Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 26 Gž Zk-754/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice I. B., OIB: …, iz A., S., koju zastupa punomoćnik V. Š., odvjetnik u O. društvu R. i k. j.t.d., odvjetnici u P., radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Puli - Pola poslovni broj Z-6701/2021 od 5. srpnja 2021., dana 15. rujna 2021.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba predlagateljice i ukida rješenje Općinskog suda u Puli - Pola poslovni broj Z-6701/2021 od 5. srpnja 2021. te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem pod toč. I. izreke odbijen je prigovor predlagateljice od 22. travnja 2021. i potvrđeno je rješenje broj Z-18117/2020 od 15. ožujka 2021., dok je toč. II. izreke naloženo brisanje odbijenog prigovora u zk. ul. 221 k.o. R..

2. Navedeno rješenje, pravodobno izjavljenom žalbom, pobija predlagateljica zbog bitne povrede odredbe parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući ukinuti rješenje.

3. Žalba predlagateljice je osnovana.

4. Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja proizlazi da je predlagateljica podnijela prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na nekretninama upisanim u zk. ul. 221 k.o. R., Etaža 4, na temelju nepravomoćne presude Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju-Rovigno broj P-901/2018-22, preslike žalbe izjavljene protiv navedene presude, rješenja Županijskog suda u Zadru od 28. listopada 2020. broj Gž-126/2020-2 i ostale dokumentacije, te da je prijedlog odbijen rješenjem od 15. ožujka 2021. broj Z-18117/2020 uz osnovno obrazloženje da je u parničnom postupku broj P-901/2018 utvrđeno da tužiteljica nije vlasnica nekretnine, pa kako na temelju istih isprava (kao i u parničnom postupku) zahtijeva pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka da nije učinila vjerojatnim postojanje opravdanog razloga za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka. Prigovor u kojem predlagateljica osporava utvrđeno činjenično stanje i primjenu materijalnog prava smatrajući da su ostvarene pretpostavke za vođenje postupka i obrazlaže kronologiju stjecanja prava vlasništva na nekretnini, prvostupanjski sud je ocijenio neosnovanim ponovivši da je presudom Županijskog suda u Zadru od 28. listopada 2020. broj Gž- 126/2020 odbijen zahtjev za utvrđenje prava vlasništva tužiteljice (predlagateljice) na nekretnini iz čega zaključuje, pozivajući se na čl. 208. st. 1. i 3. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19., u daljnjem tekstu: ZZK) da predlagateljica niti jednom javnom ili javno ovjerovljenom ispravom nije učinila vjerojatnim da joj pripada pravo koje nije upisano u njezinu korist obzirom je u parničnom kontradiktornom postupku utvrđeno da nije vlasnica nekretnine.

5. U žalbi predlagateljica iznosi kronološki prikaz donošenja sudskih odluka i to presude Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju-Rovigno od 25. travnja 2019. broj P-901/2018-22 kojom je usvojen tužbeni zahtjev za utvrđenje da je kao tužiteljica stekla pravo vlasništva nekretnine što su joj tuženici Grad R. i V. Š. dužni priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva s imena Grada R. na njezino ime, presude Županijskog suda u Zadru od 28. listopada 2020. broj Gž-126/2020 kojom je po žalbi Grada R. prvostupanjska presuda preinačena, a u kojoj žalbi Grad R. "tvrdi i želi" da se V. Š. uknjiži kao vlasnik, a predlagateljica raspolaže pravomoćnom sudskom odlukom kojom je isti dužan trpjeti da se uknjiži kao vlasnica nekretnine, što sve dokazuje da ima opravdan razlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka jer je stvarno stanje drugačije od upisanog u zemljišnoj knjizi, radi čega smatra da je protivnim zaključivanjem od navedenog prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br.: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., u daljnjem tekstu: ZPP).

6. Ispitivanjem pobijanog rješenja u okviru žalbenih navoda predlagateljice i po službenoj dužnosti, ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog/zemljišnoknjižnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u žalbenom postupku primjenom čl. 365. st. 2. ZPP-a, u vezi čl. 99. st. 2. ZZK-a, pa tako niti bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a koju predlagateljica u žalbi citira prema zakonskom određenju ali je sadržajno ne dovodi u vezu s pobijanim rješenjem.

7. Međutim, pobijano rješenje doneseno je pogrešnom primjenom materijalnog prava jer su po ocjeni ovoga suda, cijeneći sadržaj priloženih isprava uz prijedlog, ispunjene zakonske pretpostavke za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.

8. Prema odredbi čl. 208. ZZK-a pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka (st. 1.); opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa (st. 3.), a prema čl. 209. ZZK-a pojedinačni ispravni postupak pokreće se na prijedlog osobe koja ima pravni interes (st. 1.); u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno označeno u kojem se smislu zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se zemljišnoknjižni upisi u tom ulošku, kako i u čiju korist trebali ispraviti, činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i slično), a uz prijedlog se može podnijeti i nacrt ispravljenog zemljišnoknjižnog uloška (st. 2.); prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.) (st. 4.). Iz navedenog valja zaključiti da osoba koja ima pravni interes mora dokazati da ima opravdani razlog za pokretanje postupka na način da učini vjerojatnim da joj pripada neko pravo koje u njezinu korist nije upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određeni zemljišnoknjižni upis.

9. Točno je da je zahtjev predlagateljice (kao tužiteljice) za utvrđenje prava vlasništva koji je podnijela protiv Grada R. u predmetu Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju-Rovigno broj P-901/2018 odbijen pravomoćnom sudskom odlukom.

9.1. Međutim, iz obrazloženja presude Županijskog suda u Zadru od 28. listopada 2020. broj Gž-126/2020 proizlazi da je zahtjev za utvrđenje prava vlasništva odbijen iz razloga što je tužiteljica pravni osnov za stjecanje prava vlasništva temeljila na ugovoru o darovanju, pa je zaključak drugostupanjskog suda da tužiteljica nije stekla u odnosu na Grad R. vlasništvo derivativnim putem (pravnim poslom). Iz priložene dokumentacije uz prijedlog, a bila je sadržana u predmetu P-901/2018, proizlazi da Grad R., kao upisani zemljišnoknjižni vlasnik, tvrdi da je stan prodao V. Š. i za to prilaže dokumentaciju (ugovor o kupoprodaji stana, dokaz o isplati kupoprodajne cijene), pa iz toga slijedi nedvojben zaključak da upisani zemljišnoknjižni vlasnik (Grad R.) ne polaže pravo na nekretninu jer je istom raspolagao u korist tužiteljičinog brata V. Š..

9.2. Cijeneći daljnje navode kojima predlagateljica ističe da joj je V. Š. darovao nekretninu i da to dokazuje sadržajem isprave naslovljene kao „Privatni ugovor o poklonu stana“, koji je ovjeren u potpisima V. Š. i predlagateljice kod notara u S., osnovani su žalbeni navodi kojima predlagateljica tvrdi da je učinila vjerojatnim da joj pripada pravo koje u njezinu koristi nije upisano i radi čijeg bi upisa trebao ispraviti zemljišnoknjižni upis.

10. Stoga je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da predlagateljica nema pravni interes za pokretanje ovog postupka, odnosno da je postupak pokrenula na temelju istih tvrdnji i isprava kao i parnični postupak u kojem je odbijena sa zahtjevom za utvrđenje vlasništva, kada je očito parnični postupak temeljila na bitno drugačijoj činjeničnoj osnovi no što je to u ovom postupku.

10.1. U konkretnom slučaju upisani zemljišnoknjižni vlasnik ne polaže pravo vlasništva na stanu jer ga je prodao V. Š., dok predlagateljica tvrdi i ispravom dokazuje da joj je V. Š. nekretninu darovao. Ta isprava, iako ne ispunjava pretpostavke za upis, predstavlja dokaz kojim predlagateljica čini vjerojatnim da joj pripada pravo koje u njezinu korist nije upisano, pri čemu je nedvojbeno da zemljišnoknjižno stanje upisa na osobu koja ne polaže vlasnička prava na istu ne odražava stvarno (vlasničko) stanje nekretnine, slijedom čega su u konkretnom slučaju po ocjeni ovoga suda ostvarene zakonske pretpostavke za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.

11. Stoga je ovaj sud prihvatio žalbu predlagateljice i primjenom čl. 380. toč. 3. ZPP- a, u vezi s čl. 99. st. 2. ZZK-a, ukinuo rješenje i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje sukladno stajalištu ovoga suda.

U Varaždinu 15. rujna 2021.

Sutkinja

Sanja Bađun, v.r.