Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: 6 Gž-586/2020-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca Franke Zenić, predsjednice vijeća, Igora Delina, člana vijeća i suca izvjestitelja te Eugena Škunce, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice B. F. iz Z., OIB: …, koju zastupa punomoćnica N. S., odvjetnica u Z.,

protiv tuženice B. B. iz Z.,

OIB: …, koju zastupa punomoćnik T. G.,

odvjetnik u Z., radi utvrđenja ostavinske mase, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1318/2018 od 30. travnja 2020., u sjednici održanoj 15. rujna 2021.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice B. F. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1318/2018 od 30. travnja 2020. u toč. I. izreke i u toč. II. izreke u dijelu kojim je naloženo tužiteljici B. F. da tuženoj B. B. naknadi parnični trošak u iznosu od 11.500,00 kn.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„Utvrđuje se da u ostavinsku masu iza smrti S. R. pok. M. iz Z.,

rođenog …(datum) a preminulog …. (datum) državljanina R.

H., ulazi 1/2 dijela kuće s okućnicom izgrađene na čest. zem. … k.o. Z., zk. ul. … k.o. Z., jer ista predstavlja bračnu stečevinu

S. R. i A. R., svakog za 1/2 dijela.

Dužna je tuženica naknaditi parnični trošak u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužiteljici B. F. da tuženoj B. B. naknadi parnični trošak u iznosu od 11.500,00 kn, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužene za naknadom troška odbija kao neosnovan."

2. Protiv citirane presude u toč. I. i toč. II. izreke u dijelu kojim joj je naloženo naknaditi parnični trošak, tužiteljica je izjavila žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Otac stranaka je preminuo … (datum). u teško vrijeme Domovinskog rata pa iza njegove smrti nije vođen ostavinski postupak. Majka stranaka preminula je …. (datum). i tek u ostavinskom postupku iza njezine smrti tužiteljica je saznala kako se taj postupak neće provoditi budući je majka za života 4. lipnja 1999. sa svojom kćeri zaključila Ugovor o doživotnom uzdržavanju kojim je raspolagala obiteljskom kućom u Z., izgrađenom na čest. zem. …k.o. Z. u korist svoje kćeri iako nije bila vlasnica iste za cijelo, već za ½ dijela. Iako su davateljica i primateljica uzdržavanja u vrijeme sklapanja Ugovora o životnom uzdržavanju imale adresu prebivališta u Z., Ugovor je sastavljen i ovjeren na Općinskom sudu u Benkovcu i davateljica uzdržavanja je odmah zatražila i ishodila upis prava vlasništva u zemljišnoj knjizi na svoje ime. Takvo postupanje tuženice ukazuje na njezino nesavjesno postupanje prema tužiteljici što isključuje primjenu odredbi o nastupanju navodne zastare potraživanja imovine u ostavinsku masu iza smrti S. R.. Predlaže uvažiti žalbu, pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak i raspravljanje jer prigovor zastare nije osnovan.

3. U odgovoru na žalbu tuženica osporava žalbene navode tužiteljice, ističući da je prvostupanjski sud na temelju provedenih dokaza, pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje i na tako utvrđeno činjeninčno stanje primijenio odredbe materijalnog prava. Predlaže da se žalba odbije kao neosnovana.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući presudu u pobijanom dijelu u granicama razloga iznesenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11.-pročišćeni tekst i 25/13.; dalje ZPP), koji se primjenjuje na temelju čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19.) na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud ocjenjuje da navedene bitne povrede postupka nisu počinjene i da je materijalno pravo pravilno primijenjeno.

6. Predmet spora je (nasljednopravni) zahtjev tužiteljice za utvrđenje da u ostavinsku masu iza smrti S. R. pok. M. iz Z., rođenog … (datum)., a preminulog ….. (datum), ulazi 1/2 dijela kuće s okućnicom izgrađene na čest. zem. …. k.o. Z., zk. ul. … k.o. Z. jer ista predstavlja

bračnu stečevinu S. R. i A. R., svakog za 1/2 dijela.

7. Prvostupanjski sud je utvrdio da su tužiteljica i tuženica djeca S. i A.

R. i kao takve njihove nasljednice, da se predmetna nekretnina nalazi u posjedu tuženice, pa ako dio predmetne nekretnine predstavlja ostavinsku imovinu njihovog oca, kako to tvrdi tužiteljica, da je to tuženica znala, pa se prema njoj kao nepoštenom posjedniku ima primijeniti zastarni rok od dvadeset godina koji teče od dana smrti ostavitelja.

7.1. Kako je ostavitelj S. R. preminuo …. (datum) a predmetna

tužba je podnesena 11. srpnja 2018., ista je podnesena nakon proteka zastarnog roka od 20 godina, pa je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, imajući u vidu odredbu čl. 144. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 52/71., 47/78. i 56/00.; dalje ZN), koji se primjenjuje na temelju čl. 253. st. 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19.).

8. Prema odredbi čl. 144. st. 1. ZN pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavitelja zastarijeva prema savjesnom posjedniku za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika stvari ostavine, a najkasnije za deset godina računajući za zakonskog nasljednika od smrti ostaviteljeve, a za oporučnog nasljednika od proglašenja oporuke.

Prema nesavjesnom posjedniku ovo pravo zastaruje za dvadeset godina (st. 2.).

9. Pasivno legitimirana za nasljednički zahtjev je osoba koja je faktično ušla (u cijelosti ili u nekom dijelu) u pravni položaj nasljednika koji joj ne pripada, onemogućujući time nasljednika da on faktično zauzme pravni položaj koji mu pripada na temelju njegovog nasljednog prava. Učinak je zastare nasljedničkog zahtjeva da nasljednik više ne može protiv pasivno legitimirane osobe koja je istakla prigovor zastare postići usklađivanje svog faktičnog položaja s pravnim.

10. U smislu odredbe čl. 144. ZN za zastarijevanje zahtjeva u odnosu na nesavjesnog posjednika ostavine propisan je samo objektivan rok od dvadeset godina koji počinje teći kod zakonskog nasljeđivanja od smrti ostaviteljeve, a kod oporučnog nasljeđivanja od proglašenja oporuke, koji se primjenjuje bez iznimke, pa je neosnovano pozivanje tužiteljice na nesavjesno postupanje tuženice koje bi isključivalo primjenu odredbi o nastupanju zastare prava zahtijevati ostavinu.

10.1. Sukladno stajalištu Vrhovnog suda Hrvatske zauzetog u odluci broj Gž-4814/76 od 20. prosinca 1977., u slučaju kada se primjenjuje objektivni rok zastare za nepoštenog posjednika, nema mjesta primjeni subjektivnog roka, pa u ovom postupku nije relevantno kada je tužiteljica saznala za svoje pravo i za posjednika ostavine.

11. Stoga je, po ocjeni ovoga suda, prvostupanjski sud odbijanjem tužbenog zahtjeva na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo (čl. 144. ZN).

11.1. Materijalno pravo je pravilno primijenjeno i kod odluke o troškovima postupka (čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP), time što je naloženo tužiteljici da tuženici naknadi parnični trošak u iznosu od 11.500,00 kn.

12. Slijedom iznesenog, valjalo je na temelju čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u toč. I. izreke i dosuđujućem dijelu toč. II. izreke, dakle odlučiti kao u izreci ove presude.

13. U nepobijanom dijelu u toč. II. izreke kojim je u preostalom dijelu zahtjev tuženice za naknadu troškova odbijen kao neosnovan, ista presuda ostaje neizmijenjena.

U Zadru 15. rujna 2021.

Predsjednica vijeća

Franka Zenić, v.r.