Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: I Kž-236/2021-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Tanje Pavelin predsjednice vijeća te Ivana Turudića, univ.spec.crim. i Tomislava Juriše, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ive Kero, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog D. G. i dr., zbog kaznenog djela iz članka 191. stavak 1. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 126/19.– dalje: KZ/11.) odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i optuženog D. G. podnesenim protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici od 15. lipnja 2021. broj: K-3/2021-59, u sjednici vijeća održanoj 8.rujna 2021., u prisutnosti u javnom dijelu sjednice optuženog D. G. i njegovog branitelja, odvjetnika M. S.,
p r e s u d i o j e
I Povodom žalbi državnog odvjetnika i optuženog D. G. po službenoj dužnosti preinačuje se prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela na način da se izriče da je optuženi D. G. radnjama opisanim pod točkama 1. i 2. izreke te presude počinio jedno kazneno djelo iz članka 191. stavak 3. u vezi stavka 1. KZ/11.
II Uslijed odluke pod I i djelomičnim prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni te se optuženi D. G. za kazneno djelo iz članka 191. stavak 3. u vezi stavka 1. KZ/11. na temelju članka 191. stavak 3. KZ/11. uz primjenu članka 48. stavak 2. i 49. stavak 1. točka 3. KZ/11 osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 2(dvije) godine i 6 (šest) mjeseci.
III U ostalom dijelu žalba državnog odvjetnika i u cijelosti žalba optuženog D. G. odbijaju se kao neosnovane te se u ostalom nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom proglašeni su krivim optuženi D. G., pod točkom 1) izreke presude, zbog počinjenja kaznenog djela protiv zdravlja ljudi – omogućavanjem trošenja droga – opisano po članku 191. stavak 1. KZ/11. i kaznenog djela iz članka 191. stavak 3. u vezi stavka 1. KZ/11. uz primjenu članka 51. KZ/11., te optuženi I. G., pod točkom 2) izreke presude, zbog počinjenja kaznenog djela protiv zdravlja ljudi - omogućavanjem trošenja droga - opisano u članku 191. stavku 1. KZ/11, kako je to pobliže činjenično i pravo pobliže opisano u izreci presude.
1.1. Optuženom D. G. temeljem članka 191. stavak 1. KZ/11. za kazneno djelo na štetu E. G. utvrđena je kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, a za kazneno djelo na štetu M. M. na temelju članka 191. stavak 3. uz primjenu članka 48. stavak 2. u vezi članka 49. stavak 1. točka 3. KZ/11. utvrđena je kazna zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 6 (šest) mjeseci pa je na temelju članka 51. stavak 1. KZ/11. optuženi D. G. osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 10 (deset) mjeseci nakon čega mu je na temelju članka 57. KZ/11. izrečena djelomična uvjetna osuda tako da se ima izvršiti dio kazne zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 5 (pet) mjeseci, a dio kazne u trajanju od 1 (jedne) godine i 5 (pet) mjeseci neće se izvršiti ukoliko optuženi D. G. u roku provjeravanja od 5 (pet) godina ne počini novo kazneno djelo. Na temelju članka 191. stavak 1. KZ/11. optuženi I. G. osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci te mu je na temelju članka 56. stavak 2. KZ/11. izrečena uvjetna osuda tako da se izrečena kazna zatvora neće se izvršiti ukoliko optuženi I. G. u roku provjeravanja od 4 (četiri) godine ne počini novo kazneno djelo.
1.2. Na temelju članka 54. KZ/11. optuženome D. G. je u neuvjetovani dio kazne zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 5 (pet) mjeseci uračunato vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 29. rujna 2020. nadalje, dok je optuženom I. G. u slučaju opoziva uvjetne osude u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 29. rujna 2020. do 16. veljače 2021.
1.3. Na temelju članka 69. KZ/11. optuženom D. G. i optuženom I. G. izrečena je sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o opojnim drogama koja na temelju članka 69. stavak 3. KZ/11. može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, odnosno do prestanka razloga zbog kojih je izrečena, a najdulje 3 (tri) godine.
1.4. Na temelju članka 148. stavak 1. i 6. u vezi članka 145. stavak 2. točke 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13. i 152/14., 70/17. i 126/19- dalje: ZKP/08.) optuženom D. G. i optuženom I. G. naloženo je djelomično nadoknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 6. ZKP/08. u iznosu koji će naknadno biti utvrđen posebnim rješenjem.
2. Protiv te presude žali se državni odvjetnik zbog odluke o kazni u odnosu na optuženog G. i optuženog G., s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske „pobijanu presudu preinači i optuženicima izrekne bezuvjetne zatvora u duljem trajanju“.
3. Optuženi G. se žali po branitelju, odvjetniku M. S. zbog odluke o kazni s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske „pobijanu presudu preinači u odnosu na izrečenu kaznu na način da istu ublaži'', a zatražena je i obavijest o sjednici vijeća.
4. Optuženi D. G. je podnio i odgovor na žalbu državnog odvjetnika s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana.
5. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08. spis je prije dostave sucu izvjestitelju bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
6. Sjednica vijeća je održana u prisutnosti optuženog D. G. putem tehničkog uređaja za audio-video vezu iz Zatvora u Zagrebu, sukladno odredbi članka 475. stavka 8. ZKP/08. te u prisutnosti branitelja optuženog D. G., odvjetnika M. S.a u odsutnosti uredno obaviještenog državnog odvjetnika, sukladno odredbi članka 475. stavka 4. ZKP/08.
7. Žalba državnog odvjetnika je djelomično osnovana, a žalba optuženog D. G. je neosnovana.
8. Prije svega ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti, u povodu žalbi državnog odvjetnika i optuženika, u skladu s odredbom članka 476. stavak 1. točka 2. ZKP/08., sud drugog stupnja utvrdio je da je ostvarena povreda kaznenog zakona na štetu optuženog G. iz razloga što je za radnje, kako je to pobliže opisano pod točkom 1. izreke prvostupanjske presude, proglašen krivim da je u stjecaju počinio dva kaznena djela iz članka 191. KZ/11. i to jedno kazneno djelo iz stavka 1. članka 191. KZ/11. i jedno kazneno djelo iz stavka 3. članka 191. KZ/11. Međutim, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske nalazi da je optuženik tim radnjama počinio jedno kazneno djelo iz članka 191. stavak 3. u vezi stavak 1. KZ/11. koje konzumira kazneno djelo iz stavka 1. članka 191. KZ/11. jer se u konkretnom slučaju radi o prividnom stjecaju kaznenih djela po načelu konsumpcije u kojem slučaju kvalificirani oblik djela, kada se ostvari teži oblik tog djela – smrt osobe kojoj je omogućeno trošenje droge, konzumira osnovni oblik ovog djela iz stavka 1. članka 191. KZ/11., sve povezano s konkretnom jedinstvenom situacijom kada je optuženik 28. rujna 2020. tijekom noći E. G. i M. M. dao da konzumiraju metadonsku terapiju, a što je imalo za posljedicu da je uslijed prekomjerne konzumacije metadona M. M. preminuo.
8.1. Stoga je pobijana presuda preinačena u pravnoj oznaci djela i postupanje optuženog G. opisano u točki 1. izreke pobijane presude sada je kvalificirano kao jedno kazneno djelo.
9. S obzirom na preinačenje pobijane presude u pravnoj oznaci djela u korist optuženog G., trebalo je izreći i novu kaznu.
9.1. Drugostupanjski sud je prihvatio sve po prvostupanjskom sudu utvrđene okolnosti o kojima ovisi odabir vrste i visine kazne, cijeneći optuženiku kao olakotno priznanje i iskazano žaljenje i kajanje, prijateljstvo s pokojnim M. M. zbog čega je i sam pogođen ovim kaznenim djelom, kaznenu i prekršajnu neosuđivanost te smanjenu ubrojivost, ujedno prihvaćajući, suprotno žalbenim navodima državnog odvjetnika, da sve olakotne okolnosti imaju značaj naročito olakotnih okolnosti kako to utvrđuje prvostupanjski sud zbog čega je optuženi D. G. za kazneno djelo iz članka 191. stavak 3. u vezi stavka 1. KZ/11. na temelju članka 191. stavak 3. KZ/11. uz primjenu članka 48. stavak 2. i 49. stavak 1. točka 3. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 2(dvije) godine i 6 (šest) mjeseci. Međutim, ispravno državni odvjetnik žalbom ukazuje da ''nije bilo mjesta da se optuženiku izrekne djelomična uvjetna osuda'' zbog povećane društvene opasnosti ovog kaznenog djela i činjenice da je optuženik omogućio trošenje droge dvjema osobama pri čemu je E. G. pozlilo i zatražena je hitna medicinska pomoć što opravdava izricanje bezuvjetne kazne zatvora, kako to pravilno zaključuje i državni odvjetnik u žalbi.
9.2. Slijedom gornjih utvrđenja nije osnovana žalba optuženog G. da olakotne okolnosti istaknute u žalbi, a koje je vrednovao i prvostupanjski sud prilikom odluke o kazni kao naročito olakotne, opravdavaju još blaže kažnjavanje.
10. Neosnovana je žalba državnog odvjetnika u odnosu na optuženog I. G. za kojeg ističe da je imao ''daleko veću ulogu u počinjenju djela od one koju sud verificira kroz izrečenu kaznu''. Protivno tim žalbenim navodima, drugostupanjski sud nalazi da je sud prvog stupnja pravilno utvrdio sve okolnosti na strani optuženog G. važne za proces individualizacije kazne koje u smislu članka 47. KZ/11. utječu da kazna po vrsti i visini bude lakša ili teža za počinitelja i da je te okolnosti u dostatnoj mjeri valorizirao. Tako je pravilno i u dovoljnoj mjeri prvostupanjski sud olakotnim cijenio njegovo potpuno i iskreno priznanje kaznenog djela, iskazano žaljenje zbog ovog događaja, činjenicu ranije kaznene i prekršajne neosuđivanosti i smanjene ubrojivosti, dok otegotnih okolnosti nije našao, slijedom čega je pravilno prvostupanjski sud optuženom I. G. izrekao kaznu zatvoru u trajanju 6 mjeseci i izrekao uvjetnu osudu s rokom provjeravanja od 4 godine.
11. Prema tome, izrečene kazne zatvora optuženom G. po drugostupanjskom sudu i izrečena kazna optuženom G. kako ju je odmjerio prvostupanjski sud, upravo su kazne koje su primjerene okolnostima počinjenja djela, težini i pogibeljnosti djela, stupnju krivnje te ličnosti optuženika i upravo takve kazne mogu utjecati na optuženike, a i na sve ostale, da ne čine kaznena djela i da shvate da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja pravedno te će omogućiti optuženicima ponovno uključivanje u društvo. Izrečene kazne sadrže dostatnu moralnu osudu za zlo koje su optuženici počinjenjem kaznenih djela prouzročili te će jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava.
12. Zbog toga je žalba državnog odvjetnika zbog odluke o kazni djelomično osnovana dok žalba optuženog G. nije osnovana.
13. Kako ispitivanjem prvostupanjske presude, osim naznačene povrede kaznenog zakona, nisu nađene druge povrede na koje ovaj drugostupanjski sud, u smislu članka 476. stavak 1. ZKP/08. pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju članka 482. i 486. stavak 1. ZKP/08., odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske presude.
U Zagrebu 8. rujna 2021.
Predsjednica vijeća:
dr.sc.Tanja Pavelin, v.r.