Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: 12 Gž-999/2020-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Franki Zenić, u izvanparničnom predmetu predlagatelja Z. V. iz S., …., zastupanog po

punomoćniku M. M., odvjetniku iz S., …, protiv

predloženika J. M. pok. M., odsutnog i nepoznata boravišta,

zastupanog po privremenom zastupniku Ž. O., odvjetniku iz S., …, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi

predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj R1-595/16 od 14. srpnja 2020., dana 20. rujna 2021.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba predlagatelja Z. V., ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj R1-595/16 od 14. srpnja 2020. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"Odbija se prijedlog predlagatelja radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na zajedničkoj nekretnini stranaka označenoj kao čest. zem. … ZU … k.o. G.."

2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio predlagatelj pobijajući ga zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te predložio da se žalba uvaži i preinakom prvostupanjskog rješenja usvoji prijedlog predlagatelja, podredno da se žalba uvaži, pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak. U žalbi ističe da je pobijano rješenje doneseno uz apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP) jer nema razloga o odlučnim činjenicama i ne može se ispitati. Smatra da je sud pogrešno primijenio čl. 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01,79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 81/15 - pročišćeni tekst - dalje ZV) koji nalaže sudu nekretnine podijeliti geometrijski, stoga nije jasan stav suda da nije moguće razvrgnuti suvlasničku zajednicu na način kako je to predložio vještak mjernik. Navedeno bi se moglo primijeniti u situaciji kada bi se predloženom diobom znatno umanjila vrijednost nekretnina sukladno čl. 50. st. 4. ZV, međutim ni ta činjenica ne oslobađa sud obveze da stvar proda na javnoj dražbi. Ukoliko je sud smatrao da prijedlog nije osnovan, a imajući u vidu nalaz i mišljenje vještaka na isto je trebao upozoriti stranke ili naložiti vještacima da daju i prijedlog diobe uzimajući u obzir tržišnu vrijednost nekretnine, što nije učinio, niti su stranke predlagale vještaka građevinara jer na nekretninama nema građevine. Dakle, u situaciji kada sud smatra da nije moguće razvrgnuti suvlasničku zajednicu nekretnina na način na koji su to vještaci predložili tada je bio dužan dovršiti postupak diobe i odrediti civilnu diobu.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Iz spisa predmeta slijedi da je predlagatelj zatražio razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina i to čest. zem. … koja je upisana u zk. ul. … k.o. G. iz razloga jer je na istoj nekretnini upisan kao suvlasnik za 175146/228096 dijela nekretnine a predloženik za 52950/228096 dijela, zbog čega je proveden očevid na licu mjesta uz nazočnost vještaka za geodeziju i građevinskog vještaka.

6. U svom nalazu i mišljenju od 27. studenog 2018. sudski vještak za geodeziju T. Č. predložio je diobu čest. zem. … k.o. G. dajući prijedlog diobe 1) i prijedlog diobe 2), odnosno po prvom prijedlogu bi predlagatelju pripao južni dio čest. zem. … koji je na skici označen slovima A-B-C-D-I-J-A u površini od 865 m2, a predloženiku sjeverni dio koji je na skici označen slovima I-K-E-H-M-J-I u površini od 261 m2, dok po drugom prijedlogu bi strankama pripao južni dio navedene nekretnine označen slovima A-B-C-L-M-J-A površine 195 m2 kao zajednički prilaz dok bi predlagatelju pripao središnji dio nekretnine koji je označen slovima C-I-K-L- u površini od 777 m2, a predloženiku sjeverni dio koji je na skici označen slovima K-E-H-M-I-K površine 161 m2.

7. U svom nalazu i mišljenju od 11. veljače 2020. sudski vještak za graditeljstvo J. M. je naveo kako je vještak za geodeziju T. Č. dao dvije varijante diobe sa skicom podjele, da je minimalna površina građevinske čestice za izgradnju dvojnih građevina 200 m2, a minimalna površina građevinske čestice za slobodnostojeće građevine iznosi 300 m2, a sve na osnovu važećeg GUP-a Š.. Iz vještva vještaka Č. da je vidljivo prema predloženom planu diobe u odnosu na suvlasničke dijelove stranaka da se predloženiku može dodijeliti prema prijedlogu diobe 1) površina od 261 m2, a prema prijedlogu diobe 2) površina od 161 m2 uz zajednički pristup od 195 m2, a što je prema važećem GUP-u nedovoljna površina parcele da bi se mogla formirati građevinska čestica za izgradnju slobodnostojećeg objekta, da je prema prijedlogu diobe 2) nedovoljna površina dijela čestice koja se dodjeljuje predloženiku od 161 m2 za formiranje građevinske čestice za dvojnu građevinu dok bi prema prijedlogu diobe 1) površina dijela parcele koja se dodjeljuje predloženiku od 261 m2 zadovoljila kriterije prema važećem GUP-u da minimalna površina građevinske čestice za dvojne građevine iznosi 200 m2. Međutim, oblik dodijeljenog dijela čestice predloženiku ne udovoljava kriterijima GUP-a koji se odnosi na nedovoljnu širinu parcele i udaljenost od susjeda 2 m, a isto tako nije riješen niti pristup do dijela parcele koja se dodjeljuje predloženiku prema prijedlogu diobe 1. da bi se udovoljilo lokacijskim uvjetima za formiranje građevinske čestice za dvojnu građevinu. Isto tako, da je upitna suglasnost predlagatelja kojim se dodjeljuje prema prijedlozima diobe vještaka Č. znatno veća površina od potrebne minimalne za formiranje građevinske parcele za davanje suglasnosti za ishođenje lokacijskih uvjeta za izgradnju dvojne građevine. Vještak, nadalje, navodi da ako se analiziraju elementi procjene tržišne vrijednosti pripadajućih dijelova površine čest. zem. … koje je vještak Č. dodijelio predlagatelju i predloženiku, a koji se odnose na mogućnost gradnje na predmetnim dijelovima, da je vidljivo kako prema važećem GUP-u na dijelu čestice koja pripada predloženiku nije moguće formirati građevinsku parcelu, odnosno izgraditi stambeni objekt, dok je na dijelu zemljišta koji se dodjeljuje predlagatelju, moguće formirati građevinsku parcelu, da nije u mogućnosti u varijanti usporedne tržišne vrijednosti dijelova parcele u odnosu na mogućnost gradnje, odrediti vrijednost predloženikovog dijela, odnosno u svakom slučaju da je tržišna vrijednost dijela koje se dodjeljuje predloženiku znatno niža u odnosu na dio koji se dodjeljuje predlagatelju, te je upitno koja je to vrijednost u odnosu na prethodno iznesene kriterije o mogućnosti gradnje na predmetnom dijelu zemljišta koje se prema prijedlogu diobe vještaka za geodeziju dodjeljuje predloženiku, da u svakom slučaju, ako bi se stvorili ili ishodili lokacijski uvjeti za formiranje građevinske čestice na pripadajućem dijelu predloženika, tržišna vrijednost po 1 m2 površine zemljišta predlagatelja i predloženika, bi bila ista, a isto tako za pretpostaviti bi bilo da bi bila ista ako bi se pripadajući dio predloženika procjenjivao kao pripadajući dio susjedne parcele, a sve u kontekstu obavljanja kupoprodaje radi formiranja građevne parcele.

8. S obzirom na nalaz i mišljenje sudskog vještaka za graditeljstvo od 11. veljače 2020. sud prvog stupnja zaključuje da nije moguće razvrgnuti predmetnu suvlasničku zajednicu, kako je predložio vještak za geodeziju, a s obzirom na odredbe čl. 50. ZV, zbog čega je prijedlog odbio kao neosnovan.

9. Odredbom čl. 47. st. 1. ZV propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno, to mu pravo ne zastarijeva. Suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. O prigovoru da se ne može zahtijevati razvrgnuće odlučiti će sud nadležan za vođenje postupka razvrgnuća (st. 2.).

10. Člankom 49. st. 1. ZV propisano je da suvlasnici sporazumom odlučuju način razvrgnuća, u granicama mogućeg i dopuštenoga. Kada zakonska odredba zabranjuje diobu neke suvlasničke stvari, ta se zabrana ne odnosi na razvrgnuće isplatom niti na civilno razvrgnuće, osim ako je izričito i na njih protegnuta (st. 2.), dok je čl. 50. st. 1. ZV nadalje propisano da kada razvrgnuće provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji a moguće i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Ako sud nije glede načina razvrgnućem vezan u smislu st. 1. ovog članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski (st. 2.).

11. Člankom 51. st. 1. ZV propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima, dok je st. 3. istog članka propisano da suvlasnici čiji su suvlasnički dijelovi zajedno barem 9/10 ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog iz st. 1. ovog članka.

12. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda osnovano predlagatelj u žalbi ističe da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.

2. toč. 11. ZPP jer pobijano rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama i ne može se ispitati, budući je sud prvog stupnja trebao u cijelosti provesti postupak diobe, odnosno u situaciji kada je zaključio da geometrijska dioba nije moguća, odrediti civilnu diobu.

13. Prema pravnom shvaćanju koje je zauzeto na sjednici Građanskog odjela ovog drugostupanjskog suda 10. srpnja 2020. slijedi da nije moguće odbiti prijedlog za razvrgnućem suvlasništva ako geometrijska dioba nije moguća, već sud treba provesti civilnu diobu, odnosno sud mora provesti diobu na jedan od zakonom propisanih načina.

14. Slijedom navedenog valjalo je uvažiti žalbu predlagatelja i temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP ukinuti rješenje suda prvog stupnja i predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak.

15. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitnu povredu u postupanju te će o prijedlogu predlagatelja radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina donijeti odgovarajuću odluku.

U Zadru, 20. rujna 2021.

Sutkinja

Franka Zenić, v.r.

Broj zapisa: eb2ff-d1cac

Kontrolni broj: 014bd-eddcf-bd6ca

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=FRANKA ZENIĆ, L=ZADAR, O=ŽUPANIJSKI SUD, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Županijski sud u Zadru potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.