Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: I Kž-197/2021-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Marije Balenović i mr.sc. Marijana Bitange, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marine Kapikul, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optužene D. M., zbog kaznenog djela iz članka 110. u vezi članka 34. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje: KZ/11.) odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru broj K-4/2021-17 od 25. svibnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 31. kolovoza 2021.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Bjelovaru optužena D. M. je proglašena krivom zbog kaznenog djela pokušaja ubojstva iz članka 110. u vezi s člankom 34. KZ/11. i na temelju istih odredbi osuđena je na kaznu zatvora u trajanju 7 (sedam) godina.
1.1. Na temelju članka 54. KZ/11. u izrečenu kaznu zatvora optuženici je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 30. studenog 2020. pa nadalje.
1.2. Na temelju članka 70. KZ/11. optuženici je izrečena sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana koja će se izvršavati u ustanovi za izvršenje kazne zatvora i može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, a najdulje 2 (dvije) godine.
1.3. Na temelju članka 148. stavak 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. – dalje: ZKP/08.) optužena D. M. oslobođena je u cijelosti obveze naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 6. ZKP/08. te nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja.
2. Protiv te presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog odluke o kazni, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i optuženici izrekne kazna zatvora u duljem trajanju.
2.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.
3. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08. spis je bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.
5. Naime, državni odvjetnik smatra da je prvostupanjski sud prilikom izricanja kazne precijenio značaj olakotnih okolnosti, a u odnosu na one otegotne okolnosti koje je utvrdio, ocijenio je sa premalo pažnje i kritičnosti. Tako se u žalbi citira prvostupanjski sud koji je našao kao olakotno da se oštećenica "uglavnom" oporavila od posljedica ozljeđivanja, iako po mišljenju žalitelja iz iskaza ispitanih svjedoka proizlazi, kao i liječničke dokumentacije za oštećenu A. S. da je ista zbog posljedica prepasti i gušenja više puta bila hospitalizirana, te joj je znatno narušeno zdravlje, osobito u njezinu psihičkom statusu, a zbog čega državni odvjetnik smatra da je navedena okolnost neopravdano cijenjena kao olakotna na strani optuženice. Državni odvjetnik, nadalje, smatra da otegotne okolnosti nisu u dovoljnoj mjeri cijenjene i to zbog postojanja činjenica o dosadašnjoj osuđivanosti optuženice za istovrsno kazneno djelo te da je samo tri mjeseca od izlaska iz penalne ustanove počinila istovjetno kazneno djelo. Stoga, po mišljenju državnog odvjetnika, utvrđene olakotne okolnosti kako je optuženica predmetno kazneno djelo počinila u stanju bitno smanjene ubrojivosti, da je djelo ostalo u pokušaju, da je izrazila žaljenje zbog počinjenog djela, da se oštećenica uglavnom oporavila od posljedica ozljeđivanja su precijenjene, te da je prvostupanjski sud pri odmjeravanju visine kazne, prvenstveno trebao imati u vidu i s više pažnje i kritičnosti cijeniti postojanje otegotnih okolnosti koje opravdavaju strožu kaznu od izrečene, jer da se izrečenom kaznom neće postići svrha kažnjavanja, niti u dovoljnoj mjeri izraziti društvena osuda za počinjeno djelo. 6. Nasuprot tome, a razmotrivši žalbene navode državnog odvjetnika, po ocjeni drugostupanjskog suda, osuda na kaznu zatvora u trajanju 7 (sedam) godina primjerena je svim okolnostima djela i ličnosti optuženice te će se tom i takvom kaznom u potpunosti ostvariti svrha kažnjavanja. Naime, sud prvog stupnja ispravno je utvrdio i primjereno vrednovao sve okolnosti o kojima ovisi vrsta i mjera kazne nužna za njezinu individualizaciju. Tako je kao olakotno doista cijenjeno kako je optuženica predmetno kazneno djelo počinila u stanju bitno smanjene ubrojivosti, kao i to, da je djelo ostalo u pokušaju, da je izrazila žaljenje zbog počinjenog djela, te da se oštećenica doista uglavnom oporavila od posljedica ozljeđivanja, ali je prvostupanjski sud, pri tom valjano cijenio i postojanje otegotnih okolnosti i to upravo one na koje upire žalitelj, da je optužena već osuđivana zbog kaznenog djela teškog ubojstva u pokušaju i da je u relativnom kratkom razdoblju nakon što je izašla sa izdržavanja kazne počinila novo kazneno djelo protiv života i tijela, ubojstvo u pokušaju.
7. Stoga je upravo izrečena kazna zatvora u trajanju sedam godina primjerena svim prethodno ocijenjenim olakotnim i otegotnim okolnostima počinjenog kaznenog djela, kako je to našao prvostupanjski sud, kao i osobnim prilikama optuženice (radi se o osobi prosječnih intelektualnih sposobnosti s dubokim i trajnim poremećajem ličnosti emocionalno nestabilnog, graničnog tipa uz disocijalne elemente, ovisnica je o alkoholu te različitim psihoaktivnim supstancama, osoba je traumatskog razvoja koja je odrastala u disfunkcionalnoj obitelji uz oca alkoholičara, obiteljskog nasilnika koji ju je seksualno zlostavljao zbog čega je bio kažnjavan te uz majku koja je bolovala od shizofrenije), pa je kazna zatvora, kako je odmjerena po prvostupanjskom sudu, primjerena kako stupnju krivnje, tako i posljedicama i pogibeljnosti djela, te će se istom postići svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11. Slijedom navedenog nije osnovana žalba državnog odvjetnika zbog odluke o kazni.
8. Slijedom izloženog, a kako pri ispitivanju pobijane presude nisu nađene povrede zakona iz članka 476. stavka 1. ZKP/08., na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 482. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 31. kolovoza 2021.
Predsjednik vijeća:
Željko Horvatović, v.r.