužiteljica doselila kod njega u jesen 2009. te je rekla da su kao susjedi s njima bili  u prisnim odnosima, međusobno se posjećivali i da može reći da su odnosi između tužiteljice i S. bili bolji nego što ih je ona imala sa svojim suprugom jer su se oni slagali. Također se prisjetila da se u bolesti brinula samo tužiteljica o Slavku.

16. Svjedok B. M., sin tužiteljice rekao je da mu je dobro poznato da se njegova majka preselila 2009. na adresu S. i da su tada počeli živjeti zajedno, te su tako živjeli u kontinuitetu do smrti S.. Rekao je da su njihovi odnosi bili kao da su u braku, da je svaki od njih imao svoje prihode iz kojih su se pokrivali zajednički troškovi, da je S. bio slabovidna osoba, a onda je i oslijepio i kada mu je bila potrebna skrb i njega njegova majka bila je s njim. Na osmrtnici kao ožalošćena rodbina bila je navedena njegova majka, ali i on i njegov brat kao posinci. Rekao je da je to bila želja S. jer je bio razočaran odnosima sa svojom rodbinom.

17. Tužiteljica je u bitnome izjavila da je bila u braku u kojem je bilo puno obiteljskoj nasilja , a koji je razveden u ožujku 2009. pa se iz dotašnjeg kućanstva iselila u stan kod prijateljice. Radila je u trgovini i tu je viđala čovjeka koji joj je dolazio kao kupac. Svidio joj se , počeli su se viđali te nakon početnog poznanstva S. ju je pozvao da se k njemu preseli. U. rujnu 2009. se preselila u njegovu kuću. Već tada je Slavko slabije vidio i rekao joj je da će bolest biti sve teža i da će za par godina oslijepiti. Odmah je preuzela brigu o kućanstvu, raspolagala novčanim sredstvima i sa njegovim karticama što je bila njegova želja i inicijativa. U istom kućanstvu živjela je i njegova majka koja je umrla 2014. Rekla je da su zajedno odlazili u kupovine, radili zajedno, voljeli se i da im je bilo lijepo. S obzirom da je bio razočaran sa svojom rodbinom koja ga je prevarila želio je nju zaštiti i zato je sklopljen Ugovor o doživotnom uzdržavanju kojim je bila obuhvaćena sva njegova imovina. Nakon što je njegova sestra izvršila samoubojstvo u listopadu 2022. on se zatvarao i promijenio te je ubrzo od nje tražio da napiše sadržaj osmrtnice kada on umre. Mjesec i pol prije njegove smrti organizirala je da bude prevezena na skrb i njegu izvan kuće jer je tada postao nepokretan. Svaki dan je odlazila kod njega, a kada je umro organizirala je sahranu po njegovim željama.

              18. Analizirajući svaki dokaz zasebno kao i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sud je zaključio da tužiteljica osnovano tvrdi da je bila u izvanbračnog zajednici s pok. S. L.. Pasivna legitimacije 1. i 2. tuženika je osnovana. Utvrđeno je da je pokojni S. L. imao je sestru M. P. rođ. L. koja je također pokojna, a iza nje je ostalo dvoje djece i to 1. i 2. tuženici. U odnosu na 4. tuženika zahtjev je odbijen zbog promašene pasivne legitimacije.

19. Naime, analizirajući svaki dokaz zasebno te sve dokaze u njihovoj ukupnosti sud je odlučio kao u izreci.

              20. Prije svega valja objasniti da je ovaj sud zauzeo stajalište da se o ovom pravnom pitanju ima rješavati u parničnom postupku, pa je smatrao da je tužiteljica podnijela tužbu i postupak je vođen primjenom pravila parničnog postupka. Budući da je riječ o utvrđivanju izvanbračne zajednice, dakle o statusnom predmetu, provođenje postupka po pravilima parničnog postupka i donošenje presude ima jaču pravnu sigurnost, te za stranku nema nepovoljnih učinaka provođenjem istog. U konkretnom slučaju temeljem postavljenog zahtjeva ne može se isključiti da bi tužiteljica utvrđujuću odluku koristila jedino za ostvarivanje prava na mirovinu, pa isto govori u prilog zaključku da je jedini primjereni postupak parnični postupak. S obzirom da je sud dužan po podnesenom zahtjevu stranaka postupati, a u slučaju pogrešnog naziva podneska kojim se pokreće postupak zaprimiti isti na odgovarajući upisnik. Bez obzira na propisivanje vrste sudskog postupka po Zakonu o mirovinskom osiguranju (  Narodne Novine 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22: nastavno: ZOMO) ovaj sud napominje kao jedino bitno da je  zatraženo od suda u konkretnom predmetu da se utvrdi izvanbračna zajednica, dakle da se utvrdi statusno pitanje između dvije fizičke osobe. Pravni učinci sudske odluke kojom se utvrđuje izvanbračna zajednica nadilaze pravni interes kojeg sada parcijalno iznosi tužiteljica u svom prijedlogu, jer sudska odluka ima pravni učinak na nasljedna, porezna, imovinska i druga prava. Ako se uzme u obzir da statusno pitanje postojanja izvanbračne zajednice ima brojne pravne učinke, onda propisivanje vrste sudskog postupka zakonom koji omogućuje ostvarivanje samo jednog od brojnih prava članova izvanbračne zajednice postaje sekundarno, te ne vezuje sud. Konačno, ovaj sud pronalazi razlog da se postupak utvrđivanja izvanbračne zajednice treba započeti tužbom i voditi kao parnični postupak jer je u odredbi članka 369. stavak 1. Obiteljskog zakona (Narodne Novine 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, nastavno: Obz) jasno propisano da se parnični postupak radi utvrđivanja postoji li brak ili ne postoji pokreće tužbom. Uzimajući u obzir potrebu izjednačavanja položaja bračnih i izvanbračnih drugova, te izbjegavanja diskriminacije po tom pitanju, ukazuje se na analognu primjenu citirane odredbe, pa se stoga se i u slučaju utvrđivanja izvanbračne zajednice treba pristupiti na jednak način. Osim toga, po Pravnom shvaćanju Vrhovnog suda RH Iv-148/2018 od 15. lipnja 2018. o takvom statusnom pitanju ne može se odlučivati u izvanparničnom postupku, a pogrešno bi se moglo  tumačiti  da se isto ne odnosi na postupke u kojima stranka ima pravni interes za isto radi ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja, već samo ako ima druge pravne interese. Ovaj sud smatra da bi Vrhovni sud u svom Pravnom shvaćanju takav izuzetak naznačio, što nije učinio.

              21. Tužiteljica ima pravni interes u ostvarivanju prava na obiteljsku mirovinu koji traži odredba čl. 187. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH i 123/08 – ispr., 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – nastavno ZPP) pa je opravdano donošenje deklaratorne presude.

22. U konkretnom slučaju ima se primijeniti odredba članka 11. Obiteljskog zakona ( Narodne novine br. 103/15,98/2019,47/2020 nastavno: ObZ ) kojom je propisano da je izvanbračna zajednica životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka, te izvanbračna zajednica koja ispunjava te pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi bračnih drugova.

23. Iz dokaza s kojim je sud raspolagao u ovom parničnom postupku sud je utvrdio slijedeće relevantne činjenice:

- da je tužiteljica bila u braku koji je razveden , a pravni učinci tog razvoda nastupili su 26. 3. 2009. , a pokojni S. L. nije bio u braku

- da su tužiteljica i pok.     S. L. živjeli na istoj adresi zajedno od 2009. pa sve do njegove smrti, iako su formalno prijavljene adrese bile različite u periodu od 1. 9. 2009. do 24. veljače 2011.

- da u njihovoj zajednici nisu rođena djeca

- da je životna zajednica započela1. 9. 2009. i kontinuitetu je trajala do smrti S. L. 2. 7. 2023.

- da su tužiteljica i  S. L. imali životnu, ekonomsku, intimnu i emocionalnu  zajednicu

24. Takvo utvrđenje sud je stekao temeljem dokaznog postupka u kojem su svi dokazi upućivali na istinitost činjenica koje je tužiteljica navela u tužbi. Sud nije imao razloga posumnjati u istinitost iskazivanja svjedoka, kao i same tužiteljice. Svi saslušani  na sudu govorili su o činjenicama na kojima tužiteljica temelji tužbeni zahtjev, a njihov iskaz bio jasan, uvjerljiv i u međusobnoj usklađenosti s ostalim dokazima.

25. Međutim, tužiteljica je promašila pasivnu legitimaciju u pogledu 3. tuženika u ovom sporu, te je zbog toga sud odlučio odbiti tužbeni zahtjev u odnosu na tog tuženika. Naime, javnopravno tijelo u statusnom sporu ne može biti stranka u postupku, jer se u takvom postupku ne odlučuje o pravima i interesima naznačenih tuženika. O tome postoji recentna sudska praksa viših sudova ( npr. rješenje Vrhovnog suda RH broj Rev 1639/18-2 od 2. veljače 2022.g., rješenje Županijskog suda u Zadru broj 20 Gž Ob-1/2022-2 od 7. srpnja 2022.g. i brojna druga). U statusnom predmetu samo primjenom odredaba Obz-a procjenjuje se pitanje postojanja ili ne postojanja zajednice neoženjenog muškarca i neudane žene. Na temelju odluke o statusnom pitanju u zasebnom upravnom postupku pojedina javnopravna tijela mogu odlučivati da li uz postojanje uvjeta koji su propisani specijalnim zakonima stranke ostvaruju kakva prava iz domene njihovih nadležnosti. Stoga, sudjelovanje javnopravnih tijela u sudskom postupku može biti relevantno samo u kontekstu dokazivanja pravnog interesa za vođenje sudskog postupka. Međutim, javnopravna tijela, pa tako i ovdje naznačeni 4. tuženik nije pasivno legitimiran. Pravilno pasivno legitimirani tuženici mogu biti samo pravni slijednici umrlog izvanbračnog druga.

26. Provedenim dokaznim postupkom , a cijeneći izjave nepristranih svjedoka koji su usklađeni sa tvrdnjama tužiteljice iz njezinog iskaza, te materijalnih dokaza koje je tužiteljica dostavila sudu, sud je utvrdio da su doista tužiteljica i  pokojni Slavko Lasić imali izvanbračnu zajednicu kako je definira članak 11. Obz-a , te da je ista trajala od 2009. pa nadalje kontinuirano do smrti izvanbračnog druga.

27. Sud je odlučio da svaka stranka snosi svoj trošak postupka primjenom članka 366. Obz-a, jer je u toj odredbi navedeno da u statusnim sporovima sud o troškovima postupka odlučuje slobodno, uzimajući u obzir okolnosti slučaja i ishod postupka. U ovom slučaju sud smatra da je primjerena i pravična odluka da svaka stranka snosi svoj trošak, jer 1. i 2. tuženici nisu oporavali tužbeni zahtjev tužiteljice, a sudjelovanje 3. tuženika u odnosu na koje je sud odbio tužbeni zahtjev nije utjecalo na troškove ovog postupka.

28. Slijedom svega gore navedenog donesena je odluka kao u presudi.

 

U Sisku,  4. ožujka 2024.

                    Sutkinja

                                                                                                             Nataša Ljuba-Čobanov, v.r. 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka,  u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude.             

Dostavna naredba:

1. tužiteljica po pun.

2. 1. tužena

3. 2. tuženik

4. 3. tuženik