Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: K-35/2021-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sutkinje Višnje Strinić kao predsjednice vijeća, te sudaca porotnika K. B. i K. G. kao članova vijeća, uz sudjelovanje Vesne Šarolić kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv okrivljenog V. J., zbog kaznenog djela iz članka 110. u svezi sa člankom 34. i dr. Kaznenog zakona, nakon javne rasprave održane i zaključene te presude objavljene 8. rujna 2021. u nazočnosti okrivljenog V. J. , branitelja okrivljenog V. L., odvjetnika u S., zamjenice Županijskog državnog odvjetnika u Splitu, R. L.,

p r e s u d i o  j e :

Na temelju članka 455. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (“Narodne novine” broj: 152/08., 76/09., 80/11., 121/11.-pročišćeni tekst, 91/12.-Odluka Ustavnog suda RH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., dalje: ZKP/08)

OKRIVLJENIK: V. J., OIB:…, sin M. i M. rođene Š., rođen ... u S., s  prebivalištem  u  S.,  H.,  državljanin  R.  H.,  po  zanimanju soboslikar i kuhar, sa završenom srednjom grafičkom školom, bez primanja, bez imovine, živi u izvanbračnoj zajednici, otac jednog malodobnog djeteta u dobi od tri godine, ne vodi se drugi kazneni postupak

k r i v  j e

što je dana 22. srpnja 2019. oko 5,30 sati, u Splitu, na gradskom kupalištu Bačvice, u nakani da se okoristi, iz hlača P. O. uzeo i za sebe zadržao novčanik u kojem su se nalazile osobne isprave P. O. , bankovne kartice i 300 €, a kada su ga P. O. i B. G. primijetili u krađi i dostigli ga u blizini kluba „B.“, kako bi spriječio da ga uhvate i tako uzmu nazad ukradene stvari, tijekom borbe s B. G. i P. O. , pristajući da ga usmrti, nožem uboo B. G. u prsa nanijevši mu ubodnoreznu ranu prsnog koša duljine 2,5 cm sa sadržajem krvi i zraka u lijevom prsištu, koja ozljeda je teška i po život opasna, te je žrtvi život spašen hitnom liječničkom intervencijom u Kliničkom bolničkom centru Split,

dakle, s namjerom poduzeo radnju koja neposredno prethodi da ubije drugoga i zatečen pri počinjenju krađe s ciljem da ukradenu stvar zadrži, uporabio silu protiv neke osobe pri čemu je uporabljeno opasno oruđe,

čime je u stjecaju počinio jedno kazneno djelo protiv života i tijela-ubojstvo u pokušaju – djelo opisano i kažnjivo po članku 110. u svezi sa člankom 34. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 127/19., dalje u tekstu: KZ/11), i jedno kazneno djelo protiv imovine-razbojnička krađa - djelo opisano u članku 231. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 231. stavak 2. KZ/11, a sve u svezi sa člankom 51. KZ/11.

Stoga se okrivljenom V. J. prethodno utvrđuju kazne zatvora za svako pojedino kazneno djelo, i to kako slijedi:

za kazneno djelo iz članka 110. u svezi sa člankom 34. KZ/11, opisano u izreci presude, na temelju članka 110. u svezi sa člankom 34. KZ/11 uz primjenu članka 48. stavka 2. KZ/11 i članka 49. stavka 1. točke 2. KZ/11-kazna zatvora u trajanju od 3 (tri) godine

za kazneno djelo iz članka 231. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11, opisano u izreci presude, na temelju članka 231. stavak 2. KZ/11 uz primjenu članka 48. stavka 2. KZ/11 i članka 49. stavka 1. točke 3. KZ/11-kazna zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine.

Potom se okrivljeni V. J. na temelju članka 110. u svezi sa člankom 34. KZ/11 i u svezi sa člankom 51. stavak 1. i 2. KZ/11

osuđuje

na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine i 6 (šest) mjeseci.

Na temelju članka 54. KZ/11 u izrečenu kaznu zatvora okrivljenom V. J. uračunava se vrijeme lišenja slobode, odnosno vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 23. srpnja 2019. godine do 8. rujna 2021. godine.

Na temelju članka 69. KZ/11 okrivljenom V. J. se izriče sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti, a koja će se izvršavati u okviru zatvorskoog sustava, a koja mjera može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora odnosno do proteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude, a najdulje tri godine.

Na temelju članka 77. stavak 4. KZ/11 nalaže se okrivljenom V. J. u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude uplatiti novčani iznos od 300,00 eura u kunskoj protuvrijednosti u proračun Republike Hrvatske, a koji iznos je ostvaren protupravnom radnjom iz članka 231. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11.

Na temelju članka 148. stavak 1. u svezi sa člankom 145. stavak 1. i 2. točka 1. i 6. ZKP/08 okrivljenik V. J. dužan je platiti troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 51.273,75 kn (pedesetjednutisućudvjestosedamdeset kuna i sedamdesetpet lipa), od čega se iznos od 37.730,00 kn odnosi na troškove vještačenja, iznos od 11.043,75 kn se odnosi na trošak prevođenja, dok iznos od 2.500,00 kn predstavlja paušalnu svotu.

Obrazloženje

Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je 22. siječnja 2020. godine pred ovim sudom optužnicu broj KO-DO-121/2020 od 21. siječnja 2020. protiv okrivljenog V. J., zbog kaznenog djela ubojstva u pokušaju iz članka 110. u svezi sa člankom 34. KZ/11 i kaznenog djela razbojničke krađe iz članka 231. stavak 2. u svezi sa stavkom 1. KZ/11.

Rješenjem Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske poslovni broj IKž- 78/2021-8 od 30. lipnja 2021. prihvaćena je žalba okrivljenog V. J., a povodom te žalbe i žalbe državnog odvjetnika, po službenoj dužnosti, ukinuta je presuda ovog suda poslovnog broja K-20/2020 od 2. studenog 2020. i predmet upućen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku nakon čega je spisu dodijeljen novi poslovni broj, K-35/2021.

Sukladno citiranoj odluci višeg suda rasprava je 26. kolovoza 2021. počela iznova.

Očitujući se prema optužbi u ponovljenom postupku na raspravi od 26. kolovoza 2021. okrivljeni V. J. je izjavio da se smatra djelomično krivim u odnosu na oba kaznena djela koja mu se optužnicom stavljaju na teret, ali ne i na način kako je to u optužnici opisano. Okrivljenik je naveo kako će iznijeti svoju obranu,i to na kraju dokaznog postupka te da je voljan odgovarati na pitanja.

U dokazne svrhe pregledan je i pročitan Zapisnik Policijske uprave splitsko – dalmatinske, II P. P. S. broj 511-12-24-09-K-185/19 od 22. srpnja 2019. (list 5 spisa), Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave SD, II P. P. S. broj 00092739 od 22. srpnja 2019. (list 8 spisa), Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave SD, II P. P. S. broj 00092740 od 22. srpnja 2019. (list 9 spisa), Anamnestički i klinički podaci Kliničkog bolničkog centra Split od 23. srpnja 2019. za žrtvu B. G. (list 21 spisa), Radiološki nalaz Kliničkog bolničkog centra Split od 23. srpnja 2019. za okrivljenika V. J. (list 22 spisa) s RTG snimkom (list 151a spisa), Dokumentacijski list pregleda u ambulanti Zavoda za hitnu medicinu Županije splitsko – dalmatinske od 23. srpnja 2019. za okrivljenika V. J. (list 23 spisa), Konzilijarni ORL pregled Kliničkog bolničkog centra Split od 23. srpnja 2019. za okrivljenika V. J. (list 24 spisa), Zapisnik o pretrazi doma i drugih prostora Policijske uprave SD, II P. P. S. broj 511-12-24-09-K-185/19 od 24. srpnja 2019. (listovi 28-30 spisa), Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave SD, II P. P. S. broj 00092741 od 24. srpnja 2019. (list 31 spisa), te su reproducirane snimke video nadzora sa B. od 22. srpnja 2019. (list 35 spisa), snimke video nadzora Pizzerie „F.“ od 22. srpnja 2019. (list 36 spisa). Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave SD, II P. P. S. broj 00092737 od 23. srpnja 2019. (list 120 spisa), Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave SD, II P. P. S. broj 00092738 od 23. srpnja 2019. (list 121 spisa), Zapisnik o očevidu Policijske uprave SD, Službe za očevide i kriminalističku tehniku broj 511-12-10-09-K-185/19 od 22. srpnja 2019. (listovi 127-130 spisa),Izvješće o kriminalističko - tehničkoj pretrazi mjesta događaja Policijske uprave SD, Službe za očevide i kriminalističku tehniku broj 511-12-10-09-K-185/19 od 22. srpnja 2019. (listovi 131-132 spisa), Zapisnik o očevidu Policijske uprave SD, Službe za očevide i kriminalističku tehniku broj 511-12- 10-09-K-185/19 od 23. srpnja 2019. (listovi 144-145 spisa), Izvješće o kriminalističko - tehničkoj pretrazi mjesta događaja Policijske uprave SD, Službe za očevide i kriminalističku tehniku broj 511-12-10-09-K-185/19 od 23. srpnja 2019. (list 146 spisa), Službena zabilješka Policijske uprave SD, Službe za očevide i kriminalističku tehniku 511-12-10-09-K-185/19 od 23. srpnja 2019. (list 153 spisa), Liječnička dokumentacija za žrtvu B. A. J. G. Kliničkog bolničkog centra Split (listovi 175-217 spisa) te medicinska dokumentacija za okrivljenog V. J. (listovi 150-152 spisa).

U daljnjem tijeku dokaznog postupka uz pomoć informatičara Županijskog suda u Splitu, J. J., reproduciran je DVD sa RTG snimkom za okrivljenog V. J. (list 151a spisa), te DVD medij sa snimkama video nadzora s "B.“ od 2. srpnja 2019. (list 35 spisa) te CD medij sa snimkama video nadzora "P." od 22. srpnja 2019. (list 36 spisa).

Stranke nisu imale primjedbi na izvedene dokaze.

U dokazne svrhe, a uz suglasnost stranaka i na temelju članka 431. stavak 1. točka 6. ZKP/08 pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedoka oštećenika-žrtve P. O. sastavljen kod Županijskog suda u Splitu 1. kolovoza 2019. broj Kir-708/2019 (listovi 111-113 spisa) i ovjereni prijevod s francuskog jezika zapisnika o ispitivanju svjedoka oštećenika-žrtve B. G. sastavljen pred Nacionalnom žandarmerijom, Satnijom žandarmerije u P., Zajednici brigada u G.-S.-Y. 6. studenog 2019. (listovi 363-372 spisa), Zapisnik i mišljenje Službe bioloških i kontaktnih vještačenja Centra -biološko vještačenje od 20. kolovoza 2019. (listovi 164-173 spisa), Zapisnik i mišljenje Službe kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja Centra -toksikološko vještačenje od 23. listopada 2019. (listovi 302-307 spisa), sudsko-medicinsko vještačenje sačinjeno po stalnom sudskom vještaku dr. A. A. od 13. rujna 2019. (listovi 277-278 spisa) i usmena dopuna tog vještačenja s rasprave održane u predmetu poslovnog broja K- 20/2020 28. srpnja 2020. (listovi 472-473 spisa).

Tijekom dokaznog postupka ispitan je stalni sudski vještak za psihijatriju prof. dr. sc. D. B., a stranke nisu imale primjedbi kako na pisani nalaz i mišljenje vještaka prof. dr. sc. D. B. tako ni na usmenu dopunu njenog vještačenja danu na raspravi od 28. srpnja 2020. godine (listovi 471-472 spisa) i na raspravi od 8. rujna 2021. (listovi 636-637 spisa).

Na kraju dokaznog postupka, a prije uzimanja obrane okrivljenika pregledan je i pročitan izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika (listovi 615-616 spisa) te izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika od 8. rujna 2021.

Potom je okrivljenik na kraju dokaznog postupka na raspravi od 8. rujna 2021. (list 639 spisa) iznio obranu. Tom prigodom je okrivljenik iskazivao jednako kao u obrani sastavljenoj u pisanoj formi koju je pročitao na raspravi održanoj 28. listopada 2020. (listovi 530 i 534-535 spisa) kao i kod navoda iz žalbe na presudu koju je on osobno napisao.

Na prvom ispitivanju u Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu 24. srpnja 2020. okrivljenik je u nazočnosti svog branitelja izjavio da neće iznositi svoju obranu (listovi 46-50 spisa) te nije bio voljan odgovarati na pitanja.

U svojoj obrani na raspravi okrivljenik se osvrnuo na provedeno psihijatrijsko vještačenje navodeći kako je točno prof. dr. D. B. utvrdila da on pokazuje višegodišnje smetnje u ponašanju, ali se ne slaže s njenim mišljenjem da on pokazuje politoksikomanske sklonosti te da je kod njega višegodišnja zlouporaba kokaina dovela do njegove ovisnosti o istom. Istaknuo je kako se ne smatra ovisnikom već da se samo povremeno zabavi iako zna da to nije dobro za njega. Svjestan je da je imao problema u pubertetu i živio je u teškim uvjetima jer ga se neprekidno provociralo i dovodilo do ludila te da ne bi napravio kakav eksces da bi otišao vani zabaviti se i sve zaboraviti budući ga ukućani i djelatnici Centra nisu mogli valjano usmjeriti. Nitko ga nije naučio kako se ponašati i što bolje asimilirati u društvu. Posebno je naglasio kako je istražni zatvor na njega imalo penalni utjecaj te da je uvidio svoje greške i promijenio se na bolje pa nikada nije bio bolje ni zdravije u životu. Odlično funkcionira s prijateljima, cimerima i posebno obitelji, a četverogodišnji sin mu je najvažniji te poštuje i njegovu majku iako ga je ista nebrojeno puta neosnovano teretila i prijavljivala kao i njegova sestra.

U odnosu na inkriminirani događaj kazao je kako je branio svoj goli život, ali da bi sve dao da može vratiti vrijeme. Sporne prigode da su ga francuski turisti napali, a on im se duboko ispričava i žali za tim što se dogodilo. Te večeri da se nije dobro osjećao, da je bio iscrpljen i slab i jedva je hodao prema hotelu Park da bi u jednom trenutku nekolicina njemu nepoznatih mladića nasrnula na njega. Najprije da ga je jedan od njih udario glavom u glavu te ga počeo cipelariti te se ne sjeća što se dalje događalo. Sjeća se samo da je prije nego je izgubio svijest osjećao veliki strah da će umrijeti s obzirom kakve je batine dobio. Naveo je kako je prethodno konzumirao opojne droge i alkohol što mu je pomutilo razum. Kada je došao svijesti i kada je te momke vidio iznad sebe pomislio je da će se ponoviti „tortura“. Ponovno je dobio šamar te se podigao nakon čega je došlo do naguravanja i dogodila se ta nesreća koju je pod svaku cijenu htio izbjeći.

Naglasio je kako bi želio započeti novi život, zaposliti se jer ga vani čeka posao i želi svojoj obitelji dokazati kako se uozbiljio i promijenio. Bio je glasan i impulzivan, ali sada svoju energiju ispoljava kroz knjigu i sport.

Suosjeća sa žrtvama i jako mu je žao, a kritične prigode je i sam ozlijeđen jer mu je slomljen nos te je imao krvarenje iz nosa.

Muškarce koji su ga napali sporne večeri nije vidio nikada prije predmetnog događaja, a isti su bili fizički jači i viši od njega. Od mjesta na kojem se nalazila njihova odjeća i predmeti se udaljavao normalnim hodom i nije razgovarao na mobitel.

Onim osobama nije zadao nikakav drugi udarac osim onog uboda nožem, a u džepu hlača je imao mali ribarski nož tzv. „temperin“ kojeg je izvadio iz džepa vidjevši da mu teče krv iz nosa.

Te osobe su ga udarile više puta, nasrnule su na njega, jedan ga je udario šakom u glavu, drugi glavom u glavu te ga cipelarili dok se nalazio na podu. Nož je upotrijebio iz straha jer se bojao za svoj život. Osim toga obje osobe su bile i starije od njega, ali on nije imao namjeru nikoga ubiti jer da je to htio učiniti mogao im je zadati više uboda nožem.

Oštećenicima-žrtvama nije otuđio nikakve predmete pa tako ni novčanik ni bankovne kartice ni bilo kakav novac pa tako ni 300,00 eura.

Vidio je jedan novčanik kojeg je otuđila druga osoba, a on je taj novčanik uzeo od te osobe i ostavio ga na zidu, ali nije uzimao nikakav novac. Kada je otvorio novčanik u istom je našao neke kartice i osobnu karticu i vidio je da se radi o stranom državljaninu, a od novca je bilo samo nešto kovanica, ali ne i papirnatog novca pa tako ni 300,00 eura. Osoba koja je taj novčanik uzela od navodnog oštećenika žrtve je njegov prijatelj čiji identitet ne želi otkriti, a od istog su oštećenici-žrtve te njihovi prijatelji nešto tražili.

Bio je slab i umoran i nije bježao s mjesta događaja jer je prethodno konzumirao alkohol i opojnu drogu.

Ne sjeća se okolnosti kada je uboo Francuza u trbuh, odnosno slabo se toga sjeća, ali se ne sjeća da je vidio krv na njegovom tijelu.

Potpuno je svjestan do čega je moglo doći ove prigode, ali moli sud da mu da šansu da nastavi živjeti mirnim životom, da se zaposli.

Izrazio je svoje žaljenje i kajanje zbog svega što se dogodilo i volio bi da može vratiti vrijeme i da se ovo nije dogodilo.

Uvidom u Zapisnik Policijske uprave SD, II P. P. S. broj 511-12-24-09-K- 185/19 od 22. srpnja 2019. (list 5 spisa) utvrđeno je da je građanin Đ. P. predao ovlaštenom policijskom službeniku novčanik marke „Eastpak“ crne boje u kojem se nalazio novac u vrijednosti od 13,00 eura i 12,00 centi s osobnim dokumentima i bankovnom karticom na ime P. J. L. O. a koji predmeti su vraćeni žrtvi.

Iz Zapisnika Policijske uprave SD, Službe za očevide i kriminalističku tehniku broj 511-12-10-09-K-185/19 od 22. srpnja 2019. (listovi 127-130 spisa) razvidno je da se mjesto događaja nalazi u Splitu na predjelu gradskog kupališta Bačvice uz obalu mora u prizemlju višeetažnog objekta na betonskom istočnom dijelu uvale Bačvice i to u krajnjem jugozapadnom dijelu objekta gdje se nalazi poslovni prostor s trgovačko-ugostiteljskom djelatnošću brze prehrane P , a na gornjoj etaži iznad istog caffe bar club „B.“. Kao početna točka mjerenja (u daljnjem tekstu: PTM) određen je sjeverni brid prilaznog otvora vanjskog stepeništa za pristup na gornju etažu kompleksa B. izvedenog sa sjeverne strane kompleksa i to u dijelu dodira s podlogom. Na dijelu asfaltiranog kolnog prilaza koji se pruža od ulice … do kompleksa B., sve do prilaznog otvora vanjskog stepeništa za pristup na gornje etaže objekta, a s južne strane niza spremnika za komunalni otpad postavljenih uz sjeverni ogradni zid kolnog prilaza, na udaljenosti 1520 cm zapadno i 340 cm južno od PTM nalazi se djelomično sasušena kapljica guste tekućine crvene boje nalik na krv upijena u asfaltiranu podlogu nepravilnog zvjezdolikog oblika i promjera 2,5 cm koje su koncentrirano gusto kao sateliti raspoređene sitne kapljice naizgled istovrsne tekućine, označeno broj 1 i fotografski fiksirano metodom brisa sterilnim vatenim štapićem prethodno natopljenim destiliranom vodom i pohranjeno u Omot broj 1. Na udaljenosti 1825 cm zapadno i 365 cm južno od PTM nalazi se djelomično sasušena kapljica guste tekućine crvene boje nalik na krv upijena u asfaltiranu podlogu nepravilnog oblika i promjera 1,00 cm označeno broj 2 i fotografski fiksirano metodom brisa sterilnim vatenim štapićem prethodno natopljenim destiliranom vodom i pohranjeno u Omot broj 2. Na udaljenosti 2220 cm zapadno i 275 cm južno od PTM nalazi se djelomično sasušena kapljica guste tekućine crvene boje nalik na krv upijena u asfaltiranu podlogu nepravilnog oblika i promjera 3,00 cm označeno broj 3 i fotografski fiksirano metodom brisa sterilnim vatenim štapićem prethodno natopljenim destiliranom vodom i pohranjeno u Omot broj 3. Na udaljenosti 2315 cm zapadno i 365 cm južno od PTM nalazi se djelomično sasušena kapljica guste tekućine crvene boje nalik na krv upijena u asfaltiranu podlogu nepravilnog oblika i promjera 3,00 cm označeno broj 4 i fotografski fiksirano metodom brisa sterilnim vatenim štapićem prethodno natopljenim destiliranom vodom i pohranjeno u Omot broj 4. Na udaljenosti 2915 cm zapadno i 270 cm južno od PTM nalazi se djelomično sasušena kapljica guste tekućine crvene boje nalik na krv upijena u asfaltiranu podlogu nepravilnog oblika i promjera 0,3 cm označeno broj 5 i fotografski fiksirano metodom brisa sterilnim vatenim štapićem prethodno natopljenim destiliranom vodom i pohranjeno u Omot broj 5. Na udaljenosti 2840 cm zapadno i 320 cm južno od PTM na gornjoj površini niskog južnog ogradnog kameno – betonskog zida kolnog prijelaza nalazi se djelomično sasušena kapljica guste tekućine crvene boje nalik na krv upijena u asfaltiranu podlogu nepravilnog oblika i promjera 0,8 cm označeno broj 6 i fotografski fiksirano metodom brisa sterilnim vatenim štapićem prethodno natopljenim destiliranom vodom i pohranjeno u Omot broj 6. Na udaljenosti 2975 cm zapadno i 325 cm južno od PTM na gornjoj površini niskog južnog ogradnog kameno-betonskog zida kolnog prijelaza nalazi se djelomično sasušena kapljica guste tekućine crvene boje nalik na krv upijena u asfaltiranu podlogu nepravilnog oblika i promjera 0,4 cm označeno broj 7 i fotografski fiksirano metodom brisa sterilnim vatenim štapićem prethodno natopljenim destiliranom vodom i pohranjeno u Omot broj 7.

Policijski službenici Policijske uprave SD, II. P. P. S. su 22. srpnja 2019. od Š. Ć. izuzeli 1 CD medij sa snimkom nadzorne kamere pizzerie „F.“ od 22. srpnja 2019. uz izdavanje potvrde o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj 00092739 (list 8 spisa), te od K. L. 1 DVD medij sa sadržajem snimke video nadzornih kamera kluba „T. B. C.“ od 22. srpnja 2019. uz izdavanje potvrde o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj 00092740 (list 9 spisa).

Navedene snimke su tijekom dokaznog postupka reproducirane, a pregledom snimke izuzete s nadzorne kamere pizzeriji „F.“ utvrđeno je kako jedan muškarac u 04,46 sati prilazi pokraj zapadnog dijela bašte navedene pizzerije u razini prekrivene vanjske škrinje za sladoled te da taj muškarac lijevom rukom na lijevom uhu drži najvjerojatnije mobitel te se kreće u smjeru B. C. Vidljivo je kako je isti odjeven u majicu kratkih rukava s natpisom i kratke hlače te da ima okolopojasnu torbicu i kapu šiltericu na glavu koja je okrenuta naopako. Uočljivo je kako taj muškarac na ekstremitetima, i to na podlaktici desne ruke i na unutrašnjem dijelu lijeve noge odnosno u visini lista, ima veći broj tetovaža.

Pregledom snimki video nazora izuzetih s kamere B. C. utvrđeno je kako u 04,59 sati muškarac star oko 25 godine, visine oko 185 cm, srednje tjelesne građe, odjeven u majicu s natpisom „California“ i kratke hlače tamnije boje s logom „Nike“ na lijevoj nogavici te okolopojasnom torbicom tamnije boje i svijetlim natpisom te kapom šiltericom okrenutom naopako, prilazi ulaznim vratima „B. C.“ gdje se zadržao 10-ak sekundi nakon čega se udaljava od ulaza. Također je vidljivo kako taj muškarac ima tetovaže po objema rukama i nogama. Nadalje, na drugoj snimci navedenog kluba uočljivo je kako se gore opisani muškarac u 05,17 sati kreće iz smjera istoka (iz smjera bašte pizzerie „F.“) u smjeru zapada (prema ulici .. odnosno ulazu u „B. C.“) te da isti drži lijevu ruku na uhu, a nakon nekoliko sekundi istog sustižu dvije mlađe muške osobe. Jedan od ta dva muškarca je odjeven u tamnije kupaće gaće, a drugi u crvene ili bordo kupaće gaće te su isti zaustavili muškarca sa šiltericom nakon čega je došlo do njihovog naguravanja. Na snimci druge kamere „B. C.“ vidljivo je kako se u 05,17,17 sati tri opisane osobe naguravaju i udaraju.

Oštećenik-žrtva P. O. koji je ispitan u svojstvu svjedoka pred sucem Županijskog suda u Splitu 1. kolovoza 2019. (listovi 111-113 spisa), a čiji iskaz je uz suglasnost stranaka pročitan na raspravi, je iskazao da je kritičnog dana u ranim jutarnjim satima zajedno s prijateljem B. G. bio na gradskom kupalištu Bačvice u Splitu te da su skinuli odjeću i ostavili je na obali. U trenutku kada su primijetili kako nepoznati muškarac dira njihovu odjeću da su odmah zaplivali prema obali kako bi istog spriječili u uzimanju njihovih stvari. Po izlasku iz mora dok su počeli trčati za muškarcem i kada su istog sustigli da su ga pretražili i pitali ga da im vrati njihove stvari. Muškarac da se ponašao kao da ne zna o čemu se radi i kada su zaključili da im ne želi vratiti stvari, da je njegov prijatelj B. G. istog udario glavom u glavu, a da ga je on udario šakom u glavu. Između njih da je došlo do naguravanja i kada je muškarac pokušao pobjeći da je on potrčao za njim. Njegov prijatelj da je počeo dozivati upomoć, pa da je zastao i da je vidio da njegov prijatelj nije dobro. Potom da je pružio pomoć prijatelju koji je bio ranjen u prsa i tekla mu je krv pa da je uzeo svoju majicu da zaustavi krvarenje i da je pozvao hitnu pomoć. Naglasio je da nije vidio trenutak ranjavanja svog prijatelja i da nije vidio predmet s kojim je isti uboden. Kritične prigode da je njemu otuđen novčanik u kojem su se nalazili osobni dokumenti i 300,00 eura, a kasnije da je novčanik pronađen i njemu vraćen od strane policijskog službenika, ali da mu novac u iznosu od 300,00 eura nije vraćen. Njegovom prijatelju da ništa nije otuđeno. Muškarac koji je uzimao njihove stvari i koji je tjelesno ozlijedio njegovog prijatelja da je u dobi od oko 25 godina, da je visok oko 185 cm, mršavije tjelesne građe, kratke crne kose i da je bio odjeven u crvenu majicu. U naguravanju s tim muškarcem da nije imao nikakvih ozljeda osim male ogrebotine na ruci, dok je njegov prijatelj vozilom Hitne medicinske pomoći prevezen u bolnicu i da je njegovo liječenje nastavljeno u R. F.

Vezano za postupanje muškarca koji je dirao po njihovim stvarima naveo je da je muškarac napustio mjesto događaja normalnim hodom i da je pričao na mobilni telefon. Odmah po izlasku iz mora da je zajedno s prijateljem potrčao za muškarcem koji se već udaljio i kada se okrenuo prema njima da su ga uhvatili za majicu da bi provjerili što im je uzeo. Muškarac da nije dopustio da mu otvore pojasnu torbicu, ali da je on ipak otvorio tu torbicu i vidio da se u njoj ne nalaze njihove stvari. Obzirom da nije pretraživao džepove njegovih hlača pretpostavlja da je njegov novčanik sakrio u džepu hlača. Nakon što je njegov prijatelj udario muškarca glavom u glavu, da je i on istog udario šakom u glavu dva ili tri puta i da ocjenjuje da je u tom trenutku došlo do toga da je muškarac uboo njegovog prijatelja nožem u trbuh. Tada se muškarac počeo udaljavati trčećim korakom i da je on potrčao za njim, ali u trenutku kada je čuo zapomaganje svog prijatelja da se vratio natrag pružiti pomoć ozlijeđenom prijatelju. Prilikom naguravanja da nije vidio da bi muškarac zbog eventualnih udaraca ili nečeg drugog na sebi imao krv. U trenutku kada je zajedno sa svojim prijateljem bio u moru i kada su primijetili da nepoznati muškarac dira njihove stvari, da su bili udaljeni od njega oko 30 metara. Kritične prigode da nije uočio nož niti bilo kakvi drugi oštri predmet u rukama tog muškarca. Njihov obračun da je trajao vrlo kratko, manje od jedne minute. Nakon ozljeđivanja njegovog prijatelja da je otišao do njihovih stvari i da je u džepu hlača uzeo mobilni telefon i otišao do cluba „B.“ gdje je zatražio broj hitne pomoći i istu nazvao. Kazao je kako on osobno nije zainteresiran za kazneni progon okrivljenika već da kazneni progon prepušta državnim tijelima te da ne zna da li želi postaviti imovinsko pravni zahtjev.

Oštećenik-žrtva B. G. čiji iskaz je suglasnošću stranaka pročitan (listovi 369- 372 spisa) je naveo kako je kritične prigode bio u društvu sa svojim prijateljem P. O. te da su se po izlasku iz bara u jutarnjim satima odlučili kupati na plaži Bačvice. Na plaži da je ostavio svoju odjeću u kojoj su se nalazili ključevi apartmana, njegov mobilni telefon i kreditna kartica. Njegov prijatelj da je ostavio svoju odjeću u kojoj su se nalazili novčanik s identifikacijskim ispravama, bankovna kartica i 300,00 eura te mobilni telefon. U jednom trenutku da ga je prijatelj upozorio kako vidi muškarca koji pretražuje džepove na njihovoj odjeći koju su ostavili na plaži. Odmah da su potrčali za njim te da je istog uhvatio za zapešće dok je bio okrenut leđima i da je isti bio s njegove desne strane, dok je prijatelj bio s lijeve strane. Od muškarca da je odmah zatražio da vrati njihove stvari te da se isti ponašao kao da je nevin. Kada mu je prijatelj potvrdio da je upravo taj muškarac dirao njihovu odjeću da je ponovno zatražio od muškarca da im vrati ukradene predmete te da je isti odgovorio da to nije bio on. Nakon što mu je prijatelj ponovno potvrdio da je upravo taj muškarac dirao njihove stvari da je istog uhvatio za vrat i zadao mu udarac glavom. Potom je čuo da i njegov prijatelj ovom muškarcu zadaje udarac i da je sve pustio ne znajući zbog čega. Muškarac da se udaljio trčeći i da je zajedno s prijateljem krenuo za njim. Minutu kasnije da je bacio pogled na predjelu svog prsnog koša i da je vidio da je pun krvi te da nije znao odakle je potjecala. U tom trenutku da nije imao saznanja o vremenu, da se osjećao čudno i da je sjeo tamo gdje se nalazila njihova odjeća i kada je rukom prešao na dio na kojem je bilo puno krvi, da je utvrdio da krv jako teče i da je ranjen. Tada da nije osjećao nikakvu bol, da je vidio da ima rupu u tijelu i povikao je ime svog prijatelja koji je došao do njega te su majicom napravili podvez i da je isti pozvao hitnu pomoć. Na plaži da je bilo puno ljudi i da je po dolasku vozila hitne pomoći prevezen u Klinički bolnički centar Split gdje je operiran. Kritične prigode zajedno s prijateljem da je konzumirao previše alkohola, da su bili na godišnjem odmoru te da su željeli uživati. U odnosu na kazneni progon okrivljenika iskazao je da je zainteresiran za isti, ali da ne želi postavljati imovinskopravni zahtjev za naknadu štete obzirom da je najvažnije da je živ. Posebno je naglasio da kritične prigode nije vidio nož i da su mu liječnici kazali da je zadobio ubodnu ranu duljine 2,50 cm i dubine 7,00 cm.

Po nalogu tužiteljstva provedeno je sudsko-medicinsko vještačenje ozljeda oštećenika-žrtve B. G. po stalnom sudskom vještaku dr. A. A. koji je sačinio i u pisanom obliku 13. rujna 2019. dostavio nalaz i mišljenje (listovi 277-278 spisa) u kojem je naveo da je nakon događaja koji je predmet ovog kaznenog postupka žrtva B. G. zadržan na liječenju u Kliničkom bolničkom centru Split od 22. srpnja 2019. do 29. srpnja 2019. zbog liječenja haematopneumothorax lijevo i ubodne rane lijevog prsišta. Vještak dr. A. je mišljenja da je kritične prigode žrtva zadobila oguljotine kože i ubodnoreznu ranu prsnog koša ispod bradavice dojke dužine 2,5 cm sa sadržajem krvi i zraka u lijevom prsištu, što čini jednu cjelinu koja predstavljaju (običnu, tešku tjelesnu ozljedu). Sve navedene ozljede da su mogle nastati djelovanjem šiljatog mehaničkog predmeta, koje osim šiljaka ima i oštricu (nož ili nožu slično sredstvo), a prodiralo je u tijelo smjerom svoje duže osovine, silom zamaha jakog intenziteta. Ta rana da se nastavljala u ubodni kanal (o dubini i smjeru kojeg nije moguće sa sigurnošću zaključivati) koji je na svom putu oštetio potkožje, međurebrene mišiće i lijevo plućno krilo. U trenutku zadobivanja ovih ozljeda žrtva da je osobi koja mu je ozljedu zadala mogla biti okrenuta sučelice, u stojećem položaju, ali i u bilo kojem drugom položaju u kojem je prednja lijeva strana prsnog koša bila dostupna ozljeđivanju. Obzirom na lokaciju utvrđene ubodne rane vještak je zaključio da bi ubod istim sredstvom i istim intenzitetom, ali nekim drugim smjerom, mogao dovesti do nastanka osobito teške ili teške tjelesne ozljede sa smrtnim ishodom.

Na raspravi održanoj 28. srpnja (listovi 472-473 spisa) stalni sudski vještak dr. A. je izjavio da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja od 13. rujna 2019. (listovi 277-278 spisa) dodatno navevši da kada oštećenik osjeti bol nakon ovakvog uboda u pravilu pri ovakvoj stresnoj situaciji ukoliko je jak afekt i tjelesni sukob se odvija u nekakvom tijeku onda zbog nastanka stresa tijekom takvog obračuna tijelo izlučuje određene tvari pa se bol može zaista osjetiti kasnije, kad prestane taj događaj, ali naravno budući je reakcija na bol individualna bol se može osjetiti i odmah.

Naveo je da ne može zaključivati o širini i dužini oštrice ukoliko bi se radilo o nožu jer je ubodni kanal nekad plitak, nekad dubok, a u konkretnom slučaju se ne zna dubina ubodnog kanala te je s druge strane vidljiva ozljeda bila dužine 2,5 cm, a na ovom području tijela koža ima dovoljno elastičnih vlakana pa može biti i šire od same rane koja se kasnije "skupi" tako da se temeljem izgleda i dimenzija vanjske manifestacije ubodne rane ne može zaključivati o vrsti noža, širini oštrice, dužini oštrice i slično.

Izjašnjavajući se o intenzitetu sile vještak je naveo da se u konkretnom slučaju radi o sili zamaha jakog intenziteta i to zato što jaki intenzitet sile dovede uvijek do prodora u tjelesnu šupljinu iz razloga što nož najviše energije utroši na probijanje kože kada probije kožu za što je potrebna sila jakog intenziteta onda on kroz mišiće i unutrašnje organe praktički prodire "kao kroz maslo".

Pisani nalaz i mišljenje vještaka dr. A. A. jednako kao i njegov iskaz dan na raspravi ovo sudsko vijeće je u cijelosti prihvatilo jer su sačinjeni od osobe koja nije zainteresirana za ishod kaznenog postupka, u skladu s pravilima struke vještaka s višegodišnjim iskustvom. Osim toga ni stranke nisu imale primjedbi na pisano vještačenje kao ni na usmenu dopunu tj. iskaz vještaka A. s rasprave.

Provedenim biološkim vještačenjem po Centru , odnosno samostalnom vještaku za biološka vještačenja prof. N. O. (listovi 163-172 spisa) utvrđeno je da je analizom tragova krvi s vatenih štapića (Omot 1-7) utvrđen isti DNA profil muške osobe koji se podudara s DNA profilom B. A. J. G. (Omot 8). Nadalje je analizom brisa novčanika (Omot 11) utvrđen miješani DNA profil u kojem dominira DNA profil jedne muške osobe koji se podudara s DNA profilom V. J. (Omot 24).

Toksikološkim vještačenjem bioloških uzoraka na ime V. J. provedenim po Centru, Odjelu kemijsko fizikalnih i toksikoloških vještačenja, glavnom vještaku za toksikološka vještačenja dr. sc. M. J. Č., dipl. ing. od 23. listopada 2019. (listovi 302- 304 spisa) utvrđena je prisutnost u krvi diazepama i njegovog metabolita nordazepama, metabolita kokaina beznoilekgonina i metilekgonina, te u mokraći diazepama i njegovog metabolita nordazepama, kokaina i njegovih metabolita anhidrometilekgonina, etilekgonina, ekgonina, benzoilekgonina i metilekgonina. Vještak dr. M. J. Č. je mišljenja da je okrivljenik V. J. konzumirao anksiolitik diazepam (Normabel i dr.) i kokain.

Nadalje, u toksikološkom vještačenju je navedeno kako se prema Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga („Narodne novine“ broj 13/19) kokain nalazi u Dijelu 1,. Odjeljak 1., a diazepam u Odjeljku 4. Popisa droga i biljaka iz kojih se može dobiti droga.

U istrazi je provedeno i psihijatrijsko vještačenje okrivljenika V. J. i to po stalnoj sudskoj vještakinji za psihijatru prof. dr. D. B. koja je u pisanom nalazu i mišljenju od 5. rujna 2019. (listovi 227-233 spisa) utvrdila da okrivljenik V. J. iskazuje višegodišnje smetnje ponašanja, sklonost činjenju kaznenih djela s obilježjima nasilja, poteškoće prilagodbe na profesionalno, obiteljsko i socijalno funkcioniranje. Također da je kod okrivljenika prisutna emocionalna nestabilnost, manjak empatije, impulzivnost, snižen prag tolerancije na frustracije koji se mogu dijagnosticirati kao antisocijalni poremećaj ličnosti. Nadalje, okrivljenik da iskazuje politoksikomanske sklonosti te da je višegodišnja zlouporaba kokaina vjerojatno dovela do razvoja ovisnosti o istom. Obzirom na teški antisocijalni poremećaj ličnosti, dugogodišnje politoksikomanske sklonosti i vjerojatnu ovisnost o kokainu, okrivljenikova sposobnost shvaćanja značenja svoga postupanja ili vladanja svojom voljom u vrijeme počinjenja kaznenog djela koje mu se stavlja na teret da je bilo smanjeno, ali ne bitno smanjeno. Preporučeno je izricanje sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti o drogama temeljem odredbi članka 69. Kaznenog zakona.

Vještakinja psihijatrijske struke prof. dr. sc. D. B. je na raspravi od 28. srpnja 2020. (listovi 470-471 spisa) izjavila da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja kojeg je dostavila Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu 5. rujna 2019. (listovi 227-233 spisa). Nakon što je izvršila uvid u rezultate toksikološkog vještačenja V. J. vještakinja je navela da se u njemu navodi da je okrivljeni konzumirao anksiolitik biazepam i kokain. Pojasnila je kako taj nalaz nema utjecaja na pismeni dan nalaz i mišljenje o ubrojivosti tempore criminis obzirom da su krv i urin izuzeti tri dana nakon predmetnog kaznenog djela.

Vještakinja je ponovila kako je okrivljenik osoba s antisocijalnim poremećajem ličnosti pa isti reagira u skladu s osobinama svoje ličnosti tj. impulzivno, što se odnosi i na situaciju kada vidi vlastitu krv.

Pojasnila je kako je u pisanom nalazu i mišljenju navela da je okrivljenik sklon činjenju kaznenih djela što je razvidno iz dosadašnjeg života okrivljenika koji je prethodno osuđivan i kazneno i prekršajno zbog djela s obilježjem nasilja, posjedovanja droge, te prekrašaja u prometu. Ovakva osobina ličnosti ukazuje na smanjenu razvijenu moralnost koja je u osnovi prisutna kod osoba s antisocijalnim poremećajem ličnosti.

U odnosu na zaključak o vjerojatnoj ovisnosti o kokainu vještakinja je izjavila da je do istog došla na temelju razgovora s okrivljenikom, a što i potvrđuje nalaz vještačenja o tragovima kokaina u krvi i urinu.

Mišljenja je kako dosadašnji boravak okrivljenika u zatvoru nije mogao utjecati na osobine ličnosti jer su osobine ličnosti duboko ukorijenjeni sklop osobina koji su porijeklom dijelom genetski, naslijeđeni, a dijelom rezultat razvoja prvenstveno u ranoj dječjoj dobi te period od godine dana je prekratak da bi se moglo govoriti o restuktuiranju ličnosti pa čak i da je bio podvrgnut psihoterapijskom tretmanu.

Nadalje, vještakinja prof. dr. D. B. je kazala kako činjenica da se okrivljenik uredno ponaša u zatvoru ne može imati utjecaja na njenu procjenu pogotovo ako se ima u vidu da ovakve osobe koje nemaju formirane unutarnje granice bolje funkcioniraju u strukturiranim uvjetima kao što je zatvorska okolina. Takvim osobama odgovara strukturirana sredina pa veći učinak ima provođenje mjere u takvim kontroliranim uvjetima nego na slobodi.

Konačno, u odnosu na važnost psihologijskog testiranja vezano za njen zaključak vještakinja je navela da je u vrijeme izrade vještačenja imala dovoljno pokazatelja da je dijagnozu mogla stvoriti i bez provedenog psihologijskog vještačenja jer da je smatrala da joj je isto potrebno da bi ga i kod državnog odvjetništva predložila. Stoga je mišljenja da ono nije bilo neophodno i da ne bi značajnije utjecalo na njen nalaz i mišljenje.

I na raspravi je vještakinja ostala pri mišljenju da je kod okrivljenika potrebno provesti obvezno liječenje od ovisnosti od godinu dana.

Na raspravi od 8. rujna 2021. (listovi 637-638 spisa) vještakinja je navela kako je i dalje mišljenja da je zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela okrivljeniku potrebno izreći mjeru obveznog liječenja od ovisnosti o psihoaktivnim drogama koja se s obzirom na duljinu vremena provedenog u istražnom zatvoru može provoditi i na slobodi.

Ovo sudsko vijeće je u cijelosti prihvatilo kako pisani nalaz i mišljenje vještakinje prof. dr. sc. D. B. tako i njen iskaz dan na raspravama držeći isto stručnim, kvalitetno obrazloženim od osobe nezainteresirane za ishod ovog kaznenog postupka, po pravilima struke vještakinje s dugogodišnjim iskustvom. Za istaknuti je kako ni stranke nisu imale primjedbi na pisano vještačenje kao ni na usmene dopune tj. iskaz vještakinje B. s rasprave.

Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući i analizirajući svaki dokaz posebno i u odnosu prema drugim dokazima, sudsko vijeće smatra s potpunom izvjesnošću utvrđenim da je okrivljenik V. J. počinio dva kaznena djela u stjecaju, i to jedno kazneno djelo ubojstva u pokušaju iz članka 110. u svezi sa člankom 34. KZ/11 i jedno kazneno djelo razbojničke krađe iz članka 231. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11, a sve u svezi sa člankom 51. KZ/11, a kako je opisano i označeno u izreci ove presude.

Kod obrazlaganja razloga zbog kojih sudsko vijeće smatra da je okrivljenik V. J. počinio utužena kaznena djela najprije treba poći od činjenica koje su u ovom postupku neprijeporno utvrđene.

Tako je neprijeporno da se okrivljenik 22. srpnja 2019 oko 5,30 sati nalazio na gradskom kupalištu Bačvice te da su ondje bili i oštećenici-žrtve P. O. i B. G. Nije prijeporno ni da je došlo do borbe B. G. i P. O. s okrivljenikom, odnosno da je B. G. udario okrivljenog glavom u glavu, a potom P. O. šakom u glavu.

Nije sporno ni to da je kritične prigode okrivljenik nožem uboo B. G. u prsa.

Također, nije bilo sporno ni to da je sporne prigode oštećeniku-žrtvi P. O. otuđen novčanik s osobnim dokumentima i 300,00 eura.

Ovakva utvrđenja, osim iz navoda obrane okrivljenika Jukića, potvrđena su i iskazima ispitanih žrtvi G. i O., kao i pregledanim snimkama video nadzora.

Nije sporno ni da je okrivljenik kritične zgode bio pod utjecajem anksiolitika diazepama i kokaina, a kako to proizlazi iz okrivljenikove obrane kao i toksikološkog vještačenja, koje vještačenje je sud u cijelosti prihvatio kao istinito i točno. Ono što se tijekom postupka postavilo kao prijeporno, a obzirom na obranu okrivljenika, jest pitanje je li okrivljenik kritične prigode iz hlača P. O. uzeo i za sebe zadržao novčanik u kojem su se nalazile osobne isprave P. O. , bankovne kartice i 300,00 eura, kao i pitanje je li okrivljenik zatečen pri počinjenju krađe s ciljem da ukradenu stvar zadrži, uporabio silu protiv neke osobe pri čemu je uporabljeno opasno oruđe te je li okrivljenik nožem uboo B. G. pristajući da ga usmrti ili pak nije imao takvu namjeru.

Kako je već navedeno, okrivljenik je svojoj obrani porekao počinjenje predmetnih kaznenih djela ističući da sporne prigode nikome pa tako ni žrtvama nije ništa otuđio. Kazao je da poznaje osobu koja je otuđila oštećeniku novčanik, ali da ne želi otkriti njen identitet kao i da je onaj taj novčanik uzeo od te osobe te ga ostavio na zidu, ali da u njemu nije bilo papirnatog novca. Okrivljenik se brani tako što na neizravan način priznaje kako je oštećenika-žrtvu B. G. uboo nožem, ali da mu nije bila namjera istoga usmrtiti već da je upravo on bio napadnut od tih osoba te da se prepao za svoj život pa se samo branio, tj. postupao je u nužnoj obrani.

Takvu obranu ovo vijeće ne prihvaća kao vjerodostojnu držeći da je ista usmjerena ka izbjegavanju njegove kaznene odgovornosti zbog čega ista nije ni prihvaćena. Osim toga, okrivljenikova obrana je u suprotnosti s ostalim izvedenim dokazima.

Očevidaca samog događaja nema, a oštećenici-žrtve bitno drugačije opisuju sam događaj.

Nasuprot obrane okrivljenika sud je u cijelosti kao životno uvjerljive, logične, detaljne i međusobno podudarne cijenio iskaze oštećenika-žrtvi B. G. i P. O. u svezi same dinamike događaja, a iz čega proizlazi da je okrivljenik s ciljem da se okoristi oštećenom-žrtvi P. O. otuđio novčanik u kojem su se nalazile osobne isprave P. O. , bankovne kartice i 300 eura, pri tome je okrivljenik uporabio nož kao opasno oruđe te je isti kada su ga P. O. i B. G. primijetili u krađi i dostigli ga u blizini kluba "B.", kako bi spriječio da ga uhvate i tako uzmu nazad ukradene stvari, tijekom borbe sa B. G. i P. O. , pristajući da ga usmrti, nožem uboo B. G. u prsa nanijevši mu ubodnoreznu ranu prsnog koša duljine 2,5 cm sa sadržajem krvi i zraka u lijevom prsištu, koja ozljeda je teška i po život opasna, te je žrtvi život spašen hitnom liječničkom intervencijom u Kliničkom bolničkom centru Split.

Naime, oštećenik-žrtva P. O. je decidirano naveo kako je vidio da nepoznati muškarac dira njegovu i odjeću njegovog prijatelja B. G. koju su oni ostavili na obavili te da su stoga zaplivali prema obali kako bi istog spriječili u uzimanju njihovih stvari pa da su tako trčali za njih i sustigli ga, pretražili i pitali ga da im vrati njihove stvari, ali da se taj muškarac pravio kao da nema veze s tim pa da ga je njegov prijatelj udario glavom u glavom, a potom da ga je i on udario šakom u glavu nakon čega je taj muškarac pokušao pobjeći te da je kasnije vidio da mu je prijatelj ranjen u prsa, s time da nije vidio trenutak ranjavanja svog prijatelja ni predmet kojim je isti uboden. Te prigode da mu je otuđen novčanik s osobnim dokumentima, karticama i 300,00 eura.

Oštećenik-žrtva B. G. je u bitnom potvrdio iskaz oštećenika-žrtve P. O. navodeći kako ga je prijatelj P. dok su bili u moru upozorio kako neki muškarac pretražuje džepove na njihovoj odjeći koju su ostavili na plaži pa da su izišli iz mora i potrčali za njim, a nakon što su ga sustigli da su tražili od njega da im vrati što im je otuđio, ali da se isti pravio kao da je nevin te da ga je on udario glavom u glavu, a potom da je njegov prijatelj tog muškarca udario šakom u glavu nakon čega se taj muškarac počeo udaljavati, a on je vidio da je pun krvi i da je ranjen.

Iskazi oštećenika-žrtvi O. i B. potvrđeni su sudsko medicinskim vještačenjem kojim je utvrđeno da je oštećenik-žrtva G. kritične prigode žrtva zadobio oguljotine kože i ubodnoreznu ranu prsnog koša ispod bradavice dojke dužine 2,5 cm sa sadržajem krvi i zraka u lijevom prsištu, što čini jednu cjelinu koja predstavljaju (običnu, tešku tjelesnu ozljedu, a koje ozljede su mogle nastati djelovanjem šiljatog mehaničkog predmeta, koje osim šiljaka ima i oštricu (nož ili nožu slično sredstvo), a prodiralo je u tijelo smjerom svoje duže osovine, silom zamaha jakog intenziteta.

Slijedom navedenog nespornim je utvrđeno da je okrivljenik počinio kazneno djelo razbojničke krađe prema oštećenom-žrtvi P. O. jer je okrivljenik u nakani da se okoristi imenovanom iz hlača uzeo i za sebe zadržao novčanik, a kada su ga P. O. i B. G. primijetili u krađi i dostigli ga u blizini kluba „B.“, kako bi spriječio da ga uhvate i tako uzmu nazad ukradene stvari uporabio je nož. Također, utvrđeno je kako je okrivljenik tijekom borbe s B. G. i P. O. , pristajući da ga usmrti, nožem uboo B. G. u prsa nanijevši mu ubodnoreznu ranu prsnog koša duljine 2,5 cm sa sadržajem krvi i zraka u lijevom prsištu čime je počinio i kazneno djelo ubojstva u pokušaju na štetu B. G. jer je pristajući da ga usmrti, nožem uboo imenovanog u prsa nanijevši mu ubodnoreznu ranu prsnog koša duljine 2,5 cm sa sadržajem krvi i zraka u lijevom prsištu.

Dakle, okrivljenik je s namjerom poduzeo radnju koja neposredno prethodi da ubije drugoga i zatečen pri počinjenju krađe s ciljem da ukradenu stvar zadrži, uporabio silu protiv neke osobe pri čemu je uporabljeno opasno oruđe.

Iako okrivljenik u odnosu na kazneno djelo ubojstva u pokušaju spori namjeru pozivajući se na nužnu obranu odnosno krajnju nuždu sud takvu obranu okrivljenog ne prihvaća držeći ju usmjerenom ka izbjegavanju njegove kaznene odgovornosti. Člankom 21. stavkom 1. KZ/11 je propisano kako je isključena protupravnost djela počinjenog u nužnoj obrani. Stavkom 2. citiranog članka je definirano kako je nužna ona obrana koja je prijeko potrebna da se od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojeći protupravni napad. Stavkom 3. istog članka je propisano da se počinitelj koji prekorači granice nužne obrane može blaže kazniti, a stavkom 4. je propisano da nije kriv tko prekorači granice nužne obrane zbog ispričive jake prepasti prouzročene napadom.

Nakon što su oštećenici-žrtve B. G. i P. O. započeli fizički sukob na način da su okrivljeniku zadali udarce u glavu i to P. O. glavom u glavu, a B. G. šakom u glavu, okrivljenik je posegnuo za nožem i oštećeniku-žrtvi G. zadao ubodnoreznu ranu prsnog koša duljine 2,5 cm sa sadržajem krvi i zraka u lijevom prsištu, te mu nanosi tešku i po život opasnu ozljedu tako da je smrtni ishod spriječen samo pravodobnom liječničkom intervencijom.

Napad okrivljenika je bio visokog intenziteta i odlučnosti da oštećenika-žrtvu B. G. liši života, a uporabljeno sredstvo, nož je svakako podobno sredstvo da se njime drugoga liši života. Treba uzeti u obzir i činjenicu da je okrivljenik oštećenom-žrtvi B. G. zadao ubod u trbuh gdje se nalazi glavnina vitalnih dijelova tijela te da je imenovani oštećenik-žrtva bio goloruk, nenaoružan. Sve te okolnosti govore kako se u konkretnom slučaju ne može govoriti o postupanju okrivljenika u nužnoj obrani kao ni o ispričivom prekoračenju granica nužne obrane.

Što se tiče subjektivnog odnosa okrivljenika V. J. prema kaznenim djelima koja su predmet ovog postupka, a s obzirom na sve ranije navedeno i utvrđeno, treba kazati da je odnosu na kazneno djelo razbojničke krađe iz članka 231. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11 postupao s izravnom namjerom, tj. da je bio svjestan svog protupravnog ponašanja i hoće počinjenje kazneno djelo. U odnosu na kazneno djelo ubojstva u pokušaju iz članka 110. u svezi članka 34. KZ/11 sud je stava kako je okrivljenik postupao s neizravnom namjerom, tj. da je znao što radi te je bio svjestan da ubodom noža u prsni koš oštećenika-žrtve ovome može ozlijediti vitalne organe što može dovesti do smrtnog ishoda. No, sudsko vijeće smatra kako okrivljenik, a imajući u vidu sve okolnosti spornog događaja (pri čemu se posebno misli na ponašanje oštećenika-žrtve B. G. koji je imao inicijativu u sukobu), nije imao namjeru oštećenika-žrtvu B. G. ubiti, ali je ubadajući istog nožem u prsni koš odnosno vitalne dijelove tijela i nanoseći mu tešku i po život opasnu ozljedu, bio svjestan da ga može i ubiti, te je pristao na realnu mogućnost da oštećenika-žrtvu B. G. liši života.

Prema tome, okrivljenikovo ubadanje nožem u prsni koš oštećenika-žrtve jasno govori o njegovoj namjeri ozljeđivanja oštećenika-žrtve sa pristajanjem na sve rizike koji iz takvog djelovanja mogu proizaći.

Vezano za ubrojivost okrivljenika V. J. potrebno je navesti kako se stalna sudska vještakinja prof. dr. sc. D. B. u svom pisanom vještačenju te iskazu osvrnula na ubrojivost okrivljenika, te je navela da je okrivljenik u vrijeme počinjenja djela bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno.

Odredbom članka 34. KZ/11 propisano je da se počinitelj pokušaja kaznenog djela može blaže kazniti.

Člankom 110. KZ/11 je za kazneno djelo ubojstva propisana zatvora najmanje 5 godina. Odredbom članka 48. KZ/11 propisano je da sud može kaznu blažu od propisane za određeno kazneno djelo izreći kada to zakon izričito propisuje.

Odredbom članka 49. stavka 1. točke 2. KZ/11 propisano je da sud može ublažiti kaznu zatvora sukladno članku 48. stavku 1. KZ/11 do dvije godine ako je za kazneno djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od 5 godina.

Člankom 231. stavak 2. KZ/11 za kvalificirani oblik kaznenog djela razbojničke krađe propisana je kazna zatvora od tri do dvanaest godina.

Nakon što je utvrđeno da je okrivljenik počinio kazneno djelo iz članka 231. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11 i članka 110. u svezi članka 34. KZ/11 za koje je proglašen krivim, bilo je potrebno donijeti odluku o kaznenoj sankciji, uzimajući u obzir sve one okolnosti koje su tijekom postupka utvrđene na strani okrivljenika, a koje su od značenja za donošenje ove odluke.

Odluka o kazni mora izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela.

Zadatak suda ne ograničava se samo iz činjeničnog opisa, zakonskog opisa djela i pravnih formulacija kreirati konkretno ostvareno kazneno djelo, već izabrati vrstu i mjeru kazne koja će optimalno odgovarati svrsi kažnjavanja. Pri tome se uloga suda ne svodi samo na mehaničko posredovanje između slova zakona i stvarnosti. Zakonodavac, generalizirajući svrhu kažnjavanja, nastoji obuhvatiti neodređeni broj slučajeva i sažeti ih u opće pravilo, dok sud u svakom pojedinom slučaju, konkretizira opće pravilo i deduktivnim postupkom stvara zaključke potrebne za pravilnu odluku o vrsti i mjeri kazne.

Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir sve one okolnosti koje u smislu odredbe članka 47. KZ/11 utječu na to da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, okolnosti u kojima je počinitelj živio prije počinjenja kaznenog djela i usklađenog njegovog ponašanja sa zakonima, okolnosti u kojima živi i njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli u počinjenju konkretnog kaznenog djela.

Kao olakotne okolnosti sud je okrivljeniku cijenio korektno držanje pred sudom, izraženo žaljenje i kajanje, da je otac maloljetnog djeteta, činjenicu da je kazneno djelo ubojstva ostalo u pokušaju, osobne i obiteljske prilike okrivljenika, činjenicu da oštećenik-žrtva P. O. nije zainteresiran za kazneni progon kao i da imenovani te oštećenik-žrtva B. G. ne postavlja imovinsko-pravni zahtjev. Nadalje, ovaj sud je okrivljeniku cijenio i činjenicu da je u vrijeme počinjenja kaznenih djela koja mu se u ovom postupku stavljaju na teret bio smanjeno ubrojiv, a kako je utvrdila stalna sudska vještakinja prof. dr. D. B..

Što se tiče otegotnih okolnosti na strani okrivljenika svakako je trebalo cijeniti njegovu dosadašnju osuđivanost (list 646 spisa).

Međutim, potrebno je navesti kako okrivljenik ranije nije osuđivan zbog istih ili istovrsnih kaznenih djela koja su predmet ovog postupka, već zbog kaznenog djela iz članka 314. stavak 2. u svezi stavka 1. i članka 34. KZ/11 i to presudom Općinskog suda u Splitu poslovni broj od 8. studenog 2018. koja je postala pravomoćna 29. siječnja 2019., a kojom je osuđen na kaznu zatvora od 10 mjeseci te mu je izrečena sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana. Također, okrivljenik je osuđen i presudom Općinskog suda u Splitu poslovni broj . od 1. ožujka 2021. koja je svojstvo pravomoćnosti stekla 22. svibnja 2021. na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci uvjetno na dvije godine, i to zbog kaznenog djela krađe.

Dakle, na strani okrivljenog V. J. ovaj sud je utvrdio više izrazitih olakotnih okolnosti, te su kao takve cijenjene činjenica što žrtve ne postavljaju imovinsko- pravni zahtjev, kao i činjenicu da oštećenik-žrtva P. O. nije zainteresiran za kazneni progon, kao i da je okrivljenik u vrijeme kaznenih djela bio smanjeno ubrojiv. Uzimajući u obzir sve ove okolnosti, ovaj sud smatra kako sve ove okolnosti predstavljaju opravdanu osnovu za ublažavanje kaznene sankcije u odnosu na okrivljenika ispod zakonskog minimuma za kazneno djelo iz članka 110. u svezi članka 34. KZ/11, kao i za kazneno djelo iz članka 231. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11, ali isto tako da upućuju i na društvenu opasnost ovih kaznenih djela, te zapriječenu kaznu za ova kaznena djela nema nikakve dvojbe kako se samo kazna zatvora ukazuje odgovarajućom počinjenim kaznenih djelima, pa su stoga okrivljeniku V. J. prethodno utvrđene kazne zatvora za svako pojedino kazneno djelo, i to za kazneno djelo iz članka 110. u svezi sa člankom 34. KZ/11, na temelju članka 110. u svezi sa člankom 34. KZ/11 uz primjenu članka 48. stavka 2. KZ/11 i članka 49. stavka 1. točke 2. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 3 (tri) godine i za kazneno djelo iz članka 231. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11 na temelju članka 231. stavak 2. KZ/11 uz primjenu članka 48. stavka 2. KZ/11 i članka 49. stavka 1. točke 3. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine. Također sud je imao u vidu da je kazneno djelo ubojstva ostalo u pokušaju što je zakonska osnova za ublažavanje kazne.

Potom je okrivljeni V. J. na temelju članka 110. u svezi sa člankom 34. KZ/11 i u svezi sa člankom 51. stavak 1. i 2. KZ/11 osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine i 6 (šest) mjeseci.

Imajući u vidu sve naprijed iznesene okolnosti, a posebno okolnosti koje predstavljaju naročito izražene olakotne okolnosti, sud je smatrao primjerenim za kazneno djelo ubojstva u pokušaju iz članka 110. u svezi članka 34. KZ/11 kaznu ublažiti do tri godine, a za kazneno djelo razbojničke krađe iz članka 231. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11 kaznu ublažiti do dvije godine.

Po ocjeni ovog suda, izricanjem ovako odmjerene kazne mogu se ostvariti ciljevi specijalne i generalne prevencije, tj. u dovoljnoj mjeri utjecati na okrivljenika da promijeni svoje ponašanje, suzdrži se od činjenja kaznenih djela, odnosno utjecanja i na sve ostale možebitne počinitelje ovakvih i sličnih kaznenih djela, ali i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja. Obzirom da je okrivljenik lišen slobode, to je odlučeno da mu se na temelju članka 54. KZ/11 u izrečenu kaznu zatvora uračunava se vrijeme lišenja slobode, odnosno vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 23. srpnja 2019. godine do 8. rujna 2021. godine.

Odluka suda o primjeni sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti o psihoaktivnim drogama na okrivljenika temelji se na odredbi članka 69. KZ/11. Provedenim psihijatrijskim vještačenjem utvrđeno je da okrivljenik iskazuje politoksikomanske sklonosti te da je višegodišnja zlouporaba kokaina vjerojatno dovela do razvoja ovisnosti o istom. Svoj zaključak o potrebi izricanja navedene sigurnosne mjere okrivljeniku vještakinja temelji na rezultatima toksikološkog vještačenja okrivljenika u kojima se navodi da je okrivljeni konzumirao anksiolitik biazepam i kokain, a u odnosu na zaključak o vjerojatnoj ovisnosti o kokainu vještakinja je izjavila da je do istog došla na temelju razgovora s okrivljenikom, a što i potvrđuje nalaz vještačenja o tragovima kokaina u krvi i urinu.

Obzirom da je utvrđeno kako je okrivljenik protupravnom radnjom iz članka 231. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11 ostvario novčani iznos od 300,00 eura, a oštećenik-žrtva P. O. nije postavio imovinsko-pravni zahtjev to je na temelju članka 77. stavak 4. KZ/11 okrivljenog V. J. valjalo obvezati na isplatu novčanog iznosa od 300,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, a koji iznos je isti dužan uplatiti u korist državnog proračuna u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude.

Tijekom ovog postupka nastali su troškovi koji se odnose na troškove vještačenja i troškove za tumače, a koji se naplaćuju sukladno odredbi članka 145. stavak 2. točka 1. ZKP/08 i koji ukupno iznose 48.773,75 kn, od čega se iznos od 37.730,00 kn odnosi na troškove vještačenja, a trošak za tumača iznosi 11.043,75 kn. Što se tiče troškove vještačenja za navesti je da se iznos od 3.080,00 kn odnosi na psihijatrijsko vještačenje (1.800,00 kn za pisani nalaz i mišljenje, te dva puta po 640,00 kn za usmenu dopunu vještačenja), iznos od 3.250,00 kn na sudsko medicinsko vještačenje (2.000,00 kn za pisani nalaz i mišljenje te 1.250,00 kn za usmenu dopunu vještačenja), iznos od 30.250,00 kn za biološko vještačenje, 1.150,00 kn za toksikološko vještačenje. Troškovi za tumača iznose ukupno 11.043,75 kn od čega je tumaču K. K. obistinjen trošak prijevoda u iznosu od 1.950,00 kn, 187,50 kn, 3.168,75 kn, 3.168,75 kn, 731,25 kn, 918,75 kn i 918,75 kn. Prema odredbi članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/07 troškovi postupka predstavljaju i paušalnu svotu, a koja se odmjerava zavisno o složenosti postupka. U konkretnom slučaju ovaj sud je paušalnu svotu odmjerio u iznosu od 2.500,00 kn. Budući da je okrivljenik V. J. proglašen krivim, to je po članku 148. stavak 1. u svezi sa člankom 145. stavak 1. i 2. točka 1. i 6. ZKP/08 odlučeno da naknadi ove troškove postupka, koji ukupno iznose 51.273,75 kn (pedesetjednutisućudvjestosedamdeset kuna i sedamdesetpet lipa),

Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Splitu 8. rujna 2021.

Predsjednica vijeća:

Višnja Strinić, v. r.