Zakon.hr

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 34 Gž R-1762/2021-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sutkinji Slavici Garac, u pravnoj stvari tužiteljice A. V. /OIB:…/ iz S., koju zastupa Ž. P., odvjetnik iz Z. protiv tuženika O. b. Dr. T. B. /OIB:…/ iz K., kojeg zastupaju odvjetnici u Odvjetničkom društvu J. & P. d.o.o. iz Z. radi isplate razlike plaće, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj Pr-380/2021-8 od 27. svibnja 2021., nadnevka 21. rujna 2021.,

p r e s u d i o j e

I. Odbija se kao djelomično neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj Pr-380/2021-8 od 27. svibnja 2021. pod stavkom I. izreke i dijelu stavka III. izreke kojim je naloženo tuženiku naknaditi tužiteljice parnične troškove u iznosu od 1.000,00 kn sa zateznim kamatama.

II. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj Pr- 380/2021-8 od 27. svibnja 2021. u dijelu stavka III. izreke kojim je naloženo tuženiku naknaditi tužiteljici na ime parničnog troška daljnji iznos od 500,00 kn sa zateznim kamatama i sudi:

Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu daljnjeg iznosa od 500,00 kn na ime parničnog troška sa zateznim kamatama.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 2.717,00 kn/bruto sa zateznim kamatama (izuzev na iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak) opisanim u stavku prvom izreke (stavak I. izreke) i naknaditi parnični trošak u iznosu 1.500,00 kn sa zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude /27.. lipnja 2021./ do isplate (stavak III. izreke). Odbijen je zahtjev za isplatu zateznih kamata na iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (stavak II. izreke).

2. Protiv presude pod stavkom I. i III. izreke žali se tuženik pozivom na žalbene razloge iz članka 354. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., u daljnjem tekstu: ZPP-a), predlaže preinaku ili ukidanje pobijanog dijela i zahtijeva trošak sastava žalbe po punomoćniku odvjetniku u iznosu 718,25 kn.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Predmet spora jest zahtjev za isplatu 2.717,00 kn/bruto na ime razlike u plaći od 1. siječnja 2016. zaključno sa siječnjem 2017. (razlika između obračuna po osnovici 5.108,84 kn po kojoj su plaće obračunavane i osnovice od 5.415,37 kn po kojoj su po tužitelje trebale biti obračunavane) sa zateznim kamatama i troškovima postupka sa zateznim kamatama.

6. Iz rezultata raspravljanja pred prvostupanjskim sudom proizlazi:

- da je tužiteljica u predmetnom razdoblju (od siječnja 2016. zaključno sa siječnjem 2017.) na temelju Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljenim s tuženikom obavljala obveze iz radnog odnosa;

- da su Vlada Republike Hrvatske i Sindikati javnih službi (Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinski sestara- medicinski tehničara, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, u daljnjem tekstu: Sindikati) sklopili 23. studenog 2006. Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (u daljnjem tekstu: Sporazum), kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po 6% posto u 2007., 2008. i 2009. i njihova primjena od 1. siječnja svake godine;

- da su Vlada Republike Hrvatske i Sindikata sklopili 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu, kojim Dodatkom je osnovica privremeno zamrznuta na razini iz 2008., na iznos od 5.108,84 kn/bruto, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. sporazumno odgođeno sukladno odredbi članka III. Dodatka Sporazuma, a člankom IV. - V. Dodatka Sporazuma ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi uskladbe plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj s tim da su kao osnovne kategorije povećanja osnovice uzeta prosječna plaća VSS početnika u javnim službama i prosječna plaća u Republici Hrvatskoj, i da bi odnos te dvije vrijednosti kroz povećanje osnovice do kraja 2016. trebao doseći ciljanu razinu od 95:100;

- da su Vlada Republike Hrvatske i Sindikata sklopili 26. listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu (nije potpisan ali je parafiran po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske), kojim je izmijenjen članak III. i IV. Dodatak (način povrata osnovice, način usklađivanja pariteta), te članak VII. prema kojem će se, za slučaj da realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u članku III. do V. istih Izmjena i dopuna, uskladba odgoditi za onoliko tromjesječja koliko je trajao pad realnog tromjesečnog BDP-a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine;

- da je Arbitraža sastavljena na temelju Sporazuma o arbitraži, 7. prosinca 2011. donijela Odluku kojom je utvrđen sadržaj Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu;

- da se vjerodostojno tumačenje Izmjena od 26. listopada 2011., koje su Vlada Republike Hrvatske i Sindikati donijeli 28. prosinca 2012. odnosi na članak IV. u vezi s člankom VII. Dodatka Sporazumu;

- da je Vlada Republike Hrvatske 16. ožujka 2016. donijela Odluka o pokretanju postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama, sklopljenog 23. studenoga 2006., Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, sklopljenog 13. svibnja 2009., Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, sklopljenog 26. listopada 2011., Arbitražne odluke, od 7. studenoga 2011. i Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 28. prosinca 2012. (Narodne novine, broj: 24/2016., 101/2016.);

- da je u predmetnom razdoblju (od siječnja 2016. zaključno sa siječnjem 2017.) bio na snazi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike (Narodne novine, broj: 141/2012., u daljnjem tekstu: TKU) kojim su ugovorne strane zajednički utvrdile da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima (članak 51. stavak 4.);

- da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku negativan pad BDP-a bio neprekinuto od četvrtog tromjesječja 2011. do zaključno trećeg tromjesječja 2014. (12 tromjesječja u kontinuitetu); da je rast BDP-a zabilježen u drugom tromjesječju 2015. za 1,2%, trećem tromjesječju 2015. za 2,8%, (aritmetička sredina 2%); da je Državni zavod za statistiku objavio 4. prosinca 2015. posljednji podatak o rastu BDP-a;

- da je tuženik kroz predmetno razdoblje (siječanj 2016. - siječanj 2017.) isplaćivao tužiteljicu plaću po osnovici od 5.108,84 kn i da razlika obračunata za isto razdoblje po osnovici od 2.717,00 kn iznosi kn/bruto.

7. Na temelju u bitnome navedenog, zaključio je sud prvog stupnja da je tužbeni zahtjev osnovan jer da Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. ima/ju sve elemente Kolektivnog ugovor sklopljenog sukladno odredbama članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (Narodne novine, broj: 39/2009., 124/2009.) na što da upućuje i odredba članka 51. stavka 4. TKU kojom je ugovoreno da su Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. i sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njege proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima i da su Vlada RH i sindikati javnih službi 28. prosinca 2012. prihvatili Vjerodostojno tumačenje izmjena dodatka sporazuma radi pojašnjenja primjene članka IV. stavka 5., a u vezi s člankom VII. stavkom 1. Izmjena Dodatka Sporazumu prema kojem su uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni krajem 2015. s početkom primjene od siječnja 2016., a što da proizlazi i iz sadržaja citirane odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. (Državni zavod za statistiku u 2015. i 2016. objavio procjenu kretanja BDP koja je u 2015. bio veći u odnosu na 2014. /aritmetička sredina stopa rasta BDP-a je 2%/), da je osnovica za obračun plaća tužiteljici u prosincu 2015. iznosila 5.415,37 kn, a razlika između isplaćene i obračunate bruto plaće s osnovicom od 5.415,37 kn od siječnja 2016. do zaključno sa siječnjem 2017. da iznosi ukupno 2.717,00 kn/bruto.

8. U prilog pravnih shvaćanja prvostupanjski sud se pozvao na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Revr-408/2012., Revr-409/2009., Revr-847/2010., Revr- 1797/2009, Revr-1111/2020) i odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske (U-III- 3535/2013).

9. Osporavajući pobijani dio prvostupanjske presude tuženik u bitnome tvrdi da su pogrešno ocijenjene pretpostavke za primjenu osnovice za obračun plaće u javnim službama u iznosu od 5.415,37 kn jer da počevši od četvrtog tromjesječja 2011. do zaključno s trećim tromjesječjem 2014. zabilježeno dvanaest konsekutivnih razdoblja uzastopnih negativnih stopa rasta BDP-a, što znači da je u skladu prema člancima III. - V. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. studenog 2011. trebalo odgoditi za dvanaest konsekutivnih tromjesječja, počevši od siječnja 2016. nadalje, odnosno da okolnosti za povećanje plaće niti nisu nastupile s obzirom da je ugovoreno vrijeme trajanja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. pet godine, koje da je isteklo 25. listopada 2016., da je Arbitražna odluka iz 2011., Izmjene i dopune Sporazuma i Kolektivnog ugovora nevaljane jer da u sklapanju osnovnog Sporazuma i Kolektivni ugovora nisu sudjelovali svi sindikati i da Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske nije pristao niti sudjelovao arbitraži zbog čega da se na njega ne odnosi Arbitražna odluka od 7. prosinca 2011.

10. Tuženik ustaje na prigovoru promašene pasivne legitimacije zastupajući stajalište da ne predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama (Narodne novine, broj: 27/2001., 39/2009., u daljnjem tekstu: ZPJS- a) jer da jedan od kriterija i da sredstva za isplatu plaće osigurava na način propisan člankom 2. ZPJS-a, odnosno da tužitelj nije dokazao na koji način se osiguravaju plaće kod tuženika, a što da predstavlja "odlučnu činjenicu da se utvrdi predstavlja li tuženik javnu službu u smislu čl. 2. ZPJS".

11. Nastavno tuženik osporava i dužnost naknade parnični troškova tužiteljici (tužiteljici nije trebalo priznat trošak sastava podneska je isti nije predan prije ročišta, niti je bio nužan jer je tužiteljica u sporovima male vrijednosti dužan u tužbi iznijeti sve činjenice i predložiti dokaze za utvrđenje činjenica).

12. Ispitivanjem pobijanog dijela prvostupanjske presude i postupka koji je prethodio u granica dopuštenih žalbenih razloga tuženika i po službenoj dužnosti nisu utvrđene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a.

13. Odlučio je sud prvog stupnja o zahtjevu iz sudske nadležnosti s osobama koje mogu biti stranke u postupku i pravilno su zastupane, a vezano za koji zahtjev nije u tijeku druga parnica, pravomoćno suđeno, sklopljena sudska niti s njom izjednačena nagodba, presudom jasne izreke i obrazloženja koju je moguće ispitati.

14. Žalbeni navodi kojim tuženik osporava prvostupanjsku presudu zbog nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i relativno bitnih povreda odredaba parničnog postupka nisu razmatrani iz razloga što se u sporu male vrijednosti, kakav je i predmetni (članak 458. stavak 1. ZPP-a) žalba protiv presude ili rješenja kojim se završava spor može podnijeti samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, odnosno ne može se podnijeti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, niti relativno bitnih povreda odredaba parničnog postupka (članak 467. stavak 1. ZPP-a).

15. Nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava (članak 356/2. ZPP-a), izuzev u dijelu odluke o parničnom trošku pod stavkom III. izreke prvostupanjske presude (za iznos od 500,00 kn sa zateznim kamatama).

16. Pravilno je sud prvog stupnja otklonio kao neosnovan tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije i za isto u bitnome dao razloge pod točkom 8.1. - 8.3. obrazloženja.

17. Naime, osnovna obilježja javne službe jest djelatnost koja je prema svojoj prirodi takva da je njezino obavljanje nužno potrebno za zadovoljavanje općih društvenih interesa stanovništva određenog područja i pravna norma koja takvu djelatnost, zbog njezine važnosti izdvaja kao javnu službu, dajući joj time poseban društveni položaj.

18. Odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine, broj: 100/2018., 125/2019., 147/2020.) kojima je u kontinuitetu kao i u propisima koji su mu prethodili propisano je:

- da se zdravstvena djelatnost obavlja kao javna služba i da tu djelatnost po stručno-medicinskoj doktrini i uz uporabu medicinske tehnologije obavljaju zdravstveni radnici pri pružanju zdravstvene zaštite, pod uvjetima i na način propisan tim Zakonom (članak 28. stavak 1.);

- da zdravstvenu djelatnost između ostalog obavljaju i zdravstvene ustanove (članak 41. stavak 1.), među kojima je i opća bolnica koju osniva jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb (članak 70. stavak 2.);

- da se sredstva za rad zdravstvene ustanove u mreži javne zdravstvene službe ostvaruju između ostalog ugovorom sa Zavodom, ugovorom s Ministarstvom odnosno drugim tijelima državne vlasti za poslove koji se na osnovi zakona financiraju iz državnog proračuna Republike Hrvatske, ugovorom s jedinicom područne (regionalne) samouprave odnosno Gradom Zagrebom (članak 81. stavak 1. alineja 1. i 2. i 4.).

19. Prema tome, kako je djelatnost tuženika prema svojoj prirodi takva da je njezino obavljanje nužno potrebno za zadovoljavanje općih društvenih interesa stanovništva određenog područja i na temelju Zakona o zdravstvenoj zaštiti je izdvojena kao javna služba, i uz to sredstva za svoj rad i poslovanje (među kojima su i plaće zaposlenika) između ostalog ostvaruje ugovorom s ministarstvom, odnosno drugim tijelima državne vlasti za poslove koji se na osnovi zakona financiraju iz državnog proračuna, to je pravilno sud prvog stupnja zaključio da tuženik ima sva obilježja javne službe u smislu odredbe članka 2. ZPJS-a, budući da ista odredba pod javnom službom podrazumijeva sve javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, odnosno da nije osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije.

20. Stoga se ne mogu prihvati žalbeni navodi u dijelu kojim tuženik tvrdi "...Tužitelj u konkretnom postupku nije dokazao na koji način se kod Tuženika osiguravaju sredstva za plaću, a što predstavlja odlučnu činjenicu da se utvrdi predstavlja li tuženik javnu službu u smislu čl. 2. ZPJS, a slijedom čega je razvidno kako je prvostupanjski sud pogrešno primijenio ovu odredbu......prvostupanjski sud izvodi i pogrešan zaključak da svaka javna ustanova ujedno predstavlja i javnu službu. Naime, javna ustanova, a kojoj se sredstva za isplatu plaće ne bi osiguravala na način propisan čl. 2. ZPJS ne predstavlja javnu službu u smislu čl. 2. ZPJS."

21. U prilog navedenom treba imati u vidu da je i Statutom tuženika određeno da je tuženik javna ustanova koja obavlja zdravstvenu djelatnost (članak 3.), sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (članak 5. stavak 1.) i da sredstva za svoj rad i poslovanje između ostalog stječe ugovorom s ministarstvom, odnosno drugim tijelima državne vlasti za poslove koji se na osnovi zakona financiraju iz državnog proračuna (članak 56.), i da prema općim odredbama o primjeni Kolektivnih ugovora (temeljnog i granskog) prava i obveze radnika u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju, koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti na temelju sklopljenog ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje kao i radnika Zavoda čiji su osnivači Republika Hrvatska ili županija odnosno grad, čine jedan jedinstven sustav, što znači da se odredbe tih Kolektivnih ugovora na radnike u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju primjenjuju neposredno i obvezno, osim ako pojedina pitanja nisu uređena nekim drugim propisom koji je za radnika povoljniji.

22. Nadalje, u predmetnom razdoblju bio je na snazi TKU, koje su sklopili Vlada Republike Hrvatske i 6 Sindikata (Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Nezavisni sindikat zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske).

23. Odredbom članka 51. TKU ugovoreno je da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću (stavak 1.), da osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža (stavak 2.), da su dodaci na osnovnu plaću stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaća (stavak 3.), da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima (stavak 4.).

24. Iz Sporazuma sa izmjenama i dopunama proizlazi:

- da će se u svrhu reguliranja zaostajanja plaća u sustavu obrazovanja i znanosti, prilikom obračunavanja plaće, uz povećane osnovice utvrđene člankom 2. Sporazuma, osnovna plaća uvećati dodacima za povećani obujam i složenost posla (od 1. kolovoza 2007. za 2%, 1. srpnja 2008. za 2,1%, 1. srpnja 2009. za 2,2%, 1. srpnja 2010. za 2,2%, od 1. srpnja 2011. za 2,2%, 1. srpnja 2012. za 2,3% - ugovoreni dodaci se za svaku godinu obračunavaju na već uvećani dodatak iz prethodne godine (Sporazum od 25. studenog 2006.);

- da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 2007., 2008. i 2009. za 6% i da će se te obračunske osnovice primjenjivati od 1. siječnja svake godine (Sporazum od 23. studenog 2006.);

- da će osnovica za obračun plaće iznositi 5.415,37 kn za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja - rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesječja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, prosječno dva ili više % /mjereno aritmičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a - dva uzastopna tromjesječja/ i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema izmjenama i dopunama (članak III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011.);

- da se izmjene i dopune iz članka III. smatraju ugovorom na određeno vrijeme (5 godina) i da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenu roka trajanja predmetnih izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu do zaključno 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a za manji 3% (članak XI. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011.), odnosno da je ugovorena produžena primjena do siječnja /članak 199. stavak 1. ZR-a/;

- da je Izmjenom i dopunom Dodatka Sporazumu od 26. listopad 2011. prihvaćenoj u formi Arbitražne odluke 7. prosinca 2011., izmijenjen članak III. na načina da je ugovoreno da osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosi 5.415,37 kn za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesječja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine 2% ili više, mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesječja, te će se primjenjivati iza toga do prve slijedeće promjene prema tim Izmjena i dopunama;

- da je u članku IV. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. ugovoren način usklađivanja pariteta te je navedeno da će se usklađenje učiniti na način da će šest mjeseci nakon objave podataka iz članak III. Izmjena i Dopuna Sporazum, ugovorne strane utvrditi odnos /kvocijent/ pariteta između pariteta mjesečnih osnova bruto plaća početnika sa VSS u javnim službama za 12 mjeseci /koeficijent 1,25/ u odnosu na prosječnu mjesečnu bruto nominalnu plaću u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini i istog pariteta iz prethodne alineje u 2008.;

- da je člankom V. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu ugovoreno da se nakon 11 mjeseci od zadnje korekcije osnovice prema člancima II. i IV. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu, Vlada Republike Hrvatske obvezuje započeti obračun i isplatu radi dostizanja ciljane cijene rada u paritetu između mjesečne osnovne bruto prosječne plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u provedi Republike Hrvatske u omjeru 95:100 na način da će se osnovica povećavati za međugodišnji rast prosječne bruto plaće u privredi Republike Hrvatske za zadnjih šest mjeseci za koje postoje podaci Državnog zavoda za statistiku, uvećano za 1,5%.

25. Nije sporno da je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 6. stavka 2. i članka 7. stavka 1. Zakona o plaćama u javnim službama (Narodne novine, broj: 27/2001.), Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Narodne novine, broj: 25/2013.) umanjila koeficijente za 3% (sa 1,25 na 1,2125).

26. S obzirom na navedeno i ovaj sud je shvaćanja da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. i one prihvaćene u formi Arbitražne odluke imaju sve elemente Kolektivnog ugovora sklopljenog sukladno odredbi članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (Narodne novine, broj: 39/2009., 124/2009.) na temelju kojeg se osnovica plaća u javnim službama određuje Kolektivnim ugovorom sklopljenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi i odredbom članka 51. stavkom 4. TKU, kojim je ugovorena primjena Dodatka Sporazumu sa svim izmjenama i dopunama.

27. U prilog istom zaključku ide i činjenica da su Vlada Republike Hrvatske i Sindikati javnih službi 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatak Sporazumu (pojašnjenje primjene članak IV. stavak 5. u vezi članka VII. stavka 1.) prema kojem su uvjeti za povećanje osnovice na temelju odredbe članak III. istih Izmjena ispunjeni krajem 2015. s početkom primjene od siječnja 2016.

28. Stoga se ne mogu prihvatiti žalbeni navodi tuženika o ništetnosti Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011., Arbitražnoj odluci od 7. prosinca 2011. s obzirom da izmjene kolektivnih ugovora ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika kolektivnog ugovora i da pojedini sindikati protivno zakonu ne smiju biti isključeni iz kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnog ugovora, da okolnosti za povećanje plaće nisu nastupile s obzirom na ugovoreno vrijeme trajanja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., a niti pozivanje na odredbu članka 4. i 5. ZPJS-a i članka 2. Zakona o osnovici plaća u javnim službama, i Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama iz 2016.

29. Osim toga, niti jedan od potpisnika, a ni samostalni Sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske koji je sudjelovao u sklapanju TKU i parafirao Izmjene i dopune Dodatak Sporazumu, u zakonom predviđenim postupku nisu osporavali valjanost TKU, a niti Izmjene i dopunu Dodatka Sporazuma u proceduralnom smislu. Nadalje, kako iz podataka o realnom tromjesečnom stanju BDP-a koje je objavio Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske proizlazi da od četvrtog kvartala 2014. nije bilo negativnog rasta BDP-a već naprotiv da je BDP neprekinuto rastao, odnosno da u razdobljima opisanim u člancima III. - V. nije zabilježen negativan rast BDP-a, to se ne mogu prihvatiti žalbeni navodi tuženika da nisu ispunjeni uvjeti za primjenu članka VII. stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu s tim više što se ta odredba ne odnosi na povrat osnovice iz članka III., već isključivo na usklađivanje iz članka IV. i V. i što je namjera Vlade Republike Hrvatske bila vraćanje osnovice na razinu iz 2009., odnosno na iznos od 5.414,37 kn.

30. Naime, odgoda uskladbe dvanaest kvartala je konzumirana člankom IV. stavkom 5. i na temelju Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012., kojim je ugovoreno da je Vlada Republike Hrvatske u obvezi korigirati i isplatiti povećanu osnovicu od 1. travnja 2013. nadalje, ako se do 31. prosinca 2012. ne ispune pretpostavke iz članka III., što znači da je tuženik od 1. siječnja 2016. bio dužan tužitelju obračunati i i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn.

31. Prema tome, kako su za razdoblje od siječnja 2016. do zaključno sa siječnjem 2017. bili ispunjeni uvjeti iz odredbe članak III. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu kojim je određeno da će osnovica za obračun plaće u javnim službama iznositi 5.415,37 kn, kada rast realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesječja uzastopno bude prosječno 2% ili više, te kako razlika između obračuna po osnovici od 5.415,37 kn i isplaćene bruto plaće od siječnja 2016. do zaključno sa siječnjem 2017. iznosi 2.717,00 kn/bruto s mjesečnim iznosima navedenim u stavku prvom izreke, to je pravilno sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo kad je naložio tuženiku isplatu predmetnog iznosa tužitelju sa pripadajućim zateznim kamatama, čiji tijek i visinu tuženik ne osporava.

32. Međutim, pogrešno je sud prvog stupnja primijenio odredbu članka 155. ZPP-a kad je tužiteljici priznao trošak za sastav podneska od 2. travnja 2021. po punomoćniku odvjetniku (list 19. - 21. spisa), budući da taj podnesak nije pripremni u smislu odredbe članka 277. stavka 4. ZPP-a (u istom podnesku tužiteljice ne iznose se činjenice, niti dokazi koji bi bile smjernice sudu i suprotnoj stranci za pripremanje za glavnu raspravu, već svoje pravno shvaćanje predmetnog spora, istovjetno kao i u tužbi, i u prilog podnesku dostavlja Sporazum /list 23. - 59. spisa/) i da kao takav nije bio potreban u vođenju predmetne parnice, a niti je dispozitivan.

33. Stoga, tuženik je dužan naknaditi tužiteljici troškove prvostupanjskog postupka u iznosu od 1.000,00 kn (80% od 1.250,00 kn) sa zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude /27. svibnja 2021./ do isplate (članak 30. stavak 2. Ovršnog zakona /Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020./, članak 29. stavak 1., 2/2., 7. i 8. Zakona o obveznim odnosima /Narodne novine, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018./).

34. Kako tuženik nije uspio s predmetnom žalbom vezano za odluku o glavnom tužbenom zahtjevu to mu ne pripada trošak iste (članak 154. stavak 1. u vezi s člankom 35. ZPP-a).

35. Zaključno, ispitivanjem prvostupanjske presude pod stavkom I. izreke nisu utvrđeni razlozi zbog kojih se pobija po tuženiku, a ni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, dok je razlog pogrešne primjene materijalnog prava po žalbi tuženika djelomično utvrđene u odluci o parničnim troškovima za iznos od 500,00 kn sa zateznim kamatama, zbog čega je odlučeno kao u izreci (članak 368. stavak 1. u vezi s člankom 457. ZPP-a za stavak I., članak 373. točka 3. u vezi s člankom 457. ZPP-a za stavak II., članak 166. stavak 1. u vezi s člankom 457. ZPP-a za stavak III.).

U Zagrebu 21. rujna 2021.

Sutkinja:

Slavica Garac, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte