1

 

Poslovni broj 13 P-80/2023-16

 

 

 

   U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović u pravnoj stvari tužiteljice A. Š. iz G., , OIB: … koju zastupa punomoćnik T. V., odvjetnik u G., protiv tužene M. O. iz G., , OIB: …, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 19. veljače 2024. i nakon objave dana 4. ožujka 2024.

 

                                                                         p r e s u d i o   j e :

 

              Utvrđuje se da je tužiteljica A. Š. iz G., , OIB: … vlasnica nekretnine oznake kčbr. 2756 ivkulja oranica površine 3503 m² upisane u zk. ul. broj 198 k. o. K. B. te se nalaže brisanje prijašnjeg prava vlasništva tužene uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva opisane nekretnine na ime i vlasništvo tužiteljice u cijelosti nakon pravomoćnosti ove presude.

 

                                                                         Obrazloženje

 

              1. U tužbi od 24. ožujka 2023. tužiteljica je navela da je vlasnica i posjednica nekretnine oznake kčbr. 2756 k.o. K. B. te da je tužena samo formalno upisana u zemljišnoj knjizi. Tvrdi da je tužena iskazala da zna da su nekretninu tužiteljice posjedovali njezini pravni prednici. Kako nema drugog načina da uskladi zemljišnoknjižno sa stvarnim stanjem tužiteljica predlaže da sud donese presudu kojom će utvrditi da je tužiteljica vlasnica predmetne nekretnine.

             

2. Tužena nije osporila tužbeni zahtjev tužiteljice.

 

              3. Radi utvrđenja činjeničnog stanja proveden je dokazni postupak tijekom kojeg je izvršen uvid u dokumentaciju u spisu i to prijepis posjedovnog  lista Područnog ureda za katastar G., izvod iz katastarskog plana i snimku s Geoportala, proveden je očevid na licu mjesta radi identifikacije predmetne nekretnine te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka I. P. i M. R. i tužiteljice.

 

 

              4. U postupku su utvrđene sljedeće nesporne činjenice:

 

              - da je u zemljišnoj knjizi i u katastarskom operatu predmetna nekretnina kčbr. 2756 k.o. K. B. upisana u vlasništvu i posjedu tužene u cijelosti

 

              - iz iskaza svjedoka I. P. da predmetnu nekretninu posjeduje tužiteljica; da je istu ranije posjedovao njezin djed I. po ocu kojeg su zvali I.2; da je djed umro davno dok je on bio dijete; da je djed I. imao sina M. koji je poginuo u Drugom svjetskom ratu; da je M. otac tužiteljice; da je djed I. osim M. imao 6 ili 7 kćeri; da je nakon smrti djeda I. posjed predmetne nekretnine nastavio njegov unuk I.3 koji je brat tužiteljice; da je I.3 umro prije 2 godine; da je posjed nastavio unuk I.4 zato što su se I.3 kćerke udale i otišle iz ovih krajeva; da je predmetna nekretnina u posjedu tužiteljice i njezinih prednika više od 100 godina; da brat tužiteljice I.3 ima jednog sina i dvije kćerke; da je I.3 otišao živjeti u K. 60-ih godina prošlog stoljeća i da je dolazio više puta u posjetu sestri; da nikada nije čuo da je ova obitelj smetana u posjedu nekretnina i da svi u selu znaju da je ovo njihova zemlja; da se predmetna nekretnina iskorištavala na način da se tu sijalo žito, kosila se trava, držalo se blago na ispaši, oralo se i slično; da tužena nikada nije bila u posjedu ove nekretnine;

 

              - iz iskaza svjedoka M. R. da cijeli život živi u J. K.; da je predmetna nekretnina bila u posjedu djeda I. P. koji je djed tužiteljice po ocu kojeg su zvali djed Ivić; da se njega slabo sjeća; da je djed I. umro 1964. ili 1965. i da se toga sjeća jer je već krenuo u osnovnu školu, a tužiteljica mu je bila učiteljica; da se sjeća da je predmetnu nekretninu nakon smrti djeda I.2  posjedovao I.3, brat tužiteljice; da je I.3 ovdje držao krave, ovce i konje; da se predmetna čestica orala i kosila naizmjenično, sijao se ječam ili zob zato što je za krumpir bilo kamenito pa se nije sadio; da se jedan dio čestice tzv. draga nije obrađivala i to se pošumilo; da je brat tužiteljice I. P. odselio u K. 1966. godine; da je nakon odlaska I.3 u K. posjed nastavila tužiteljica s time da je nekretninu po njezinom odobrenju nastavio posjedovati susjed I. P.; da je I.3 znao da nekretninu posjeduje njegova sestra, ovdje tužiteljica; da nije čuo da je u vezi toga između njih bilo nekakvih problema; da se nakon što je odselio u K. I.3 ovdje nije vraćao živjeti već je dolazio samo u posjetu; da nikada nije čuo da je obitelj tužiteljice smetana u posjedu ove nekretnine; da tužena nikada nije bila u posjedu ove nekretnine.

 

              - iz iskaza tužiteljice da se ne sjeća svog oca M. jer je on nestao dan nakon njezinog rođenja; da je njezina majka umrla kad je bila u dobi od 6 mjeseci; da su je odgojili djed I. i baka M.2; da je djed I.2 posjedovao ovu česticu; da je tužiteljica kao dijete pomagala baki i djedu sijati žito, kositi travu i čuvati blago na ovoj nekretninu jer su držali ovce, konje i krave; da je nakon smrti djeda I.2 1965. godine posjed nastavio brat tužiteljice I.3; da osim brata I.3 tužiteljica nije imala druge braće i  sestara; da je njezin brat rođen 1943. godine,  a 1968. otišao je živjeti u K.; da se brat planirao vratiti u H., međutim kako je obolio nije se više mogao vratiti, a ni njegova djeca nisu pokazivala interes za zemlju u H.; da joj je brat prije svoje smrti rekao da svu zemlju prepiše na sebe; da su se sve njezine tetke odrekle zemlje u J. K. u njezinu korist; da su tetke pokojne, a bratići i sestričine znaju da posjeduje i održava ovu zemlju i suglasni su s time te su joj dali i izjave da ne polažu pravo na ovu zemlju i da svu tu dokumentaciju posjeduje kod kuće; da je tužena naslijedila posjed svog oca pa je tako upisana kao vlasnica predmetne nekretnine iako nikada nije bila u njezinom posjedu kao ni njezin otac; da je slučajno tek prije otprilike godinu ili dvije saznala da se ova čestica ne vodi upisana na njoj odnosno na njezinim prednicima; da je kontaktirala sa kćerkom tužene koja joj je potvrdila da oni nikada nisu posjedovali predmetnu nekretninu; da je tužena vrlo stara osoba i ima gotovo 100 godina i vjerojatno je to razlog zašto nije odgovorila na tužbu.

             

5. Analizom provedenih dokaza sukladno odredbi članka 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23) utvrđeno je da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

 

6. Odredba članka 388 stavka 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP) propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

 

7. U konkretnom slučaju uvjete za dosjedanje odnosno stjecanje prava vlasništva dosjelošću treba razmotriti i ocijeniti najprije prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) koja su se primjenjivala do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91 i 92/94, u daljnjem tekstu: ZOVO) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., zatim po odredbama ZOVO-a i konačno po sada važećim odredbama ZVDSP.

 

8. Pravila OGZ-a određuju uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću u paragrafima 1460 - 1477 po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određeno zakonom. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464 OGZ), da mora biti pošten (paragraf 1463 i 326 OGZ) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461 OGZ). Međutim, onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477 OGZ). Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468 OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472 OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 OGZ pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje.

 

9. Prema odredbi članka 28 stavka 2 ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Odredbom stavka 4 istog članka propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi članka 72 stavka 2 ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

 

10. Konačno, odredbom članka 159 stavka 1 ZVDSP propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 2). Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 3). Odredba članka 160 stavka 1 i 2 ZVDSP određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (članak 18. stavak 3 ZVDSP).

 

11. Prema tome, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ, ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

 

12. Na temelju utvrđenih činjenica da su tužiteljica i njezini pravni prednici u nesmetanom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina više od sto godina i da tužena nije posjedovala predmetne nekretnine niti je tražila predaju istih u posjed, sud cijeni da su ispunjene pretpostavke za utvrđenje prava vlasništva tužiteljice dosjelošću u smislu pravnih pravila OGZ-a. Naime, iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da radi o dugogodišnjem, kontinuiranom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina koji je trajao osobno i putem pravnih prednika tužiteljice najmanje 100 godina do podnošenja tužbe (2023.). Takav zaključak podržavaju i iskazi saslušanih svjedoka koji se u cijelosti podudaraju kako međusobno tako i s navodima iz tužbe.

 

13. U konkretnom slučaju ispunjeni su uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu pravnog pravila iz paragrafa 1468 OGZ-a koji se primjenjuje kao mjerodavno materijalno pravo, a kojim je propisano da je za dosjelost potrebno vrijeme od 30 godina i to bez obzira da li je posjed zakonit pod uvjetom da je pošten kako to proizlazi iz pravnog pravila iz paragrafa 1477 OGZ-a uračunavanjem i posjeda prednika tužiteljice primjenom pravnog pravila iz paragrafa 1493 OGZ-a.

 

14. Stoga je primjenom pravila o teretu dokazivanja iz članka 221a ZPP-a sud u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučio kao u izreci presude.

 

15. Tužiteljica nije tražila da joj se dosudi trošak ovog postupka pa sud o tome nije odlučivao.

 

                                                U Gospiću, 4. ožujka 2024.

                                                                                                            Sudac:

 

                                                                                                                             Mirjana Kosanović, v.r. 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu u  roku od 15 dana od dana ročišta za  objavu  presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog  prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

 

Dna:

1. Odvjetnik T. V., G.,
2. M. O., G.,