Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-9120/2021
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u Vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice Vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmet protiv osuđene B.M., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17. 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi osuđene B.M., podnesenoj protiv rješenja Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 10. kolovoza 2021., broj: 64. Pp Prz-106/2021, u sjednici vijeća održanoj 15. rujna 2021.,
r i j e š i o j e:
Prihvaća se žalba osuđene B.M., ukida se prvostupanjsko rješenje i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 10. kolovoza 2021., broj: 64. Pp Prz-106/2021, odbijen je zahtjev za obnovu prekršajnog postupka osuđene B.M..
2. Protiv navedenog rješenja, osuđena B.M. po branitelju odvjetniku D.P. pravodobno je podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava i pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se ista prihvati.
2.1. Žalba je osnovana.
2.3. Rješavajući o žalbi, te ispitujući pobijano rješenje sukladno odredbi čl. 211. st. 3. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio, da opravdano osuđenica ističe u žalbi da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da dokaz na koji se poziva u svom zahtjevu nije prikladan da se na temelju njega dopusti obnova prekršajnog postupka.
3. Žalbom se ističe da je činjenica naknadnog pronalaska dokumentacije i u vezi s time izjava svjedokinje L.M.od odlučne važnosti za potpuno i pravilno utvrđenje činjeničnog stanja i posljedično pravilne primjene materijalnog prava. Navodi se da je osuđenica priznala počinjenje prekršajnog djela koje joj je stavljeno na teret, unatoč tome što isto nije počinila, koja činjenica proizlazi iz toga da je predmetna dokumentacija naknadno pronađena, što nedvojbeno upućuje na zaključak kako je ista otuđena od treće (nepoznate) osobe ili ju je oštećenik sam izgubio. Osuđenica nikada ranije nije pekršajno osuđivana, radi se o osobi starije životne dobi (77 godina), te je životno logično da je ista u strahu od mogućih posljedica /sankcija priznala krivnju za djelo koje nije počinila.
4. Prvenstveno, treba navesti da se pogrešno sud u obrazloženju rješenja poziva na čl. 215. st. 8. Prekršajnog zakona, jer je pobijanom odlukom riješeno u smislu čl. 215. st. 6. t. 5., te je sud trebao rješenjem zahtjev odbaciti, a ne odbiti. Nadalje, u pravu je žaliteljica navodima žalbe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, jer odluka nema razloga o odlučnim činjenicama. Naime, u razlozima odluke sud navodi da „navodi iz zahtjeva za obnovu postupka nisu novi dokazi koji bi sami za sebe i u vezi s prijašnjim dokazima mogli dovesti do oslobađajuće presude osuđenice“, čime se samo prepisuje dio zakonske odredbe čl. 214. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona, koje obrazloženje je potpuno paušalno, općenito i nekonkretizirano, kako to osnovano ističe žalbom osuđenica.
5. Naime, ima li se na umu okolnost da je prekršajni postupak okončan pravomoćnom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 22. lipnja 2021., broj 57. Pp-11559/21-3, kojom je osuđenica proglašena krivom zbog ekonomskog nasilja skrivanjem dokumenata i kartica i time onemogućavanja korištenja vlastitom imovinom suprugu M.M., a osuđenica u zahtjevu tvrdi da je suprug nakon 3 dana rekao unuci L. da je u poštanskom sandučiću našao dokumente, o čemu je uz zahtjev dostavila izjavu L.M., onda očigledno postoji potreba provjere izvidima ovih navoda iz samog zahtjeva, a tek zatim sud može valjano odlučivati hoće li dopustiti ponavljanje prekršajnog postupka ili ne. Ocjenu o prikladnosti dokaza da se na temelju njega dopusti obnova prekršajnog postupka sud mora ocijeniti po karakteru, sadržaju i vrsti dokaza te njihovom značaju u odnosu na utvrđeno činjenično stanje u pravomoćno okončanom postupku.
6. Stoga se u ovom slučaju rješenje o odbijanju (odbačaju) zahtjeva za obnovu prekršajnog postupka, za sada, ukazuje preuranjenim, budući da je nužno bilo provesti potrebne izvide radi ocjene vrijednosti novih dokaza predloženih u zahtjevu, pa je pobijano rješenje trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.
7. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud, u skladu s odredbom čl. 215. st. 7. Prekršajnog zakona, dostaviti zahtjev osuđenice na mišljenje protivnoj strani te provesti potrebne izvide-utvrditi kakva saznanja svjedokinja L.M. ima o predmetnom događaju, nakon čega će, ovisno o postojanju i sadržaju tog dokaza te njihovom značaju u odnosu na utvrđeno činjenično stanje u pravomoćno okončanom postupku, dati ocjenu je li je prikladan da prouzroči oslobođenje osuđenice i donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku o zahtjevu osuđenice za obnovu prekršajnog postupka, koju će valjano i obrazložiti.
8. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 211. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 15. rujna 2021.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić,v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, osuđenicu, branitelja i tužitelja
