REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Poslovni broj: Gž-1000/2021-2

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Nataši Babić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja M. K. iz C., OIB:..., zastupan po punomoćnici N. S., odvjetnici u D., i protivnika osiguranja K. d.o.o. iz C., OIB:..., zastupan po punomoćniku S. H., odvjetniku u odvjetničkom društvu H. & p.d.o.o. Z., radi osiguranja dokaza, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj R1-12/2020 od 9. srpnja 2021., 8.rujna 2021.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protustranke, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj R1-12/2020 od 9. srpnja 2021.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem, u stavku I. riješeno je da se zapisnik s očevida na licu mjesta i nalazom i mišljenjem vještaka pohranjuje u spis, a točkom II. da troškovi postupka osiguranja dokaza padaju na teret stranke, a mogu ga naknadno potraživati u parnici, ovisno o uspjehu u sporu.

2. Protiv navedenog rješenja protustranka je podnijela pravovremenu žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Prvostupanjski sud prilikom provođenja vještačenja postupio je protivnu čl. 260. st. 1. Zakona o parničnom postupku i protivno čl. 261. st. 2. i 3. istog zakona. Naime, tim odredbama je propisano kako će sud odrediti hoće li vještak iznijeti nalaz i mišljenje samo usmeno na raspravi ili će ga podnijeti pismeno prije rasprave. Dakle, sud nije postupio tako da je pozvao vještaka na ročište radi usmenog iznošenja nalaza i mišljenja. Nadalje, nalaz i mišljenje vještaka je nejasan, nepotpun i proturječan, jer niti nakon provođenja vještačenja nije jasno što je uzrok vlage na nekretnini predlagatelja. Iz navedenog razloga je protustranka tražila da se ti nedostaci u nalazu otklone saslušanjem vještaka na ročištu, a sve kako je propisano čl. 261. Zakona o parničnom postupku. Žalitelj nadalje ističe čitav niz primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, kao i na zaključak vještaka dan u nalazu. Žalitelj nadalje ukazuje da je nalaz vještaka M. Z., koji je temeljito pregledao hidroizolacijski sustav odvodnje na nekretnini protustranke, u suprotnosti sa navodima vještaka u ovom postupku, a mišljenje vještaka M. Z. prvostupanjski sud nije uzeo u obzir niti se na isti očitovao. Sve je to posljedično dovelo do nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Žalbeni je prijedlog da se pobijano rješenje u cijelosti ukine, te predmet vrati sudu prvog stupnja radi zakazivanje novog ročišta radi iznošenja usmenog nalaza i mišljenja vještaka.

3. Žalba protustranke nije osnovana.

4. U ovom postupku radi osiguranja dokaza predlagatelj je podnio prijedlog da se osigura dokaz temeljem čl. 272. do 277. Zakona o parničnom postupku, odnosno da se zakaže ročište i očevid uz sudjelovanja vještaka građevinske struke o načinu izgradnje oborinskih kanala i postavljanju hidroizolacije između nekretnina stranaka i načinu dogradnje arle i dizala, te utvrđenje nastanka vlage na nekretnini predlagatelja.

5. Prvostupanjski sud je rješenjem poslovni broj 11 R1-12/2020 od 3. veljače 2020. prihvatio prijedlog za osiguranje dokaza, te je zakazao uviđaj sa građevinskim vještakom na predmetnim česticama i dao zadatak vještaka da nakon uviđaja utvrdi da li postoji i što je uzrok vlaženju na nekretninama predlagatelja, osobito u vezi vlaženja na izgrađenom oborinskom kanalu postavljanjem hidroizolacije arle i dizala na nekretnini k.č.br. 113 k.o. C.

6. U postupku osiguranja dokaza proveden je očevid i vještačenje, te je vještak dao nalaz i mišljenje i očitovao se na primjedbe stranaka u pogledu mogućeg uzroka vlaženja nekretnine predlagatelja. Nakon toga je prvostupanjski sud nalaz i mišljenje sa zapisnikom sa očevida pohranio u spis.

7. Žalitelj neosnovano ističe da je u postupku počinjena bitna povreda postupka iz čl. 354.st.1. Zakona o parničnom postupku, a vezano uz čl. 260. i 261. st. 2. i 3. istog zakona. Naime, u konkretnom slučaju ne radi se o parničnom postupku, već o izvanparničnom postupku osiguranja dokaza za koji je propisan posebni postupak, čl. 272. do 276. Zakona o parničnom postupku. Svrha tog postupka je da se prije ili u tijeku parnice izvede neki dokaz za koji postoji bojazan da se neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano. Dakle, svrha tog postupka je samo da se provedu oni dokazi za koji postoji opravdana bojazan da se kasnije u tijeku parničnog postupka neće moći redovno provesti.

8. Dakle, suprotno žalbenim navodima žalitelja, svrha ovog postupka nije da se utvrdi pravilno i potpuno činjenično stanje, jer će to biti predmetom eventualnog kasnijeg parničnog postupka, u kojem će se saslušati vještak, kako je to predložio žalitelj, a u ovom vanparničnom postupku bilo je dostatno da vještak snimi postojeće stanje, da utvrdi vlagu na nekretnini predlagatelja i da se ta činjenica može kao dokaz kasnije koristiti u parničnom postupku.

9. Iz navedenog razloga je žalba protustranke odbijena kao neosnovana i potvrđeno prvostupanjsko rješenje temeljem čl. 380. toč. 2. Zakona o parničnom postupku.

U Puli-Pola, 8.rujna  2021.

Sutkinja

Nataša Babić, v.r.