REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj:8 Kž-597/2021-6
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Sonje Brešković Balent, kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Mirjane Rigljan kao članica vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog G. T. zbog kaznenog djela krivotvorenja isprave iz članka 278. stavak 1. Kaznenog zakona (NN 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18. – dalje u tekstu: KZ/11.) i dr., odlučujući povodom žalbe optuženog G. T. podnesene protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-1550/2018 od 5. ožujka 2021., u sjednici vijeća održanoj 14. rujna 2021.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba optuženog G. T., ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski kazneni sud u Zagrebu proglasio je krivim optuženog G. T. zbog počinjenja kaznenog djela krivotvorenja – krivotvorenjem isprave, opisano i kažnjivo po članku 278. stavak 1. KZ/11. te kaznenog djela protiv pravosuđa – davanjem lažnog iskaza, opisano u članku 305. stavak 1. i 2. KZ/11., a kažnjivo po članku 305. stavak 1. KZ/11. te mu je na temelju članka 278. stavak 1. KZ/11. utvrđena kazna zatvora u trajanju 5 (pet) mjeseci, a na temelju članka 305. stavak 1. KZ/11. kazna zatvora u trajanju 7 (sedam) mjeseci, na temelju članka 51. KZ/11. optuženi G. T. je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 10 (deset) mjeseci, nakon čega mu je na temelju članka 56. KZ/11. izrečena uvjetna osuda kojom je određeno da kazna zatvora na koju je optuženi G. T. osuđen neće biti izvršena ukoliko u roku 3 (tri) godine po pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.
2. Na temelju članka 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. - dalje u tekstu ZKP/08.) oštećena kao tužiteljica M. M. je sa postavljenim imovinskopravnim zahtjevom upućena u parnicu.
3. Na temelju članka 148. stavak 1. u vezi sa člankom 145 stavak 2. točka 1. i 6. ZKP/08. optuženi je obvezan podmiriti troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 700,00 kuna te troškove provedenog grafološkog vještačenja po vještaku Marijanu Krajini u iznosu od 4.000,00 kuna te po vještakinji D. T. u iznosu od 4.870,00 kuna u roku 60 (šezdeset) dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe te nagradu i nužne izdatke punomoćnika oštećene kao tužitelja, koji će biti određeni u posebnom rješenju po pravomoćnosti presude.
4. Protiv presude žalbu je podnio optuženi G. T. putem branitelja H. J., odvjetnika u Z. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. ZKP/08., povrede kaznenog zakona i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog sanja s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine "te u skladu s dokazima te načelom in dubio pro reo optuženika oslobodi optužbe"
5. Oštećena kao tužiteljica je podnijela odgovor na žalbu u kojem je istakla da provedeni dokazi „nedvojbeno dokazuju okrivljenikovu krivnju“.
6. Na temelju članka 475. stavak 2. ZKP/08, na njihov zahtjev, izvješteni su oštećenica kao tužiteljica putem opunomoćenika G. S., odvjetnika u Z., optuženik i njegov branitelj H. J., odvjetnik u Z., sjednici su pristupili branitelji optuženika odvjetnik H. J. i opunomoćenik oštećenice kao tužiteljice odvjetnik H. P., dok nije pristupio uredno obaviješteni optuženi G. T. pa je vijeće odlučilo održati sjednicu u njegovoj odsutnosti.
7. Žalba optuženog je osnovana.
8. Žalitelj u žalbi navodi da pobija presudu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. ZKP/08. no tu povredu isto kao i povredu kaznenog zakona posebno ne obrazlaže, a iz sadržaja žalbe proizlazi da polemizira sa zaključcima suda o neprihvaćanju iskaza svjedokinje J. M., sadržaju priklopljenog spisa Općinskog građanskog suda u Zagrebu P-1280/15, nalazima i mišljenjima grafoloških vještaka M. K. i D. T., iz čega proizlazi da presudu pobija zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
9. U pravu je žalitelj kada tvrdi da je prvostupanjski sud optuženog G. T., između ostalog, proglasio krivim da je krivotvorio potpis oštećene M. M. na ispravi naziva "Potvrda", odnosno da je izradio lažnu ispravu, a da iz provedenih dokaza ne proizlazi da je optuženik krivotvorio potpis oštećene M. M.. Naime, niti iz nalaza i mišljenja grafološkog vještaka M. K., niti iz nalaza i mišljenja grafološke vještakinje D. T. ne proizlazi da je upravo optuženik bio taj koji se na predmetnu potvrdu potpisao umjesto oštećenice, odnosno da je upravo on krivotvorio njezin potpis, a za što je proglašen krivim. Vještaci M. K. i D. T. u svojim nalazima i mišljenjima analiziraju sporne i nesporne potpise oštećenice, utvrđuju sličnosti i razlike te na temelju nađenih razlika između spornog i nespornih potpisa oštećenice, na raspravi usuglašeno, zaključuju da sporni potpis na "Potvrdi" od 4. lipnja 2012. nije potpisala oštećena M. M., tada T.. Međutim, zaključak suda, koji se temelji na nalazima i mišljenjima grafoloških vještaka, da potpis na potvrdi nije potpisala oštećenica, ne znači da je potvrdu u oštećenićino ime potpisao optuženi G. T., a kako mu se to stavlja na teret optužnim aktom i za što ga je prvostupanjski sud proglasio krivim.
10. Nadalje, osnovano žalitelj tvrdi da prvostupanjski sud nije utvrdio kada je oštećenica saznala za postojanje predmetne potvrde, a s obzirom da optuženik tvrdi da je za postojanje iste saznala i prije pokretanja parničnog postupka iz mail korespondencije njegovog punomoćnika, na koji način se u predmetnom parničnom postupku očitovala na postojanje iste, a što je odlučno za utvrđenje kada je predmetna potvrda uporabljena, odnosno je li uporabljena i prije dana koji se optuženiku stavlja na teret točkom 1. izreke prvostupanjske presude, što je odlučno za egzistenciju terećenog kaznenog djela pa je slijedom navedenog u odnosu na kazneno djelo krivotvorenja isprava iz članka 278. stavak 1. KZ/11. činjenično stanje, za sada, nepotpuno pa time i pogrešno utvrđeno.
11. U odnosu na kazneno djelo davanja lažnog iskaza iz članka 305. stavak 1. i 2. KZ/11. za koje je optuženi G. T., također, proglašen krivim, osnovano žalitelj u žalbi tvrdi da nije u potpunosti utvrđeno činjenično stanje. Naime, počinitelj kaznenog djela iz članka 305. stavak 2. KZ/11. je stranka u postupku na čijem se iskazu temelji konačna odluka u tom postupku. U konkretnom slučaju nije sporno da je optuženi G. T. bio stranka u parničnom postupku vođenom pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu br. P-1280/15 i da je na ročištu održanom 11. siječnja 2016. iskazao da je oštećenici isplatio iznos 2.500 eura u kunskoj protuvrijednosti te 2.500 eura nakon čega je oštećenica potpisala primitak tog novca, za koji je prvostupanjski sud zaključio da je neistinit, međutim, da bi ostvario obilježja djela za koje je proglašen krivim, na takvom iskazu se mora temeljiti konačna odluka u parničnom postupku.
12. Prvostupanjski je sud pročitao presudu i rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu P-1280/15 od 5. veljače 2016. kao i presudu Županijskog suda u Sisku broj Kž-548/16 od 30. kolovoza 2016., međutim, propustio je ove odluke analizirati i utvrditi čime su se prvostupanjski i drugostupanjski sud rukovodili pri donošenju odluke, na temelju kojih dokaza i primjenom kojih dokaznih pravila je utvrđeno činjenično stanje pa s tim u vezi u kojoj mjeri je iskaz stranke, odnosno optuženog G. T. utjecao na ovu odluku, temelji li se konačna odluka u parničnom postupku na iskazu optuženog, odnosno stranke G. T., na što s pravom ukazuje žalitelj.
13. S obzirom na izloženo, prvostupanjski sud će u ponovljenom postupku imajući u vidu istaknute razloge ove odluke, izvesti potrebne dokaze radi utvrđivanja odlučnih činjenica, a potom savjesno ocijeniti svaki dokaz zasebno i u svezi s ostalim dokazima, izložit sve nesporne činjenice te određeno i potpuno navesti koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazane ili nedokazane, cijeneći pri tome vjerodostojnost proturječnih dokaza, navodeći jasne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama, a potom tako utvrđeno činjenično stanje podvesti pod obilježja inkriminiranih kaznenih djela i utvrditi je li optuženik počinio terećena kaznena djela.
14. Nadalje, valja skrenuti pozornost na odredbu članka 489. stavak 4. ZKP/08, a s obzirom da se prvostupanjska presuda ukida povodom žalbe optuženika, u ponovljenom postupku pri donošenju nove odluke, prvostupanjski je sud dužan poštovati načelo iz članka 13. ZKP/08. zabrane reformatio in peius, odnosno da se presuda ne može izmijeniti na štetu optuženika, a što obuhvaća sve sastojke izreke presude.
15. Slijedom navedenog, na temelju članka 483. stavak 1. ZKP/08 odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 14. rujna 2021.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Sonja Brešković Balent, v. r.
