REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac

Pr-1507/2021

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice A. D., S., OIB: … zastupane po punomoćnici M. P., odvjetnici u S., protiv

tuženika K.b.c. S., S., OIB: …, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i generalnog punomoćnika tuženika prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 10.rujna 2021.godine,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici na ime razlike plaće, te razlike naknade plaće ukupan iznos od 8.950,02 kuna, odnosno pojedinačno po mjesecima iznose kako slijede: - za prosinac 2015. godine iznos od 354,31 kn,

- za siječanj 2016. godine iznos od 421,01 kn,

- za veljaču 2016. godine iznos od 354,96 kn,

- za ožujak 2016. godine iznos od 354,96 kn,

- za travanj 2016. godine iznos od 359,15 kn,

- za svibanj 2016. godine iznos od 359,96 kn,

- za lipanj 2016. godine iznos od 355,52 kn,

- za srpanj 2016. godine iznos od 428,49 kn,

- za kolovoz 2016. godine iznos od 426,45 kn,

- za rujan 2016. godine iznos od 426,45 kn,

- za listopad 2016. godine iznos od 426,45 kn,

- za studeni 2016. godine iznos od 426,45 kn,

- za prosinac 2016. godine iznos od 499,89 kn,

- za siječanj 2017. godine iznos od 500,76 kn,

- za veljaču 2017. godine iznos od 464,22 kn,

- za ožujak 2017. godine iznos od 405,44 kn,

- za travanj 2017. godine iznos od 386,86 kn,

- za svibanj 2017. godine iznos od 405,13 kn,

- za lipanj 2017. godine iznos od 395,60 kn,

- za srpanj 2017. godine iznos od 393,31 kn,

- za kolovoz 2017. godine iznos od 268,27 kn,

- za rujan 2017. godine iznos od 268,17 kn,

- za listopad 2017. godine iznos od 268,17 kn,

sve s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja se od dana dospijeća svakog mjesečnog potraživanja – petnaesti dan slijedećeg mjeseca za protekli mjesec, pa do isplate obračunava po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena izuzev zakonskih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

II/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 5.156,25 Kuna uvećane za pripadajuće zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. U tužbi predanoj ovom sudu dana 13.01.2021.godine tužiteljica navodi da je u radnom odnosu kod tuženika na radnom mjestu referent - kontrolor, a na kojem radnom mjestu da je kod tuženika bila zaposlena i u periodu od prosinca 2015.godine do siječnja 2017.godine, a što među strankama nije sporno. Ističe se da tuženik sukladno odredbi članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama ("Narodne novine" br. 27/01., 39/09.), predstavlja javnu službu, te da su Vlada Republike Hrvatske, s jedne strane, i sindikati u javnim službama, s druge strane, sklopili su, 23. studenog 2006. godine, Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum), a kojim da je utvrđeno povećanje osnovice za plaće u javnim službama za šest posto (6%) godišnje tijekom 2007, 2008. i 2009. godine. Istaknuto je da je među istim strankama zaključen dana 13.svibnja 2009.godine dodatak sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak). Navodi se da je dodatkom uslijed ekonomske krize iz 2008. godine osnovica za plaće u javnim službama privremeno zadržana na iznosu iz 2008. godine - 5.108,84 kn dok da je povećanje osnovice za preostalih 6% za 2009. godinu, dakle povećanje na iznos od 5.415,37 kn, sporazumno odgođeno sukladno odredbi članka III Dodatka za trenutak kad „službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja)“. Istaknuto je da su stranke su potom, 26. listopada 2011. godine sklopile Izmjene i dopune Dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Izmjene dodatka), a koji tekst da je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011. godine. Navodi se da sukladno

odredbi članka XI stavka 4. Izmjena dodatka, ugovoreno trajanje Dodatka i Izmjena dodatka je 5 godina, te da su navedeni ugovori, uslijed pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz članka 199. stavka 1. Zakona o radu, bili u primjeni do 26. siječnja 2017. godine. Ističe se da su Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi usvojili su 28. prosinca 2012. godine Vjerodostojno tumačenje Izmjena dodatka kojim je pojašnjena primjena članka IV stavka 5. u vezi s člankom VI stavkom 1. Izmjena dodatka. Također je istaknuto da je odredbom članka III Izmjena dodatka ugovoreno da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit 5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i da će se primjenjivati iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama. Navedeno je da je Državni zavod za statistiku (dalje u tekstu: DZS) objavio 28. kolovoza 2015. godine prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. godine u kojoj je navedeno kako je BDP realno veći za 1,2% u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine, te da su isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od 4. rujna 2015. godine. Istaknuto je da je DZS je 27. studenog 2015. godine objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. godine u kojoj je navedeno kako je BDP realno veći za 2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine, a koji statistički pokazatelj da je potvrđen i procjenom DZS-a od 4. prosinca 2015. godine. Napominje se također da je BDP i dalje nastavio rasti te da je 4. ožujka 2016. godine DZS objavio procjenu tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015. godine u kojoj da je utvrđeno da je BDP realno veći za 1,9% u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine. Navedeno je da je dana 20. listopada 2016. godine DZS objavio priopćenje za javnost povodom objave usklađenih tromjesečnih podataka BDP-a od prvog tromjesečja 2014. godine do drugog tromjesečja 2016. godine prema BDP-u za 2014. godinu, te iz istog da jasno proizlazi kako su uvjeti za povećanje osnovice iz članka III. Izmjena dodatka ispunjeni dana 4. prosinca 2015. godine. Ističe se da iz revidiranih podatka proizlazi kako je kvartalna stopa rasta BDP-a za drugi kvartal 2015. godine iznosila 1,24561%, a da je za treći kvartal 2015. g. iznosila 2,78247%. Navodi se da je odredbom članka III Izmjena dodatka utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim službeni pokazatelji DZS-a ukažu na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto, da je iz navedenih službenih pokazatelja DZS-a, razvidno da se uvjet iz članka III Izmjena dodatka ispunio u studenom 2015. godine obzirom da je aritmetička sredina realnog rasta BDP-a u drugom i trećem tromjesečju 2015. godine iznosila upravo 2% ([1,2% + 2,8%] / 2 = 2) pa da se stoga osnovica u iznosu od 5.415,37 kn imala tužiteljici isplaćivati počevši s plaćom za prosinac 2015. godine, a sve sukladno odredbi članka VII c Izmjena dodatka. Navodi se da je tuženik međutim tužiteljici plaću tijekom utuženog razdoblja, prosinac 2015. godine do siječanj 2017. godine, i nadalje isplaćivao primjenom osnovice iz 2008. godine u iznosu od 5.108,84 kn čime je tužiteljicu oštetio za znatan iznos ( Odlukom Vlade RH od 29. prosinca 2016. godine osnovica je povećana na iznos od 5.211,02 kn počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. godine, a koje povećanje da je tužiteljica uzela u obzir prilikom izračuna). Ističe se da su daljnja povećanja osnovice plaće u javnim službama uz ispunjenje određenih uvjeta predviđena odredbama članka IV. Izmjena dodatka. Navodi se da je odredbom članka IV stavka 1. Izmjena dodatka utvrđeno da će se točno šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III. ovih Izmjena i dopuna ugovorne strane utvrdit će odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini i istog pariteta iz prethodne alineje u 2008. godini, a sve prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske.“ Ističe se da prema statističkim podacima DZS-a, koji su sukladno članku VII b Izmjena dodatka ugovornim stranama redovito dostavljani proizlazi kako da mjesečna osnovna bruto plaća početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u 2015. godini iznosi 6.225,44 kn, dok da je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi u Republici Hrvatskoj za isto razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno kako paritet za 2015. godinu iznosi 85,9:100 (dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa iznosom od 7.247,50 kn), a sve kako da je člankom VII b stavcima 3. i 8. Izmjena dodatka utvrđeno kako paritet za 2008. godinu iznosi 87,9:100, pa da se primjenom odredbe članka IV stavka 1. Izmjena dodatka dolazi do sljedećeg odnosa pariteta: 85,9/100 / 87,9/100 = 97,72%, a iz čega da nadalje proizlazi da je paritet iz 2015. godine za 2,28% manji od pariteta iz 2008. godine. Navedeno je da je člankom IV stavkom 2. Izmjena dodatka određeno da u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008. godinu osnovica za obračun plaća će se korigirat od prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Ističe se da su Sindikati javnih službi dana 2. lipnja 2016. godine, pozvali Vladu RH da sukladno članku IV Izmjena dodatka utvrde tzv. kvocijent iz članka IV stavka 1. Izmjena dodatka, ali da se Vlada RH se oglušila na poziv sindikata i time povrijedila svoju preuzetu ugovornu obvezu iz navedenog članka

. Navodi se da se primjenom odredbe članka 297. stavka 4. Zakona o obveznim odnosima (prema kojoj se uzima da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji je teret određen) kvocijent pariteta iz članka IV stavka 1., zbog naprijed navedenog razloga, ima smatrati utvrđenim i to 4. lipnja 2016. g. (jer da je DZS objavio podatke 4. studenog 2015. godine, pada je rok određen člankom IV stavkom 1. Izmjena dodatka točno 4. lipnja 2016. godine), te da je time ispunjen uvjet primjene citiranog članka IV stavka 2. Izmjena dodatka (u smislu odredbe članka 272. Zakona o obveznim odnosima kvocijent pariteta je odrediv prema objektivnim statističkim podacima DZS-a) pa da se počevši od plaće za srpanj 2016. godine osnovica trebala uvećati za daljnjih 1,14 % (2,28% : 2 = 1,14 %). Navedeno je da je člankom IV stavkom 3. izmjena dodatka određeno da nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku, osnovica će se uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Navodi se da bi se sukladno naprijed citiranom, osnovica plaće za prosinac 2016. godine i siječanj 2017. godine trebala uvećati za još daljnjih 1,14%. Zaključno je navedeno da je osnovica plaće tužiteljice kroz utuženi period trebala iznositi za period od prosinca 2015. g. do lipnja 2016. g. 5.415,37 kn, za period od srpnja 2016. g. do studenog 2016. g 5.477,11 kn, za period od prosinca 2016. g. do siječnja 2017. g. = 5.539,55 kn.

2. Tužiteljica je na ročištu od 16.04.2021.godine proširila tužbeni zahtjev na razdoblje od veljače 2017.godine do zaključno listopada 2017.godine, te je konačno uredila tužbeni zahtjev podneskom od 10.06.2021.godine (list 65 spisa) tako da ista potražuje iznos od 8.950,02 Kuna sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

3. U odgovoru na tužbu (list 53 spisa) predanom na ročištu od 16.04.2021.godine (list 51 spisa) tuženik osporava i osnov i visinu potraživanja ističući i prigovor promašene pasivne legitimacije te činjenicu da se uskladba pariteta odgađa prema praksi Vrhovnog suda RH. Na ročištu od 11.06.2021.godine tuženik po punomoćniku ističe da ne osporava visinu potraživanja onako kako je postavljena u podnesku od 10.06.2021.godine.

4. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom isprava koje prileže uz tužbu i to dodatka sporazumu o osnovici za plaće od 13.05.2009.godine; izmjena i dopuna dodatka sporazumu o osnovici za plaće od 26.10.2011.godine; priopćenja za javnost DZS-a; sporazumu o osnovici plaće u javnim službama; vjerodostojnog tumačenja izmjena i dopuna dodatka Sporazumu o osnovici za plaću u javnim službama od 28.12.2012; arbitražne odluke od 07.12.2011.godine; poziva sindikata; izračuna razlike za osnovicu plaće i pariteta od strane tuženika (list 67-68 spisa).

5. Tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti je osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće za razdoblje od veljače 2017.godine do zaključno listopada 2017.godine.Između stranaka je sporna osnova tužbenoga zahtjeva, dok visina tužbenoga zahtjeva nije sporna.

7. Tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS) ukažu na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka, a koje odredbe utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama prema paritetu plaće u privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011.

8. Među strankama nije sporno da je tužiteljica zaposlenica tuženika i to na radnom mjestu referent - kontrolor, te da tuženik sukladno odredbi čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN, 27/01, 39/09, dalje: ZPJS), predstavlja javnu službu. U utuženom razdoblju plaća tužiteljice je definirana čl. 4. ZPJS kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH posebnom odlukom.

9. U utuženom razdoblju na snazi je bio i Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje: TKU), koji u čl. 51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.

10. U postupku je utvrđeno da su Vlada Republike Hrvatske, s jedne strane, i Sindikati javnih službi, s druge strane, sklopili 23. studenog 2006., Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum) kojim je utvrđeno povećanje osnovice za plaće u javnim službama za šest posto godišnje tijekom 2007., 2008. i 2009. godine i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1. siječnja svake godine.

11. Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak), temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto te da su time u čl. III. utvrdili način povrata osnovice, na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a.

12. Vlada RH i Sindikati javnih službi, potom su 26. listopada 2011. sklopili Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Izmjene Dodatka), a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011. U čl. III. Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja).

13. Vlada RH i Sindikati javnih službi prihvatili su 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se do 31. prosinca 2012. ne ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena Dodatka, Vlada obvezuje korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista biti na razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu 2008. na godišnjoj razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama Dodatka, uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.

14. Dana 28. kolovoza 2015. DSZ RH je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP za drugo tromjesečje 2015. iz koje proizlazi kako je BDP realno veći za 1,2% u II. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4. rujna 2015. Iz prve procjene tromjesečnog BDP za treće tromjesečje 2015. DSZ-a od 27. studenoga 2015. proizlazi kako je BDP realno veći za 2,8% u III. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., koji statistički pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4. prosinca 2015. S obzirom da je došlo do poboljšanja stanja, odnosno rasta BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te da aritmetička sredina navedene dvije stope iznosi 2%, to je utvrđeno da su se krajem studenoga 2015. ispunili uvjeti za povećanje osnovice u visini od 5.415,37 kn i to temeljem čl. III. Izmjena Dodatka.

15. Imajući u vidu naprijed navedeno, ovaj sud smatra da Izmjene Dodatka predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4. TKU kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene Dodatka, a na koje se tužitelj poziva u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl.

VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III. Izmjena Dodatka. Slijedom svega navedenog, te posebice imajući i vidu činjenicu da tuženik predstavlja javnu službu na koju se odnose spomenuti propisi neosnovan je prigovor promašene pasivne legitimacije istaknut u dopuni odgovora na tužbu.

16. Dakle, tuženik je tužiteljici počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP- a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili više posto). S obzirom da je tuženik u utuženom razdoblju obračunavao tužiteljičinu plaću po osnovici od 5.108,84 kn, iako je bio u obvezi obračunavati plaću po osnovici od 5.415,37 kn, to je u obvezi naknaditi tužiteljici potraživanje s osnova razlike bruto plaće i naknade plaće. Također je osnovano i potraživanje tužiteljice u dijelu koji se odnosi na potraživanje na ime pariteta. Naime, odredbom članka IV. st. 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma (u daljnjem tekstu IDDS-a) propisano je da će točno šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III. Izmjena dodatka, ugovorne strane utvrditi odnos (koeficijent) pariteta između pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini i istog pariteta iz prethodne alineje u 2008. godini, a sve prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Također, prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku, mjesečna osnovna bruto plaća početnika sa VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u 2015. godini iznosi 6.225,44 kn, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi u Republici Hrvatskoj za isto razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno paritet za 2015. godinu iznosi 85,9:100 (dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa iznosom od 7.247,50 kn). Nadalje, obzirom da je člankom VII. b. st. 3. i st. 8. IDDS utvrđeno da paritet za 2008. godinu iznosi 85,9:100, to primjenom citirane odredbe članka IV. st. 1. IDDS dolazi do odnosa pariteta 85,9:100 / 87,9:100 = 0,09772 ili 97,72%, odnosno paritet iz 2015. je manji od pariteta iz 2008. za 2,28 %. Nadalje, odredbom članka IV. st. 2. IDDS određeno je da, u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008. godinu, osnovica za obračun plaća korigirat će se od prvog slijedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike, na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Sindikati javnih službi su dana 2. lipnja 2016. pozvali Vladu RH da, sukladno članku IV. IDDS utvrde tzv. koeficijent iz članka IV. st. 1. IDDS, na koji poziv se Vlada oglušila. Prema odredbi članka 297. st. 4. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.; dalje: ZOO), uzima se da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji je teret određen, odnosno da nije ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, prouzroči strana u čiju je korist određen, dok je prema odredbi članka 272. st. 1. ZOO-a, činidba odrediva ako ugovor sadrži podatke s pomoću kojih se može odrediti ili su strane ostavile trećoj osobi da ju odredi. Slijedom navedenoga, kvocijent pariteta iz članka IV. st. 1. IDDS, ima se smatrati utvrđenim, i to dana 4. lipnja 2016., jer je Državni zavod za statistiku objavio podatke 4. studenoga 2015., pa je rok određen člankom IV. st. 1. IDDS, 4. lipnja 2016., čime je ispunjen uvjet primjene citiranog članka IV. st. 2. IDDS, a obzirom da je paritet odrediv prema objektivnim statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku. Iz navedenoga proizlazi da se, počevši od plaće za srpanj 2016., osnovica trebala uvećati za daljnjih 1,14 % (2,28% : 2 = 1,14 %). Odredbom članka IV. st. 3. IDDS određeno je da će, nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku, osnovnica uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. S obzirom da je tuženik u utuženom razdoblju obračunavao tužiteljici plaću po osnovici od 5.108,84 kn, iako je bio u obvezi obračunavati plaću po osnovici od 5.415,37 kn, to je u obvezi naknaditi tužiteljici potraživanje s osnova razlike bruto plaće i naknade plaće. Također dodatno, osnovica plaće za prosinac 2016. i siječanj 2017. trebala se tužiteljici uvećati za još daljnjih 1,14 % iz svih razloga navedenih u prethodno citiranim odredbama.

17. Sukladno navedenom, a kako visina tužbenog zahtjeva nije sporna između stranaka, prihvaćen je kao osnovan obračun razlike plaće tužiteljice kojeg je izradila nadležna služba tuženika te koja joj je trebala biti isplaćena u utuženom periodu u iznosu od zatraženih 8.950,02 Kuna.

18. Na dosuđene iznose tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate primjenom odredbe čl. 29. ZOO koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate (čl. 84. st. 3. odnosno čl. 92. st. 3. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11 i 73/13, 93/14).

19. Budući da se zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate plaća isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju (čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) i čl. 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te da porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom, što znači da se na te iznose ne obračunavaju zatezne kamate te su zatezne kamate na bruto iznose plaće u tom smislu dosuđene kao u točki I/ izreke ove presude izuzev kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a kako je i odlučeno u točki I/ izreke ove presude.

20. Obzirom da je tužiteljica u cijelosti uspjela sa svojim tužbenim zahtjevom tuženik je istoj dužan naknaditi parnične troškove sukladno odredbi članka 154.stavka 1. ZPP-a. U navedenom smislu tužiteljicu kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika pripadaju trošak sastava tužbe u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 16.04.2021.godine u iznosu od 75 bodova; trošak sastava podneska od 26.04.2021.godine u iznosu od 75 bodova; trošak sastava podneska od 27.05.2021.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 11.06.2021.godine u iznosu od 75 bodova, zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 37,5 bodova, a što ukupno iznosi 412,5 bodova, te što s obzirom na vrijednost boda od 10,00 Kuna ukupno iznosi 4.125,00 Kuna, te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 1.031,25 Kuna ukupno iznosi 5.156,25 Kuna, a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužiteljici na ime troškova ovog parničnog postupka zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate te koja se obračunava sukladno odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 78/15), a kako je i odlučeno u točki II/ izreke presude.

U Splitu, 10.rujna 2021.godine

SUDAC

Eneja Stejskal Kanazir, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DN-a:

- tužiteljici-po punomoćniku

- tuženiku