Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni broj: 9 Gž Zk-335/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Tatjani Ledinšćak-Babić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice R. H., M. g. i o. r., OIB:…, zastupane po O. d. o. u N. Z., G.-u. o., protiv protustranke H. I. d.o.o., OIB:…, Zagreb, radi uknjižbe prava svojstva vodnog dobra, povodom žalbe protustranke izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Zaprešiću broj Z- 2548/2021 od 05. ožujka 2021., 01. rujna 2021.,
r i j e š i o j e
I. Žalba protustranke odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Zaprešiću broj Z-2548/2021 od 05. ožujka 2021.
II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe protustranke zaprimljene na prvostupanjski sud dana 29. ožujka 2021. i upisane pod Z-8359/21 u zk. ul. 1946 i 3757 k.o. P..
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem pod točkom I izreke odbijen je prigovor protustranke kao neosnovan i potvrđeno rješenje prvostupanjskog suda broj Z-566/21 od 14. siječnja 2021. dok je pod točkom II izreke određena zabilježba odbijenog prigovora pod brojem Z-2548/21 od 05. ožujka 2021. na predmetnim nekretninama. Ujedno je pod točkom III izreke naložena provedba u zemljišnoj knjizi.
2. Navedeno rješenje pravodobno podnesenom žalbom pobija protustranka iz svih zakonom dozvoljenih žalbenih razloga s prijedlogom da se ista usvoji, preinači pobijano rješenje, odbije prijedlog predlagatelja te naloži brisanje provedenog upisa i uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja kao i upis zabilježbe odbijenog prijedloga.
3. U odgovoru na žalbi predlagateljica se u cijelosti protivi navodima protustranke iz žalbe te ističe da su prigovori iz žalbe mogli biti isticani u upravnom postupku koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja s obzirom da je protustranka mogla kao zainteresirana osoba u tom upravnom postupku pokrenuti upravni spor. Slijedom navedenog predlaže žalbu protustranke odbiti kao neosnovanu.
4. Žalba protustranke nije osnovana.
5. Nije sporno da je prvostupanjski sud rješenjem od 14. siječnja 2021. proveo uknjižbu prava javnog vodnog dobra u općoj uporabi sa upravljanjem Hrvatskih voda na nekretninama koje su predmet ovog postupka uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva za korist predlagateljice.
6. Odlučujući o prigovoru protustranke u kojem ista navodi da je neosnovano rješenje od 14. siječnja 2021. budući da ukidanje upravljanja željezničke infrastrukture donosi Vlada RH a ne predlagateljica, prvostupanjski sud pozivajući se na odredbe čl. 11. st. 1. i 2. u svezi s čl. 9. st. 1., čl. 10. st. 1. te čl. 12., 14. i 16. Zakona o vodama („Narodne novine“ broj: 66/19), a s obzirom da se prijedlog temelji na rješenju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, uprave vodnog gospodarstva i mora od 29. prosinca 2020., smatra da je upis proveden u skladu s važećim zakonskim propisima, slijedom čega je prigovor protustranke odbijen kao neosnovan sve primjenom odredbe čl. 145. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 63/19 – dalje: ZZK).
7. U žalbi protustranka ističe da je način upisa i ukidanja statusa javnog dobra u općoj uporabi – željezničke infrastrukture uređen Zakonom o željeznici („Narodne novine“ broj: 32/19 i 20/21) koji je prema mišljenju protustranke lex specialis za materiju načina upisa i ukidanja statusa javnog dobra u općoj uporabi – željezničke infrastrukture. Kako sukladno odredbi čl. 73. st. 2. navedenog Zakona odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi željezničke infrastrukture donosi Vlada Republike Hrvatske ili tijelo koje ona ovlasti, u konkretnom slučaju brisan je status željezničke infrastrukture na predmetnim nekretninama bez donošenja odluke nadležnog tijela, Vlade Republike Hrvatske ili Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje jedino ima ovlaštenje Vlade za donošenje odluke o ukidanju statusa željezničke infrastrukture. Osim toga ističe da protustranci nije prihvatljivo ukidanje statusa predmetnih nekretnina s obzirom na projekt modernizacije i elektrifikacije pruge na dionici Zaprešić – Zabok II, poddionica Novi Dvori – Luka u koji spadaju i predmetne nekretnine, jer je građevinska dozvola za navedeni projekt ishođena, pa u slučaju da se predmetne nekretnine upišu kao javno vodno dobro protustranka neće biti u mogućnosti po završetku projekta formirati građevnu česticu, a što je uvjet za ishođenje uporabne dozvole.
8. Ispitujući pobijanu odluku sukladno žalbenim navodima a i primjenom odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH i 70/19 – dalje: ZPP) u svezi s čl. 99. st. 2. ZZK, s obzirom da protustranka iako se poziva na počinjenje bitne povrede odredaba parničnog (zemljišnoknjižnog) postupka iste uopće ne opisuje niti konkretizira, ovaj sud je utvrdio da navedena odluka nije opterećena ni jednom bitnom povredom na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
9. Nadalje, s obzirom da se u konkretnom slučaju radi o postupanju zemljišnoknjižnog suda sukladno odredbi čl.117. st. 2. ZZK iz kojeg proizlazi da kad zemljišnoknjižni upis određuje drugi sud ili drugo nadležno tijelo a ne zemljišnoknjižni sud, da će se navedeni sud ograničiti na ispitivanje je li upis odredilo nadležno tijelo te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, a glede ostalih pretpostavki odlučuje onaj sud ili drugo tijelo koje upis dopušta, pa kako je uknjižbu prava javnog vodnog dobra u općoj uporabi na nekretninama koje su predmet ovog postupka odredilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja sukladno navedenim Zakonom o vodama, kao nadležno tijelo koje je u svom rješenju naložilo uknjižbu javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu R. H. te zabranu otuđenja i opterećenja predmetnih nekretnina uz oznaku posljedice ništetnosti pravnih poslova, a upis je prema stanju spisa provediv u zemljišnim knjigama, navode koje ističe protustranka ista je mogla isticati jedino i isključivo u okviru navedenog upravnog postupka u kojem je donijeto rješenje koje je temelj uknjižbe ili eventualno kroz podnošenje upravnog spora s obzirom da je protustranka bila obaviještena o donošenju navedenog rješenja.
10. Stoga kako žalbenim navodima protustranka nije dovela u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane odluke valjalo je primjenom odredbe čl. 149. st.3. ZZK odbiti žalbu protustranke i potvrditi pobijano rješenje.
U Varaždinu 01. rujna 2021.
Sutkinja
Tatjana Ledinšćak-Babić v.r.
